#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Arheološki muzej u Zagrebu – novi stalni postav Srednjovjekovnog odjela

Srednjovjekovni odjel Arheološkog muzeja ponovno je, nakon 15 punih godina dobio novi, stalni postav. Riječ je o zbirci od oko 6000 predmeta raznih srednjovjekovnih razdoblja, kvalitativno, najsveobuhvatnijoj i najraznovrsnijoj arheološkoj građi kontinentalne Hrvatske.

Građa koja obuhvaća arheološku ostavštinu brojnih naroda, plemena i etničkih skupina u razdoblju od 5.-15./16. Stoljeća u novom je stalnom je postavu podijeljena u nekoliko kronoloških i tematskih cjelina. Ukupno je izloženo oko 1630 predmeta. Prva prostorija, s izloženih 420 predmeta prikazuje razdoblje seobe naroda kroz tematske cjeline vezane uz pojedine nomadske i germanske narode (Huni, Istočni Goti, Gepidi, Langobardi itd.), bizantsku prevlast te vrijeme provale Avara i doseljenja južnih Slavena. Predmeti su popraćeni opširnim tekstovima na hrvatskom i engleskom jeziku i kartama koje olakšavaju njihovo praćenje te brojnim rekonstrukcijama i fotografijama predmeta ili samih nalazišta.

U drugoj je prostoriji vrijeme ranoga srednjeg vijeka predstavljeno s oko 550 predmeta također tematski raspoređenih – Rani Slaveni, Franci u južnoj Panoniji, Sisak, utvrde i misijska središta, Mađari u Karpatskoj kotlini i dakako najobimnije gradivo Bjelobrdske kultura. Prezentirani su pojedinačni nalazi, ali i neki od naših najznačajnijih arheološki istraživanih lokaliteta (groblja Vukovar – Lijeva Bara, Bijelo Brdo, Zagreb – Stenjevec itd.). Zanimljiv skup nalaza predstavljaju predmeti bizantsko-bugarskog kulturnog kruga koji se najvećim dijelom javnosti po prvi puta predstavljaju kao i znatan broj keramičkih posuda ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Uz tekstove i prateće karte, postav sadrži i rekonstrukcije predmeta te film o doseljenju Slavena koji su snimili slovenski kolege.

Posebno mjesto u trećoj prostoriji zauzima jedan od najznamenitijih spomenika ne samo Srednjovjekovne zbirke AMZ-a, nego hrvatske arheološke, ali i općenito kulturne baštine - natpis kneza Branimira iz Gornjeg Muća. Ovaj jedinstveni spomenik iznimno je važan, ne samo kao hrvatski, nego kao i općeslavenski epigrafski spomenik, jer je njime posvjedočen povijesni podatak da je 888. u Hrvatskoj vladao (vojvoda/knez) Branimir. Uz tekst i slikovne priloge na posteru, uz sam spomenik prikazuje se i njegov 3D prikaz na južnom zidu sobe.

Četvrti izložbeni prostor (hodnik) i peta prostorija prikazuju razdoblje razvijenog i kasnog srednjeg vijeka, koje je u zbirci zastupljeno nešto manjim brojem predmeta u odnosu na ranija razdoblja no vrlo interesantnim i važnim primjercima i lokalitetima. Kroz nekoliko tematskih cjelina – kršćanstvo, naoružanje, nakit te svakodnevni život nastojala se ocrtati spomenuta raznovrsnost zbirke. Karta koja prikazuje neke od najznačajnijih utvrda kontinentalne Hrvatske, s odabranim fotografijama, zauzima istočni zid hodnika.

Posljednji je stalni postav Srednjovjekovnog odjela Arheološkog muzeja u Zagrebu zatvoren 2002. godine. Iako se uz povremene izložbe iz fundusa kao i iz drugih muzejskih ustanova nastojalo svih proteklih godina prezentirati hrvatska, ali i europska srednjovjekovna baština, bogat fundus AMZ-a nije bio dostupan zainteresiranoj javnosti. Stoga je završetak radova značajan u smislu prezentacije arheološke baštine i upoznavanja javnosti s otprije poznatim spomenicima i lokalitetima ali i novoistraženim zanimljivim nalazištima ili novonabavljenim predmetima. (Arheološki muzej Zagreb)

 

Foto: MDC


 

Zbirka Roglić – velika zbirka nastala s malim pretenzijama

U izložbenom ciklusu “Privatne kolekcije u javoj ustanovi” Umjetnički paviljon u Zagrebu ovih je dana hrvatskoj publici predstavio Zbirku Roglić, gotovo 200 djela od njih 800 koliko ih je prikupio Branko Roglić, uspješan gospodarstvenik koji je uz poslovno carstvo stvorio i jednu od najznačajnijih hrvatskih privatnih zbirki.

