#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Galerija Sikirica – "Što je nama naša Dalmatinka dala?”

U sinjskoj Galeriji "Sikirica" otvorena je izložba pod nazivom "Što je nama naša Dalmatinka dala?”, rezultat višegodišnjeg istraživačkog rada Dragane Modrić, Jelene Pavlinušić i Nikole Križanca koji su pune četiri godine istraživali muzeje i arhive, fototeke i stare novine, obiteljske albume i tavane kako bi ispričali priču o “hraniteljici Sinja”.

Projektom "Industrijsko naslijeđe i kultura sjećanja na primjeru tvornice Dalmatinka – Sinj" započetim 2013. istraženo je društveno i industrijsko naslijeđa grada Sinja u čijem je životu i transformaciji iz ruralnog u industrijski grad središnju ulogu odigrala tvornica “Dalmatinka”.

Nakon Drugog svjetskog rata u Sinju je jedina industrija bila je Ciglana koja je zapošljavala svega nekoliko desetaka radnika. Prema projektu arhitekta Lavoslava Horvata 1951. godine sagrađena je tvornica opremljena najmodernijim, engleskim strojevima za predenje. Tvornica je rasla sve do gotovo 3000 zaposlenih, zadovoljavala je 65 posto potreba bivše države, te je izvozila po cijelom svijetu.

“Dalmatinka” nije samo proizvodila i zapošljavala, ona je prema Horvatovim nacrtima gradila stanove za svoje radnike, podijelila 250 stanova 700 stambenih kredita, modernizirala gradsku infrastrukturu, osnivala kulturna i sportska društva, slala radnike na ljetovanja, a mijenjala je i patrijarhalne odnose jer su u njoj 80 posto zaposlenih bile žene koje su educirali, slali na obučavanje u tvornice izvan Sinja te da “sablazan” bude veća dali im i bicikle kako bi lakše do posla.

”Dalmatinka" je početkom 90-ih ostala bez tržišta da bi nakon višegodišnje agonije i prodaje braći Ladini ubrzo postala još jedna žrtva privatizacije i nakon niza stečajeva prestala raditi 2009.

Na izložbi je 58 godina povijesti “Dalmatinke” i njena suodnosa sa Sinjem podijeljeno u nekoliko cjelina u kojima su izloženi tvornički bilteni i intervjui s radnicima, prikazana proizvodnja pamučnog prediva i konca, stambena politika, počeci ženske emancipacije u ruralnom kraju, arhitektura, ulaganje u zajednicu, kulturna i sportska društva, edukacija. Izložene su fotografije iz ranih pedesetih posuđene iz Muzeja Jugoslavije, dio sačuvanih uređaja, uzorci proizvoda po kojima je "Dalmatinka" bila poznata, osobni predmeti bivših radnika, fotografije, službeni spisi, potvrde o dodjeli stanova.

Priča o tvornici na izložbi se proteže simbolički između dva autorska djela - kipa Prelje, rada kipara Pavla Perića, koja se nekada nalazila ispred tvornice, a danas je jedno od rijetkih sačuvanih umjetničkih djela iz kruga tvornice i videa o kraju proizvodnje koji je nastao kao osobna snimka Dunje Marasović, jedne od posljednjih radnica Dalmatinke koja kamerom bilježila vlastiti izlazak iz zamrle tvornice. (MDC)

Izložba ostaje otvorena do 10. siječnja 2018.

Dalmatinka Sinj, Facebook

 

Foto: Muzej cetinske krajine, Muzej Jugoslavije Beograd, Arhiv Dunje Marasović


 

U čast najvažnijoj knjizi – povijest hrvatske slikovnice

Hrvatski školski muzej promovirao je 21. studenoga knjigu Hrvatska slikovnica do 1945. prof. dr. sc. Berislava Majhuta i dr. sc. Štefke Batinić koju je objavio zajedno sa Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Bogato ilustrirana monografija rezultat je dugogodišnjega bavljenja autora povijesnim razvojem slikovnica u hrvatskoj dječjoj književnosti. Ona je znanstvena kruna izložbe Od slikovnjaka do vragobe: hrvatske slikovnice do 1945. koja je od postavljanja 2001. u Hrvatskome školskom muzeju obišla mnoge hrvatske muzeje.

Sadržaj knjige koncipiran je u 11 tematskih poglavlja koja okupljena čine sintezu istraživačkoga i znanstvenoga rada, ali se mogu i iščitavati kao zasebne cjeline.

U Uvodnom poglavlju dan je povijesni tijek istraživanja slikovnica u Hrvatskoj te predstavljen istraživački korpus od 506 slikovnica koje su objavljene do kraja 1945. godine i zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija – nacionalni, jezični i teritorijalni. Drugo poglavlje Teorijska polazišta povijesti slikovnice tumači povijest termina, fenomen autorstva, razlikovne elemente ilustriranih knjiga i slikovnica. U poglavlju Put do prvih slikovnica opisan je povijesni razvoj slikovnice od 19. stoljeća, a u poglavlju Povijesni pregled hrvatske ilustrirane dječje knjige istraživanje je suženo na hrvatski književni korpus namijenjen djeci koji započinje 1572. godine s prvom tiskanom ilustriranom dječjom knjigom Hrvatska glagoljska početnica. Peto je poglavlje posvećeno slikovnicama u Hrvatskoj i započinje opisom prve slikovnice na hrvatskome jeziku Mala obrazna Biblia iz 1854. godine koju je napisao mađarski katolički pisac Alajos Grynaeus, a objavljena je u Pešti. Povijesni razvoj slikovnice opisan je unutar tri razdoblja: 1854. – 1880., 1880. – 1918., 1918. – 1945. Tekstu u slikovnicama i njegovim značajkama posvećeno je šesto poglavlje, a manje istraživanoj temi – likovnoj komponenti slikovnica posvećeno je sedmo poglavlje. Naime, autori upozoravaju kako je likovni izraz dugi niz godina bio bez pomaka i inspiracije kako se približiti djetetu za razliku od tekstualnoga koji se uvijek, bez obzira na umjetničku uspješnost, obraćao dječjoj publici. Naslovom osmoga poglavlja Nije šala dati djetetu u ruke knjigu za zabavu obrađeno je pedagoško gledište slikovnice kroz razvoj pedagoške misli i prakse u Hrvatskoj. Deveto poglavlje bavi se Temama slikovnica među kojima su prepoznate tri najvažnije i najdugovječnije– religiozna, abeceda i životinje – iako su obrađene i one manje zastupljene s bajkama i pjesmama, o prijevoznim sredstvima ili sportu i dječjim igrama. Zaključku prethodi poglavlje koje je nastojalo odgovoriti na pitanje P. Ariesa – O čemu govorimo kada govorimo o djetinjstvu?

Uz Izvore i literaturu knjiga donosi i bibliografiju hrvatskih slikovnica do 1945., popis autora tekstova i slika u slikovnicama, popis više od 300 ilustracija u knjizi, imensko kazalo te sažetak na engleskome jeziku. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Ova je knjiga nezaobilazan izvor informacija i novih spoznaja te temeljna studija za sva daljnja istraživanja hrvatske slikovnice, nakladništva u dječjoj književnosti, ilustracije, kulturnih studija djetinjstva, dječje recepcije pripovjedi u dijakronijskom kontekstu i srodnih tema. (iz Recenzije doc. dr. sc. Smiljane Narančić Kovač)

MAJHUT, Berislav
Hrvatska slikovnica do 1945. / Berislav Majhut, Štefka Batinić.- Zagreb : Hrvatski
školski muzej : Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2017.- 443 str. : ilustr. u
boji ; 25 cm

Bibliograf. bilj. uz tekst.- Bibliografija.- Summary.- Kazalo.
ISBN 978-953-7262-19-8
1. Batinić, Štefka


 

Muzej suvremene umjetnosti – Vjenceslav Richter u stripu

U povodu osmog rođendana Muzej suvremene umjetnosti ovaj je vikend promovirao strip pod nazivom „Richterova igra“ djelo umjetnice Dunje Janković koja je ovim projektom pristupila stripu kao mogućem mediju muzejske medijacije. Riječ je o vizualnim i tekstualnim interpretacijama izdvojenih radova iz opusa Vjenceslava Richtera čija se retrospektiva “Buntovnik s vizijom", organizirana uz stotu obljetnicu njegova rođenja, upravo održava u MSU-u.

Kako je Richter jedan od osnivača grupe EXAT 51, jedan od autora njegova Manifesta strip “Richterova igra” dotiče se i polemika vezanih uz grupu EXAT 51, te promišljanja u sferi arhitekture i šire vizualne kulture. Oblikovana u duhu 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, kada računala postaju dostupnija i pristupačnija u široj upotrebi pa tako i sredstva za igru, Richterova igra postavlja Vjenceslava Richtera kao ključnu figuru sistemskog i spontanog mišljenja i djelovanja. Stripovska naracija u pojedinim se fragmentima odvija kroz dijalog i igru dvoje avatara, a moguće ju je nastaviti i na mrežnom sučelju.

Dunja Janković je interdisciplinarna umjetnica. Izlagala je širom svijeta, a radovi su joj objavljivani u brojnim časopisima u inozemstvu i regiji. Njezina dva strip albuma Habitat i Department of Art bila su nominirana za nagradu Ignatz. Osnovala je i organizirala eksperimentalni umjetnički projekt Škver te suorganizirala festival eksperimentalnog stripa i narativnih umjetnosti THE PROJECTS. Podučavala je eksperimentalni strip pri Independent Publishing Resource Centru u Portlandu u SAD-u. Živi i radi u Barceloni i Lošinju.

Richterova igra, drugo je strip izdanje posvećeno umjetnicima iz fundusa MSU-a, objavljeno u sklopu projekta MSU-a „Runaway art“. (MSU)

 

Foto: Dunja Janković, MSU Zagreb


 

Ministarstvo kulture – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi

Ministarstvo kulture objavilo je u četvrtak 30. studenog 2017. Poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom "Kultura u centru - potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi", u sklopu kojega će biti dodijeljeno ukupno 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava za financiranje aktivnosti jačanja suradnje među dionicima civilnog društva i javnog sektora u području kulture.

Poziv se provodi u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a usmjeren je na razvoj dobrog upravljanja u kulturi jačanjem suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora.

Za dodjelu bespovratnih sredstava mogu aplicirati:

  • organizacije civilnog društva (umjetnička organizacija, udruga i savez udruga koji djeluje u području kulture i umjetnosti)
  • jedinice lokalne samouprave čiji je broj stanovnika manji od 10 tisuća
  • javne ustanove u kulturi kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave

Pozivom će se financirati aktivnosti jačanja kapaciteta relevantnih dionika u području sudioničkog upravljanja u kulturi i podizanja javne svijesti o dobrom upravljanju u kulturi, razvoj i/ili uspostava modela sudioničkog upravljanja u kulturi, priprema i provedba kulturnih i umjetničkih programa te razvoj suradnje i umrežavanja u području sudioničkog upravljanja u kulturi.

Ukupni iznos bespovratnih sredstava iznosi 50 milijuna kuna. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100 posto prihvatljivih troškova, od čega je 85 posto osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok će obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 posto osigurati Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Natječajna dokumentacija dostupna je na poveznicama:

Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi

Strukturni fondovi

Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga je 28. veljače 2018. (Ministarstvo kulture)


 

Obzor2020 – novi izvori financiranja za kulturni sektor

Ovih su dana objavljeni pozivi za nekoliko novih natječaja u sklopu programa Obzor 2020. (Horizon 2020) na koje se mogu prijaviti i projekti iz kulture. Obzor 2020. je noviji program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. do 2020. godine.

U ovom programu pojam inovacija nije ograničen samo na komercijalno uvođenje novih ili znatno poboljšanih proizvoda i usluga, već uključuje i druge oblike inovacija kao što su društvene inovacije, inovativni sustavi i usluge, pilot projekti, poticanje potražnje kroz javne nabave, izrada specifikacija za nove standarde, inovativni poslovni modeli i partnerstva.

Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranja u buduće poslove i razvoj, rješavanja pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, kao i jačanja globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

Održivi i inkluzivan razvoj kreativnih i kulturnih industrija, digitalizacija, ugrožena kulturna baština i ilegalna trgovina kulturnim dobrima i kulturni turizam samo su neke od tema koje su predmet novootvorenih natječaja. (MDC)

Više - Network of European Museum Organizations


 

ICOM Hrvatska – novo sjedište u Rijeci

Hrvatski nacionalni komitet ICOM-a preselio se iz Zagreba u Rijeku, a službeno sjedište će mu biti u Prirodoslovnom muzeju, najavljeno je konferenciji za novinare koja je održana u petak prvoga prosinca 2017. u Pomorskome i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci.

Predsjednik hrvatskoga ICOM-a Darko Babić rekao je tom prigodom da Hrvatski nacionalni komitet ne pripada nijednom gradu posebno, nego svima zajedno te su, kako je istaknuo, udružili snage da pruže podršku gradu Rijeci i svemu što će se u njoj događati vezano uz program Europske prijestolnice kulture 2020. godine. Uz Darka Babića, konferenciji za novinare su prisustvovali Željka Modrić Surina, ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka i članica Izvršnog odbora nacionalnog komiteta ICOM-a, predsjednik ICOM-a Europe Luis Raposo te pročelnik Odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Valerij Jurešić.

Odluka o preseljenju donesena je na poticaj mreže muzeja "Muzeji zajedno" i na prijedlog Izvršnog odbora Hrvatskoga nacionalnog komiteta ICOM-a, a poduprla ju je Skupština Hrvatskoga nacionalnog komiteta ICOM-a u znak potpore Rijeci kao Europskoj prijestolnici kulture 2020. godine.

„Preseljenjem nacionalne udruge muzejskih profesionalaca u Rijeku, muzealci s područja Rijeke i čitave županije imat će direktniju priliku sudjelovati u brojnim programima koje provodi ICOM Hrvatska kao dio globalne organizacije ICOM te na taj način za svoj rad i razvoj iskoristiti ogromnu količinu specifičnih znanja koja su koncentrirana u ICOM-ovim međunarodnim odborima. Sljedeće godine očekujemo gostovanja stručnjaka iz Europe i svijeta, međunarodne radionice na kojima će biti definirani nacionalni standardi i preporuke za definiranje pojedinih poslova, zanimanja i zvanja u muzejskoj struci, što je osobito aktualno u vrijeme donošenja novog Zakona o muzejima, a planirani su i programi kojima će se pokušati direktnije povezati kreativne industrije i muzeji te programi razvoja publike“, rekla je Željka Modrić Surina. (HINA)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr