#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Milano - Izložba u povodu 70. obljetnice osnutka ICOM-a

U Milanu se ovih dana (od 3. do 9. srpnja) održava 24. Trijenalna konferencija IKOM-a. Tema koja je okupila više od 3000 muzealaca iz 130 zemalja svijeta odnos je između muzeja i kulturnih krajolika. U povodu 70 obljetnice osnivanja ICOM-a priređena je izložba pod nazivom “Where ICOM from”.
 
Izložbom se nastojalo prisjetiti glavnih koraka koji su oblikovali i ICOM i svijet muzeja, te postaviti pitanja vezana uz budućnost institucije. Ova multimedijalna izložba postavljena je u MiCO Milano kongresnom centru na gotovo 200 četvornih metara prostora. Prikazana je povijest ICOM-a od osnutka 1946., grafikonima i kartama ilustrirana ekspanzija i postignuća. Izloženi su arhivski dokumenti, fotografije, plakati, a glavne teme i izazovi budućnosti predočeni su osobnim iskazima članova ICOM-a.
 
Nakon završetka konfenecije u Milanu izložba će krenuti na put, a bit će dostupna i na mrežnim stranicama organizacije.
 

 

Inicijative - Muzej pomoraca u Kostreni

U ponedjeljak 4. srpnja u Rijeci je, u zgradi Primorsko-goranske županije, održan sastanak na temu inicijative da se u Kostreni, u nekadašnjoj školi u Svetoj Barbari, otvori Muzej pomoraca. Inicijativa je pokrenuta prošle godine u općini Kostrena, a nedavno je predstavljeno i idejno rješenje budućeg muzeja koje potpisuje Svjetlana Despot iz riječke tvrtke Data decor dok su na konceptu muzeja radile Milvana Arko Pijevac, kao voditeljica izrade koncepta i muzejska savjetnica, te Ines Perović i Ivana Sajko.
 
Autorice koncepta smatraju da bi kostrenski pomorski muzej trebao na suvremen način predstaviti život i ulogu pomoraca u društvu. To bi pokušale učiniti, kako piše riječki Novi list, kroz davanje odgovora na pitanja “tko je pomorac, kako on živi, koje zvukove čuje, što osjeća i što doživljava, ali i kakav je njegov utjecaj na društvo budući da putujući svijetom donosi utjecaje drugih kultura”.
 
Prema idejnom rješenju taj muzej, koji za sada ne raspolaže građom, bio bi konceptualno vrlo sličan Muzeju Apoksiomena – ulazni dio dizajnom i zvukom brodskog motora dočaravao bi ugođaj unutrašnjosti broda, po zidovima stubišta bi bila pisma, zapisi, brodski dnevnici, poruke i razglednice, a na prvom katu zamišljena je soba emocija, opremljena brodskim lancima i posebno kreiranim sjedalicama s projekcijama različitih filmova koji se izmjenjuju i prenose ono što pomorac doživljava: nevere, valove, zvuk vjetra, zalazak sunca, usamljenost, uplovljavanje u luku…U muzeju bi bili postavljeni monitori na kojima bi se mogli gledati razgovori s pomorcima i članovima obitelji te stare emisije kao što je Pomorska večer. Prostor drugog kata predviđen je za izlaganje eksponata u nišama izrađenim od materijala koji simulira brodsko željezo.
 
Prema pisanju Novog lista u Općini Kostrena ističu da je inicijativa osnivanja muzeja pomorstva jedan od suštinskih baštinskih programa ove općine, ali i doprinos lokalne zajednice Gradu Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture. Na sastanku održanom u Rijeci rečeno je da bi osnivač ovog muzeja bila Općina Kostrena, no za sada, osim idejnog rješenja, koncepta postava muzeja i njenih autorica – svi ostali elementi nužni za ostvarivanje ove ideje/inicijative - od građe do financiranja tek bi se trebali pronaći.

 

Beograd - muzeji "Naopačke"

Transformacija uloge muzeja, galerija i drugih javnih institucija koje se bave suvremenom umjetnošću, kao i transformacija uloge umjetnika i nezavisnih prostora koje vode umjetnici u vremenu tranzicije - tema je izložbe “Naopačke: Udomiti kritiku” koja je nastala u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti iz Beograda i Gradske galerije umjetnosti iz Ljubljane.
 
Budući da je beogradski Muzej suvremene umjetnosti već gotovo deset godina beskućnik jer njegova nezavršena rekonstrukcija, kako kažu autori izložbe “ovisi od političke volje brojnih ministara kulture, kao i od njihovih neispunjenih obećanja” ova je izložba otvorena u Muzeju grada Beograda, točnije “roh bau” prostorima koji također godinama čekaju obnovu.
 
Izložba „Naopačke: Udomiti kritiku” je pokušaj analiziranja umjetničkih praksi s ciljem kritiziranja postojećih modela institucija, njihovih programa i uvijeta rada koje one pružaju za umjetničku produkciju. Glavna istraživačka pitanja projekta su: na koji način su institucije utjecale jedna na drugu i kako su se međusobno mijenjale tijekom prelaska na tržišnu ekonomiju. Projekt između ostalog ispituje različite metode koje su upotrebljavali umjetnici kritizirajući institucije u različitim povijesnim, društveno-političkim, ekonomskim i kulturnim kontekstima.
 
Na izložbi su predstavljeni radovi i projekti nastali u različitim socijalističkim i post-socijalističkim kontekstima, s naglaskom na primjere iz sedamdesetih godina 20. st. i one iz prvih desetljeća 21. st. Projekt su osmislile Alenka Gregorič i Suzana Milevska, a kustosko-istraživački tim čine Zoran Erić, Vit Havranek, Vladimir Vidmar i Raluka Vojnea.
 
Projekt je krajem prošle godine bio predstavljen u Gradskoj galeriji umjetnosti u Ljubljani, a za izložbu u Beogradu je prilagođen njegovom kontekstu, pa je naglasak stavljen na položaj tamošnjeg Muzeja suvremene umjetnosti. Među tridesetak umjetnika i grupa poput IRWIN-a, Jusufa Hadžifejzovića, Azre Akšamije, Lučezara Bojadžijeva, Raše Todosijevića, našli su se i umjetnici iz Hrvatske Vlasta Delimar, Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Goran Trbuljak, Fokus grupa kao i Antimuzej Vladimira Dodiga Trokuta.

 

Dubrovnik - Najbolji u baštini 2016

Međunarodna godišnja manifestacija “Najbolji u baštini” ove godine slavi 15. obljetnicu, predstavljajući stručnoj publici izbor najinovativnijih, nagrađenih dostignuća iz područja muzeja, baštine i konzervatorstva. Između 22. i 24. rujna u Dubrovniku će se i ove godine predstaviti projekti iz cijeloga svijeta proglašeni najboljima na nacionalnoj ili međunarodnoj razini.
 
Ovogodišnji skup sastoji se od dva događaja: IMAGINES – jednodnevni program na kojem će se predstaviti multimedijska i dostignuća zasnovana na novim tehnologijama; te osnovni program s punim, dvodnevnim rasporedom. Konferencija će prikazati raznolikost primjera najbolje prakse, ostvarenih u raznim državama i uvjetima. Ukupno će se predstaviti 44 projekata iz Kine, SAD-a, Japana, Indije, Australije, Novog Zelanda, Kanade, Vijetnama, Rusije i Europe.
 
Uz pregled najbolje prakse, konferencija nudi bogat društveni i kulturni program, organiziran uz pomoć Dubrovačkih muzeja, koji će se odvijati u renesansnom centru Dubrovnika, grada UNESCO-ve svjetske baštine. Skup je organiziran u partnerstvu s Europom Nostrom, Fondom Međunarodnog vijeća muzeja, s podrškom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture RH, te uz sponzorstvo tvrtke Meyvaert Glass Engineering.
 
 

 

DARIAH - nužnost izrade tezaurusa i normativa

U Institutu za etnologiju i folkloristiku 28. lipnja održana je radionica Održiv pristup digitalnoj kulturnoj i znanstvenoj baštini: Tezaurusi i normativi organizirana u okviru projekata Humanities at Scale (DARIAH-EU) i Nematerijalna kultura i digitalna humanistika (IEF).
 
Na radionici je sudjelovalo šezdeset i dvoje predstavnika hrvatskih sveučilišta, istraživačkih ustanova, muzeja, knjižnica i arhiva. Veliki interes kolega ukazao na činjenicu nužnosti izrade tezaurusa i normativa, što su rezultati radionice i diskusije samo potvrdili.
 
DARIAH-ov projektni menadžer Marco Racitti predstavio je konzorcij DARIAH-EU i aktualni projekt Humanities at Scale, a mr.sc. Irena Kolbas, viša kustosica i voditeljica knjižnice Etnografskog muzeja u Zagrebu i Ana Knežević Cerovski, redaktorica normativne baze iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice održale su zanimljiva izlaganja koja su sudionicima približila problematiku izrade tezaurusa i normativnih zapisa. U drugome dijelu radionice Kristijan Crnković iz tvrtke ArhivPRO predstavio je Indigo modul za izradu tezaurusa te objasnio svrhu i ulogu koju terzaurusi imaju u razvoju semantičkog weba.
 
Na radionici, podijeljenoj u nekoliko radnih skupina (etnolozi, etnomuzikolozi, povjesničari, povjesničari umjetnosti i skupina za normativne zapise), isprobana je funkcionalnost online alata te donešena odluka da se nastavi s radom kako bi se u skorijoj budućnosti izradili operabilni tezaurusi za znanstveno i strukovno nazivlje u humanističkim i umjetničkim područjima, koji će biti na raspolaganju cjelokupnoj DARIAH (i široj) zajednici.
 
Irena Kolbas upozorila je na visok stupanj kompleksnosti i dugoročnosti izrade tezaurusa, nakon čega su sudionici u raspravi istakli želju i potrebu za kreiranjem fiksnog okvira unutar kojega će formirane radne skupine moći konkretno djelovati, s jasno postavljenim ciljevima i rokovima izrade i putem kojega će moći opravdati radno vrijeme uloženo u taj posao.
 
Zaključci su radionice da se treba oformiti koordinacijsko tijelo i pokrenuti projekt izrade tezaurusa, a u svrhu interoperabilnosti i koristi za cjelokupnu DARIAH-EU zajednicu razmisli i o prijavi međunarodnog projekta za izradu višejezičnog tezaurusa koji bi se realizirao u suradnji s partnerima iz drugih zemalja. Voditelji novoformiranih radnih skupina nastavit će s dogovorima i planiranjem rada te ponovnim okupljanjem svojih članova nakon ljetne stanke.
 
Ukoliko je netko zainteresiran za uključenje u rad neke od radnih skupina ili želi oformiti novu grupu, slobodno neka se javi na kontakt objavljen na stranicama www.dariah.hr.

 

Raspisan poziv za predlaganje programa za 2017.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske raspisalo je Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu. Poziv je otvoren do 26. kolovoza 2016. godine.
 
Pravo podnošenja programa na temelju Poziva imaju samostalni umjetnici, umjetničke organizacije, ustanove u kulturi, udruge, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, kao i pravne i fizičke osobe za potrebe zaštite i očuvanja kulturnih dobara i arheološke baštine.
 
U program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu uvrstit će se programi: institucionalne potpore (redovite djelatnosti) strukovnih udruga u kulturi; dramske i plesne umjetnosti te izvedbenih umjetnosti; glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti; kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog); vizualnih umjetnosti, likovnih monografija, dizajna i arhitekture; inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi; knjižnične djelatnosti; potpore izdavanju knjiga; izdavanja časopisa i elektroničkih publikacija; književnih manifestacija i nastupa na sajmovima knjiga; književnih programa u knjižarama; arhivske djelatnosti; muzejsko-galerijske djelatnosti; zaštite i očuvanja arheološke baštine; zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara; zaštite i očuvanja pokretnih kulturnih dobara; zaštite i očuvanja nematerijalnih kulturnih dobara; digitalizacije u arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj djelatnosti; međunarodne kulturne suradnje; izgradnje, održavanja i opremanja ustanova kulture; nabave informatičke opreme.
 
Kao posebni natječaji u okviru programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2017. godinu raspisat će se natječaji za otkup vrijednih knjiga, poticanje književnoga stvaralaštva, dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnoga stvaralaštva, za programe promidžbe knjige i čitanja, poticanje glazbenog i dramskog stvaralaštva, poduzetništvo u kulturi.
 
Rok za podnošenje prijava jest od 27. lipnja do 26. kolovoza 2016. godine.
 
Više informacija: www.min-kulture.hr