"Ako je nešto u nastajanju Zbirke Roglić mimo stereotipa – onda to nije neka ljupka slika ili kipić, koju suprug poklanja svojoj mladoj supruzi – jer se, nerijetko, iz takvog bezazlena povoda razbukta prava sabirateljska strast – nego je to okolnost da je mladima i neiskusnima prvi savjetnik, ujedno i onaj koji ih upućuje u tajne slikarstva, bio akademski slikar, rođak Roglićeve majke, Antun Gojak (1907-1986)", kaže autor izložbe Igor Zidić. Antun Gojak, danas je slabo znan slikar no Zidić podjeća da je mladi Gojak, još kao nastavnik crtanja na realnoj gimnaziji u Mostaru već bio prisutan na otvorenju zagrebačkoga Doma umjetnosti 1938. na povijesnoj izložbi hrvatskih umjetnika. Taj je slikar tijekom šezdesetima i sedamdesetima, bio Rogliću vodič kroz umjetnosti.

Već se na prvom predstavljanju Zbirke 2009. u Galeriji Laval moglo naslutiti o kako je vrijednoj kolekciji riječ. Okosnicu su činila djela Bukovaca, Medovića, Crnčića, Vidovića, Ivekovića, Meštrovića, Kraljevića, Babića, Miše, Tartaglie, Šulentića, Kršinića, Varlaja, Trepšea, Režeka, Motike, Gojaka, Šimunovića, Kopača, Glihe, Šeferova, Kaštelančića, Dulčića, Murtića, Angeli Radovanija, Reisera, Masle, Pulitike, Ivančića, Džamonje, Stančića….

Budući da je početak Roglićeve poslovne karijere vezan uz Ljubljanu, u kolekciji ima i 150 djela slovenskih umjetnika poput velikih Jakopiča, Jame, Mušiča i Stupice pa ni ne čudi da je već dobio ponudu da priredi izložbu i u agilnoj i novoobnovljenoj Narodnoj galeriji u Ljubljani koja je samo prošle 2016. predstavila dva velika hrvatska izložbena projekta - barokno kiparstvo Johannesa Komersteinera i Zbirku Vugrinec.

Za predstavljanje u Umjetničkom paviljonu autor izložbe i postava odabrao je142 slike i 41 skulpturu iz Zbirke Roglić koja je, prema njegovim riječima, za razliku od nekih drugih zbirki, nastajala bez ‘unaprednih’, velikih pretenzija i onkraj pretencioznih planova, da omogući potpun uvid u ovo ili ono razdoblje hrvatske likovne povijesti. Nastala je spontanije od mnogih naših kolekcija i to u vremenu kada je, srećom za umjetnike, interes za sabiranje hrvatskih slika i kipova oživio među onima koji su u toj obnovi mogli sudjelovati.

Zbirka Roglić ima, uz neupitan hrvatski sadržaj, i mnoge zavičajne značajke: o tome njezinom dalmatinsko-primorskom, dalmatinsko-zagorskom i urbano dubrovačkom mediteranizmu uvjerljivo svjedoče djela Vlaha Bukovca, Mata Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Ivana Meštovića, Frana Kršinića, Ignjata Joba, Frane Šimunovića, Ante Kaštelančića, Iva Dulčića, Antuna Masle, Đura Pulitike, Kuzme Kovačića i drugih.

"Ono što je započelo kao nehotična zbirka – pomalo se prometnulo u ozbiljnu kolekciju, da bismo je danas, u lijepome opsegu, predstavili javnosti kao jednu od najznačajnijih hrvatskih privatnih zbirki, nastalih – najvećim dijelom – tijekom dvadeset i pet godina hrvatske nezavisnosti", kaže autor izložbe koja u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ostaje otvorena do 5. ožujka 2017. (M.K.)

 

Foto: HINA / Denis Cerić


 

MDC – poziv za slanje priloga za Informaticu Museologicu 48

Broj od 2566 muzejskih zbirki koje se čuvaju u 297 hrvatskih muzeja potaknula nas je da ovaj broj časopisa Informatica Museologica u cijelosti posvetimo temi muzejskih zbirki, ali u svjetlu novoga viđenja muzeja koji u svojoj misiji visoko postavljaju društvenu odgovornost.

Ako se od muzeja danas očekuje da budu angažiraniji, da budu okrenuti interakciji s posjetiteljima, da budu komunikativniji, pa čak i emotivniji, onda možemo očekivati da će takve promjene potaknuti i promjene u politici skupljanja muzejskih predmeta.

Osim što ćemo nastojati dobiti pregledne i analitičke tekstove koji bi nam omogućili detaljniji pogled na raznolikost muzejskih zbirki (i muzejske građe), željeli bismo potaknuli i kolege kustose da nas u svojim prilozima upoznaju s posebnostima svojih zanimljivih zbirki.

Ovaj će broj časopisa obuhvatiti i priloge vezane za registraciju zbirki kao kulturnih dobara, pokušat će donijeti pregled stanja te upozoriti na neka rješenja i zajednička promišljanja i prakse kako bismo mogli pronaći odgovore na temeljna pitanja o tome što i kako radimo.

Proteklih desetljeća susreli smo se s vrlo bogatom izložbenom praksom, otvorenjima novih stalnih postava i novih muzeja, pa bi to mogao biti poticaj da toj temi posvetimo rubriku Riječ je o... . Suradnja kustosa s dizajnerima, arhitektima, konzervatorima i muzejskim pedagozima danas je nezaobilazna i neupitna, te se od njih očekuje da budu aktivni sudionici promišljanja koncepta stalnog postava ili izložbe. Rezultate tih novih oblika suradnje uočavamo u novim, inovativnim rješenjima kojima se sve više pozornosti počelo pridavati atraktivnim multimedijskim i interaktivnim sadržajima, ali koja ujedno sve više uključuju i publiku u kreativni proces, pa i u stvaranje izložbe. Cijeli je niz imena kolega (arhitekata i dizajnera) koje bismo rado vidjeli kao autore u sljedećem broju časopisa Informatica Museologica.

Informatica Museologica jedini je muzeološki časopis u Hrvatskoj koji kontinuirano izlazi od 1970. godine i prati muzejsku djelatnost, odražava ulogu i vizije muzejske zajednice i glas je muzealaca koji danas oblikuju raznoliki suvremeni muzejski i kulturni kontekst.Stalne su rubrike časopisa Tema broja, Riječ je o ..., Iz muzejske teorije i prakse, Pogledi, iskustva, događaji ..., Kongresi, simpoziji, ICOM, Kolekcionari, Zaštita, Info.

Časopis izlazi jedanput u godini u nakladi od 600 primjeraka, na hrvatskom jeziku, sa sažecima tekstova na engleskome. (MDC)

Čitajte Informaticu Museologicu na Hrčku!

Rok za slanje priloga: 31. svibnja 2017.

Više o časopisu Informatica Museologica

Priloge molimo slati na elektroničku poštu urednice: ldrazin@mdc.hr

 

 

Foto arhiv Fortepan – 500 nepoznatih fotografija Hrvatske

Znate li da Mađari imaju digitalni foto arhiv, nastao isključivo prilozima korisnika, u kojem se između ostalog nalaze i fotografije hrvatskih gradova, svakodnevnih događaja i osoba snimljenih od 1900.do 1990. godine ? Riječ je o 500 fotografija iz Hrvatske, skeniranih u visokoj rezoluciji koje je moguće kopirati i publicirati uz navođenje izvora. Taj fond zove se Fortepan, a dio je projekta Hungaricana.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu krajem 2016. godine predstavljene su mađarske web stranice Hungaricana, jedinstven projekt kojim se želi sva kulturna baština Mađarske objediniti i objaviti na jednome mjestu. U realizaciji ovog portala sudjeluju sve baštinske ustanove (arhivi, muzeji, knjižnice, crkvene ustanove) Mađarske kao i pojedinci koji svojim prilozima stvaraju bazu podataka.

Projekt je započet 1993. godine, a za nositelja je odabrana Knjižnica Mađarskog Parlamenta kao informatički najopremljenija ustanova kako bi sve podatke adekvatno pohranili te kasnije distribuirali putem weba prema korisnicima.

Hungaricanu financira mađarski Nacionalni kulturni fond koji je 1997. osnovao Mađarski parlament. Nacionalni kulturni fond Mađarske se pak financira iz dijela prihoda od igara na sreću, a novac se ulaže u kulturne projekte u zemlji i međunarodnu kulturnu suradnju.

Baze objavljene na web stranicama krajem 2014. godine namijenjene su slobodnom korištenju za obrazovne i znanstvene svrhe za stručnu, ali i širu publiku.

Glavni sadržaji Hungaricane su podijeljeni na nekoliko osnovnih tema:

  • Knjižnica: izdanja i dokumenti vezani uz arhive, muzeje i knjižnice
  • Razglednice: više od 300 000 digitaliziranih razglednica Austro-Ugarske
  • MAPIRE: povijesne karte Habsburškog carstva
  • Karte: jedinstvene povijesne mape velikih mađarskih zbirki
  • Dokumenti: srednjovjekovne povelje, bilježnički zapisi, sudski kazneni i građanski predmeti
  • "Stara mađarska biblioteka": digitaliziran fond starih i rijetkih knjiga

Zanimljivost Hungaricane je i spomenuti Fortepan, on line fotografski arhiv koji pokriva vremensko razdoblje od 1900. do 1990. godine i daje na uvid u socijalnu, društvenu i kulturnu svakodnevnicu Mađarske tijekom 20 st. U njemu se mogu naći u visokoj kvaliteti digitalizirane fotografije fotografa amatera, „običnog puka“ razvrstane prema slijedećim odrednicama: mjestima gdje su fotografije snimljene (Mađarska i Europa), osobama koje su fotografirane, događajima ili prema ključnoj riječi.

Na taj način je, na jednome mjestu, digitalizirana građa čiji fundus premašuje građu Mađarskog nacionalnog muzeja, a omogućuje korisnicima proučavanje povijesti Mađarske kroz svakodnevni život te korištenje i spremanje fotografija u visokoj rezoluciji uz imenovanje izvora. (Iva Validžija)

 

Foto: Fortepan

 

 

Potsdam - Monet i Rodin sreli se ponovno u Muzeju Barberini

Dok je u petak 20. siječnja cijeli svijet pratio prijenos Trumpovog inauguracijskog govora, njemačka kancelarka Angela Merkel u društvu Billa Gatesa razgledala je impresioniste iz kolekcije poznatog njemačkog poduzetnika Hassoa Plattnera na otvorenju novog Muzeja Barberini u Potsdamu, glavnom gradu njemačke savezne pokrajine Brandenburg.

Palača Barberini, nekadašnja ikona carskog Potsdama čiju je gradnju naručio Fridrik Veliki 1771. godine, projektirana je prema rimskoj baroknoj palači Palazzo Barberini. Tijekom Drugog svjetskog rata u savezničkom je bombardiranju u potpunosti srušena da bi danas, zahvaljujući Zakladi Hasso Plattner to povijesno zdanje bilo obnovljeno i preuređeno u Muzej Barberini koji je Verein Stadtbild Deutschland, društvo koje promiče očuvanje i restauracije njemačke povijesne arhitekture, već proglasio građevinom godine.

Muzej je osnovan na inicijativu Hassoa Plattnera, multimilijardera i suosnivača njemačke softverske kompanije SAP, koji se kao član Gatesove organizacije The Giving Pledge obvezao davati pola svojeg bogatstva u dobrotvorne svrhe. Prema riječima direktorice muzeja Ortrud Westheider, 17 izložbenih dvorana popunjavat će se različitim izložbama djela iz bogate Plattnerove zbirke - majstorima impresionizma Claudeom Monetom i Pierreom Augusteom Renoirom, ali i klasicima američkog modernizma i apstraktne umjetnosti poput Maxa Liebermanna, Edwarda Muncha , Joan Mitchel i Gerharda Richtera.

Posjetitelji su na otvaranju imali prilike vidjeti 2 izložbe - Impressionism: The Art of Landscape, koja uključuje 41 sliku Moneta kao i slike i skulpture Renoira, Sisleya i Pissarroa te izložbu Modern Art Classics: Liebermann, Munch, Nolde, Kandinsky, koja uključuje Munchove Djevojke na mostu, sliku koju je Plattner u studenom na aukciji u Sotheby’s-u kupio za 54 milijuna dolara.

Publiku na otvorenju oduševio je i Barberini Smart Wall – interaktivni widescreen rezolucije 200 milijuna pixela, koji kombinira scanove umjetničkih djela u visokoj rezoluciji s izložbe Impressionism: The Art of Landscape i slike stvarnih krajolika prikazanih na tim slikama koje je snimio njemački fotograf Christoph Irrgang. Sve lokacije su označene na interaktivnoj karti Europe, a posjetiteljima se nudi i timeline nastanka tih djela, biografije autora te dodatne informacije o motivima sa slika. (I. G.)

 

Foto: Muzej Barberini


 

The Children in Museums Award 2017. – otvorene prijave

“The Children in Museums Award”, nagrada “Djeca u muzejima” kojom se odaje priznanje za kreativnost muzejskih izložbi i programa namijenjenih djeci do 14 godina – otvorena je za prijave do 1. ožujka 2017.

Nagradu su 2011. godine uspostavili Europska muzejska akademija (EMA) i “Hands On!” Međunarodno udruženje djece u muzejima s ciljem da se potiče izvrsnost i inovativnost u izložbama rađenim za djecu. Ovogodišnja nagrada bit će dodijeljena tijekom “Hands On!” konferencije što će se u listopadu ove godine održati u Plzenu u Češkoj. (MDC)

Više na stranicama...

 

 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr