#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MUO – otvorena izložba "Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici"

Nakon izložbe "S Caravaggiom u Europu - Večera u Emausu" iz milanske Pinakoteke Brera u 2013. godini i "Guercino - Svjetlo baroka" održane tijekom 2014. ove je godine u zagrebački Muzej za umjetnost i obrt stigao još jedan veliki talijanski barokni umjetnik -Tiepolo. Izložba “Barokni sjaj Venecije – Tiepolo i suvremenici”, koja s četrdesetak odabranih djela baroknog venecijanskog slikarstva iz Pinakoteke grada Vicenze vodi posjetitelje na putovanje kroz umjetnost Venecije 18. stoljeća, otvorena je u subotu 3. lipnja.

"Nakon ključne uloge koju je tijekom povijesti imala u političkom, ekonomskom, a osobito kulturnom i umjetničkom životu Europe Veneciji je u 18. stoljeću preostao samo sjaj bez moći, no i u tim je posljednjim desetljećima svoje samostalnosti svijetu podarila cijeli niz sjajnih umjetnika", kaže Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt koji je uz prof. Giovannija Carla Federica Villu, ravnatelja Gradskih muzeja Vicenze i profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta u Bergamu jedan od autora ove izložbe. Njegove riječi potvrđuje i talijanski kolega Villa koji tvrdi da slike na izložbi prikazuju posljednje stoljeće u kojemu je talijanska umjetnost najvažnija na svijetu, posljednju školu iz koje je talijanska umjetnost dominirala čitavim zapadnim svijetom.

Najznačajnije ime izložbe svakako je Giambattista Tiepolo, protagonist galantnog stoljeća, po mišljenju mnogih povjesničara umjetnosti jedan od najvećih slikara Venecije. Među pedeset umjetnina koje su došle u zagrebački muzej ima nekoliko remek djela ključnih za talijansku povijest umjetnosti razdoblja, oltarnih pala, slika, crteža, scherza, bakropisa i bakroreza, djela Giambattiste Tiepola i njegova sina Giandomenica, ali i njihovih suvremenika, značajnih venecijanskih slikara 18. stoljeća - Giambattiste Piazzette, Sebastiana i Marca Riccija, te jedne od rijetkih slikarica tog razdoblja Elisabette Marchioni. Među djelima na izložbi našli su se i strani umjetnici koji su iz Francuske i Nizozemske donosili u Veneciju svoje tradiciju i stilske značajke te ih inkorporirali u venetsko slikarstvo. Tako se na izložbi mogu vidjeti i djela Francuza Louisa Dorignyja, Flamanca Jacoba van der Kerckhovena, te Nizozemca Jacobusa Victorsa.

Prema riječima autora izložbe Miroslava Gašparovića, nizom izložbi najistaknutijih talijanskih umjetnika 17. i 18. stoljeća hrvatskom publici nije predstavljen samo razvoj talijanskog baroknog slikarstva već su naznačena i tri glavna smjera i škole u kojima se ono razvijalo - rimska škola s Caravaggiom, bolonjska s Guercinom i venecijanska predvođena Tiepolom.

"Izložba donosi znalački odabir autora koji uz Tiepola na najbolji način predstavljaju posljednje veliko slikarsko razdoblje Venecije i koji su svojim ostvarenjima i dekorativnim programima u sakralnim i profanim objektima dali jedinstveno obilježje umjetnosti Venecije i Veneta, ali i Europe toga razdoblja", rekao je Gašparović.

Zagrebačka publika će do 1. listopada, kada se izložba zatvara, moći uživati u bogatom popratnom programom - glazbenoj slušaonici s pomno odabranim glazbenim djelima skladatelja koji su djelovali na području Venecije 18. stoljeća, koncertima, predavanjima, kreativnim radionicama i stručnim vodstvima, a priređeni su i prigodni suveniri inspirirani izložbom i najljepšim baroknim predmetima iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.

 

Foto: HINA / Zvonimir Kuhtić


 

Gradski muzej Varaždin – izložba u Narodnoj galeriji u Sofiji

Nakon predstavljanja u trima srednjoeuropskim prijestolnicama, Beču, Budimpešti i Bratislavi, Gradski muzej Varaždin s izložbom djela najvećih hrvatskih umjetnika 20. stoljeća, iz fundusa Galerije starih i novih majstora, gostuje od prošloga tjedna u Narodnoj galeriji u Sofiji, jednoj od najuglednijih bugarskih kulturnih institucija, muzeju koji se ove godine našao među kandidatima za Europski muzej godine.

Dosadašnja gostovanja izložbe obuhvaćala su oko 50 umjetničkih djela, a s obzirom na to da je u Sofiji ustupljen znatno veći galerijski prostor, i to u glavnoj zgradi nekadašnje carske rezidencije, broj izložaka povećan je za gotovo 30 umjetnina. Tako je na izložbi u Bugarskoj izloženo 74 umjetnička djela, slike i skulpture pedesetak autora, među kojima su najveća imena hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća, kao i neki suvremeni autori iz 21. stoljeća. Autorica stručne izložbene koncepcije kojom se zahvaljujući uvrštenim autorima i kvaliteti radova, može reći da predstavlja glavne značajke cjelokupne hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća i njihove poveznice s europskim kontekstom, je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica u varaždinskome muzeju.

Za realizaciju izložbe 27.875,00 kuna osiguralo je Ministarstvo kulture RH, dok je otprilike 40.000,00 kuna iz vlastitih sredstava izdvojio i Gradski muzej Varaždin. S obzirom na cjelokupni koncept, Gradski muzej Varaždin za taj projekt dobio je 2016. godine Posebno priznanje za najbolju međunarodnu/međumuzejsku suradnju, koje mu je dodijelilo Hrvatsko muzejsko društvo.

Izložba je u Nacionalnoj galeriji u Sofiji svečano otvorena u utorak, 30. svibnja, a kolege iz Gradskog muzeja Varaždin tom su prilikom održali i izuzetno dobro posjećeno predavanje - predstavljanje svoje ustanove, ali i stručnih dosega hrvatskih muzealaca. Izložba ostaje otvorena do 27. kolovoza. (Gradski muzej Varaždin)

Više na mrežnim stranicama Narodne galerije u Sofiji

 

Foto: Gradski muzej Varaždin


 

Intermuseum 2017. – hrvatski muzeji prvi put na ruskom festivalu muzeja

Već 19 godina u organizaciji Ministarstva kulture Ruske Federacije u Moskvi se održava Intermuseum, jedan od najvećih svjetskih festivala muzeja. Ove godine tema su bili Muzeji budućnosti, a na poziv ruskog ministarstva hrvatska je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek delegirala Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture da na ovogodišnjem festivalu održanome od 25. do 29. svibnja predstavljaju Hrvatsku sa svojim novim muzejskim postavima otvorenim 2014. i 2015.

Od prvotne ideje da okuplja ruske muzeje, Intermuseum je izrastao u međunarodni festival na kojemu je ove godine sudjelovalo više od 300 muzeja s više od 3000 sudionika, a zabilježio je 41 tisuću posjetitelja. Uz muzeje Ruske Federacije predstavilo se i 14 delegacija iz Kine, Mađarske, Njemačke, Srbije, Bjelorusije, Azrbejdžana i prvi puta Hrvatske dok su u brojnim popratnim programima sudjelovali i muzeolozi iz Velike Britanije, Izraela, Španjolske, Irske, Francuske, Slovenije, Finske, Srbije, Nizozemske, Belgije, Norveške, Koreje, Sjevernog Sudana, Brazila i Kolumbije.

Uz promociju muzeja, Intermuseum ima i edukativnu svrhu jer je tijekom pet dana na osam lokacija održano više od 150 predavanja i panel diskusija o razmjeni novih ideja u muzejskoj prezentaciji, te povezivanju poduzetništva s programima u kulturi i obrazovanju, relevantnim muzejskim temama na kojima su sudjelovali muzealci Rusije i svijeta.

Dodatni sadržaj Intermuseuma je i ocjenjivanje kvalitete ruskih muzeja. Najbolji muzej unutar teme festivala Muzeji budućnosti birao se prema nekoliko kategorija od najboljih istraživačkih projekata u muzeju preko onih koji su bili najbolji na području muzejske edukacije, informacijskih tehnologija te socijalne interakcije i inkluzije.

Ove godine je bilo prijavljeno 414 projekata iz 265 ustanova, a Grand prix je osvojio Muzejski kompleks Peterhof za osvojene dvije finalne nominacije unutar najboljeg istraživačkog projekta (Peterhof vlastelinstvo) i najboljeg projekta u području informacijskih tehnologija (Orenienbaum kroz stoljeća).

Budući da je ovogodišnja tema Intermuseuma 2017. bila "Muzej budućnosti", hrvatski muzeji su, prema riječima Ružice Marić, ravnateljice Gradskog muzeja Vukovara i Mirele Hutinec, ravnateljice Muzeja vučedolske kulture, koje su predstavljale svoje kuće u moskovskom Manježu - suvremenim pristupima u načinu prezentacije putem multimedije, virtualne stvarnosti i tiska potvrdili svoje mjesto u samom vrhu europske i svjetske muzeologije te otvarali put suradnji s baštinskim parkovima na temu etnologije, arheologije i lijepih umjetnosti. (Iva Validžija)

 

Foto: Gradski muzej Vukovar, Muzej vučedolske kulture


 

Međunarodni muzej novina – promicatelj slobode i etičnosti medija

U vrijeme kada se pravo na kritičko mišljenje u novinarstvu svakodnevno dovodi u pitanje, kada zbog pritiska oglašivača dolazi do trivijalizacije medijskog prostora kojim dominiraju slava, moć, uspjeh i seks te kada je većina istraživačkih novinara u Hrvatskoj marginalizirana ili bez posla, odlučili smo posjetiti muzej u njemačkom gradu Aachenu koji u ugrožavanju slobode govora i medijskoj cenzuri vidi jednu od najvećih prijetnji suvremenog društva.

U nekada slavnoj prijestolnici Karla Velikoga, gradu koji je uz čuvenu krunidbenu katedralu njemačkih careva danas poznat i po tehničkom sveučilištu te ljekovitim termalnim izvorima, smjestio se Međunarodni muzej novina (Internationales Zeitungsmuseum). Zahvaljujući programu EuRegionale 2008 i sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Muzej je nakon opsežne obnove 2011. godine postao sastavnim dijelom turističke rute (Route Charlemagne) koja povezuje povijesne znamenitosti Aachena.

Osnivač prvoga njemačkog muzeja novina bio je kolekcionar Oskar von Forckenbeck, koji je svoju zbirku novina, skupljenu na putovanjima po svijetu, prvi put izložio još 1886. godine. Prema priči von Forckenbeck je, ploveći kanalima nizozemskoga Groningena, promatrao novine koje su ležale na dnu broda i shvatio da su prevrijedne da bi služile kao papir za omatanje. Zbirka je od 1931. smještena u sadašnju zgradu, jednu od najstarijih sačuvanih stambenih kuća u Aachenu, sagrađenu 1495. godine, a Muzej je ponovno otvoren 1962. u povodu komemoracije za Paula Juliusa Reutera, osnivača novinske agencije Reuters, koji je sredinom 19. st. upravo iz ovoga grada započeo prijenos vijesti s pomoću golubova pismonoša između Bruxellesa i Aachena i tako ujedno informacijski povezao Berlin i Pariz, a potom i ostatak svijeta.

U pet izložbenih prostorija (Od događaja do vijesti, Mediji za mase, Čitanje i pisanje, Laži i istine, Uvidi – perspektive) prikazane su prošlost, sadašnjost i budućnost medija. Upotrebom interaktivnih zaslona, ali i brojnih novinskih izvora te radijskih i televizijskih snimki, Muzej pruža suvremen i informativan uvid u međunarodni svijet medija u 21. st. Upoznavanjem posjetitelja s aspektima novinarstva, posebice s procesom filtracije informacija u vijesti, u postavu se daje presjek razvoja prijenosa vijesti od kamenog doba do danas. Predstavljanjem triju ključnih medija – novina, radija i televizije, te uzimanjem u obzir prevlasti elektroničkih medija u suvremenom dobu, objašnjeni su pojava i utjecaj masovne komunikacije. Dio postava obuhvaća kulturu čitanja i pisanja, od najstarijih sačuvanih glinenih pločica do elektroničkih izdanja, s posebnim osvrtom na razvoj tipografije, a zanimljiv je dodatak i interaktivna karta svijeta s primjercima novina iz gotovo svih zemalja.

Budući da je manipulacija slikom i tekstom uvijek prisutna pojava u svijetu medija, važan segment postava čini niz edukacijskih primjera iz kojih posjetitelji mogu naučiti da ne mogu uvijek vjerovati svojim očima i ušima. No prikazano je i drugo, ljepše lice novinarskog posla – etički kodeks Vijeća za medije sa smjernicama o tome kako zadržati integritet u novinarstvu. Posebno dojmljiv dio izložbe posvećen je pitanju slobode govora i medijskoj cenzuri kao još uvijek jednoj od najvećih prijetnji današnjice. To potvrđuju primjerci novina koje su postale žrtvama cenzure u svojoj državi, kao i dokumentacija o nasilju nad novinarima u ratnim područjima. Postav primjereno završava sa „sobom kaosa“, zatvorenom kapsulom u obliku jajeta koja pruža neposredno iskustvo osjetilnog preopterećenja uzrokovanoga medijima, ukazujući tako na izazove informacijskog društva za koje tek treba pronaći rješenja.

Osim interaktivne izložbe o svijetu medija, ono zbog čega je Muzej jedinstven nesumnjivo je mrežni arhiv s više od 200 000 primjeraka novina iz cijelog svijeta, od 16. st. do danas, što ga čini jednom od najvećih svjetskih zbirki novina. Arhiv obuhvaća brojna rijetka izdanja, kao što su prva i posebna izdanja te posljednja izdanja njemačkoga i međunarodnog tiska sa svih kontinenata. U arhiv su uvrštene i neke od novina iz suverene Hrvatske, uključujući Jutarnji i Večernji list, Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju, Novi list i Sportske novosti, ali i starija izdanja iz 19. st., poput Narodnih novina, Danice ilirske, Obzora i Vienca.

Nastavljajući se na tradiciju medijske angažiranosti, pokrenutu Reuterovim prototipom prijenosa informacija, te na kulturnu reformu Karla Velikoga, koji je uvođenjem normirane minuskule postavio temelj modernom pismu, Međunarodni muzej novina bez sumnje potvrđuje inovativnost u razmišljanju koja vlada u Aachenu te poziva na hvatanje ukoštac s pitanjima medijske cenzure i manipulacije u trenutku kada su ona itekako aktualna. (Dunja Vranešević)

 

Foto: Dunja Vranešević


 

Hommage Ivi Maroeviću – skup o muzejskoj čuvaonici

Muzej Prigorja i Društvo Ivo Maroević u povodu desete obljetnice smrti i osamdesete godišnjice rođenja našeg istaknutog muzeologa prof. dr. sc. Ive Maroevića organiziraju Stručni skup posvećen temi muzejske čuvaonice. Skup će se održati 29. i 30. rujna 2017. u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra u Zagrebu.

Komemoracija je zamišljena kao dvodnevni stručni skup posvećen profesoru iznimno važnoj temi — muzejskoj čuvaonici. Prvi dan skupa bio bi posvećen izlaganjima, a drugi ćemo provesti u posjetu Studijskom depou Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu i Muzeju "Staro selo" Kumrovec.

Kao gosti predavači uvodna će izlaganja održati dr. sc. Tillmann von Stockhausen, ravnatelj Gradskih muzeja u Freiburgu o izgradnji Centralnog umjetničkog depoa u istome gradu i dr. sc. Mirjana Koren, ravnateljica Pokrajinskog muzeja u Mariboru s temom Oglednog depoa namještaja u Mariboru. Svojim su kraćim izlaganjima (15 min) pozvani na sudjelovanje i svi domaći muzejski profesionalci, posebice oni koji se i sami bave problemom muzejskih čuvaonica - autori projekata koji uključuju i rješenja depoa, ravnatelji muzeja i voditelji sličnih projekata, muzejski profesionalci s iskustvom pisanja projektnih zadataka za muzejske čuvaonice i sl.

Organizatori: Morena Želja Želle, ravnateljica Muzeja Prigorja u Sesvetama i Žarka Vujić, Društvo Ivo Maroević, Filozofski fakultet u Zagrebu. (MDC)

Rok za prijavu je prvi rujna 2017. godine.

Poziv na Stručni skup posvećen temi muzejske čuvaonice - Hommage Ivi Maroeviću.

Obrazac za prijavu za Stručni skup posvećen temi muzejske čuvaonice - Hommage Ivi Maroeviću.

Kontakt: domagoj.maroevic@muzejprigorja.hr


 

Europeana – digitalna baština, migracije i kultura

"Migration and culture: how can our past educate our present" bila je tema skupa koji se u organizaciji Europeane od 23. do 24. svibnja održao na Malti s ciljem izrade smjernica za edukacijsku politiku Europeane.

Ključno pitanje je bilo kako kulturne baštinske ustanove mogu bolje približiti teme migracija zahtjevima zajednice edukatora (nastavnika, muzejskih pedagoga i sl.), odnosno na koji način digitaliziranu baštinu ponuditi za upotrebu u edukaciji. U raspravi na temu kako podučavati o migracijama, glavni je cilj bio doći do konkretnih prijedloga kako baštinske ustanove i ministarstva kulture mogu aktivno pomoći u pripremama prijedloga, odnosno smjernica te zadovoljiti potrebe edukatora i pripremiti konkretne aktivnosti za njih.

Tijekom skupa su evaluirane dosadašnje preporuke, odnosno smjernice edukacijske politike Europeane, proizašle iz skupova održanih tijekom talijanskog i latvijskog predsjedanja Europskom unijom iz 2016. godine. Tadašnje preporuke je radila Europeana u suradnji s Europskom mrežom škola (European Schoolnet) i Europskom udrugom edukatora povijesti (Euroclio), a kao nastavak izrade preporuka iz svibnja 2015. godine.

Ovaj je skup u sklopu predsjedanja Malte Europskom unijom bio strateški skup koji je primarno bio usmjeren na kreatore politika članica Europske unije kako bi se podigla svijest o onome što Europeana čini i kako bi im pomogla u njihovom radu na digitalizaciji kulturne baštine, kao i upotrebi iste. Do sada su bili organizirani skupovi o upotrebi digitalne kulturne baštine u području istraživanja, turizma, edukacije i kreativnih industrija, na kojima su kreatori politika i stručnjaci raspravljali načine stimulacije i olakšavanja korištenja digitalne baštine. Na ovom skupu je bila prilika da se revidiraju dosadašnji prijedlozi, da se istaknu najbolji primjeri iz prakse u Europi (ali i šire), da se pripremi novi set prijedloga koji će se bolje uklopiti u temu podučavanja o migracijama, koje su vrlo aktualna tema u Europi. Krajnji cilj je stavljanje digitalne baštine u konkretnu svrhu - edukacije.

Programski su skup osmislili Europeana Foundation, Euroclio, European Schoolnet (i njihova internet platforma E-twinning) i Nacionalni arhiv Malte, a skup je okupio eksperte u području edukacije te predstavnike nacionalnih ministarstava kulture i obrazovanja.

Na skupu su Hrvatsku predstavljali – Jelena Rubić Lasić iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Denis Detling, ravnatelj Muzeja Slavonije i viši muzejski pedagog.

Denis Detling održao je predavanje pod nazivom "How museums can better cater digital sources for the comunity of educators?". Izlaganje je oblikovano iz tri različite perspektive, – ravnatelja muzeja, muzejskog pedagoga i nastavnika povijesti, bazirano na osobnom iskustvu i dosadašnjem radu u izradi edukativnih materijala za muzeje te nastavu povijesti. Polazeći muzeološki od muzejskog predmeta kao nositelja informacija te podataka koje Muzej o predmetima prikuplja istaknuta je višeslojnost značenja predmeta. Navedeni su i različiti pogledi na edukativne aktivnosti muzejskih pedagoga i nastavnika. Na primjeru 4 predmeta iz Muzeja Slavonije (prapovijesnog nakita izrađenog od školjke Spondylus, nadgrobnog spomenika Juliji Gaj Primili iz Murse, putnog kovčega dr. Vjekoslava Hengla i obiteljske fotografije iz Branjinog Vrha) je praktično prikazana višeslojnost značenja predmeta i njihova upotreba u edukativne svrhe na temu migracije, iako bi predmeti mogli biti korišteni u edukativne svrhe i u drugim temama. Time je jasno istaknuta nužnost informacija koje digitalizirani predmeti moraju pratiti kako bi bili uporabljivi od strane edukatora.

Iduće, 2018. godine, koja je od strane Europske komisije proglašena Europskom godinom kulturne baštine (European year of cultural heritage; EYCH), a koja bi mogla biti obilježena u znaku migracija, se očekuje da Europeana predstavi europsku digitaliziranu baštinu i konkretne primjere njenog korištenja u edukaciji, upravo na temu migracija. (Muzej Slavonije)

 

Foto: Sebastian ter Bruug


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr