#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Muzej Domovinskog rata – počelo ostakljivanje zgrade Californija

Gradski muzej Karlovac dobio je za uređenje Muzeja Domovinskog rata u Turnju 900.000 kn bespovratnih sredstva od Ministarstva turizma. Sredstva su dodijeljena u sklopu Programa razvoja javne turističke infrastrukture u 2016. i iskoristit će se za ostakljivanje zgrade Californija, a ugovore je u prosincu prilikom obilaska karlovačkih turističkih atrakcija potpisao ministar turizma Gari Cappelli. Pored ministarstva turizma sredstva je osigurao i grad Karlovac koji je za unutarnje uređenje zgrade, koje bi trebalo započeti ove godine, odobrio 1,5 mil. kuna.

Projekt rekonstrukcije zgrade Californija, koju je izradio Projektni biro 2A iz Karlovca, predviđa oblaganje zgrade u prozirnu staklenu opnu. Njome bi se na objektu, koji je zbog svoje uloge u Domovinskom ratu i sam postao muzejski izložak i spomenik, sačuvali i trajno konzervirali postojeći zidovi na kojima su vidljivi tragovi ratnih razaranja. Već je postavljena nova nosiva konstrukcija - stupovi i horizontalni nosači na koju se s vanjske strane postavlja staklena fasada, a trenutno su u punom jeku radovi na izvedbi dvostrukog pročelja, koje će u zimskim danima koristiti energiju sunca za dogrijavanje zgrade, a u ljetnim mjesecima pružati zaštitu od pretjeranog zagrijavanja. Glavni ulaz za posjetitelje s natkrivenom rampom predviđen je na sjevernoj strani zgrade, a spomen soba poginulim braniteljima, depo, caffe bar i suvenirnica predviđeni su u prizemlju. Na prvom katu je planiran izložbeni prostor, a na drugom katu dvorana za predavanja i manje izložbe, knjižnica i uredski prostori.

Trenutačno je na lokaciji postavljena izložba krupne vojne tehnike korištene u Domovinskom ratu, a cilj je na cijeloj lokaciji prezentirati bogatu vojnu povijest Karlovca i karlovačkog kraja od vremena borbe s Osmanlijama pa sve do nedavnog Domovinskog rata. U sklopu prve faze, koja obuhvaća uređenje zgrade Californije, trebala bi biti postavljena stalna izložba Karlovac 1991. – 1995., na kojoj će biti predstavljan Karlovac i karlovačko područje u vrijeme Domovinskog rata. (I.G.)

 
 

 

Novi posjetiteljski centar – Putovima Frankopana

U jednoj od prostorija dvorca Nova Kraljevica, u okviru projekta kulturne rute ‘Putovima Frankopana’, ovih je dana otvoren Posjetiteljski centar Kraljevica. Kulturne rute “Putovima Frankopana” projekt je Primorsko-goranske županije pokrenut s ciljem očuvanja kulturne baštine 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te tri sakralna objekta.

U uređenje Centra u Kraljevici uloženo je 2,6 milijuna kuna, 2,2 milijuna su sredstva Europske unije, a 400 tisuća kuna osigurala je Primorsko- goranska županija. kako bi se osmislila prva postaja putovanja kroz pet stoljeća dugu povijest i prisutnost obitelji Frankopan na prostoru koji se protezao od otoka Krka, preko Rijeke i Vinodola do Gorskog kotara.

Krčki dio Rute čine Kaštel Gradec, Kaštel u Krku i Franjevački samostan na Košljunu. Na području Vinodolske općine ruta se nastavlja u Kaštelu Grobnik, Kaštelu Trsat, Kaštelu u Bakru, Starom gradu Hreljinu, Starom gradu Zrinskih u Kraljevici, Dvorcu Nova Kraljevica, Kaštelu Drivenik, Kaštelu Grižane, Pavlinskom samostanu u Crikvenici, Kuli u Bribiru, Kaštelu s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom i Starom gradu Ledenice. Na području Gorskoga kotara obuhvaća Dvorac Zrinskih u Čabru, Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi, Dvorac Severin, Dvorac Stara Sušica i Manastir Gomirje.

U posjetiteljskom centru "središnji izložak" je meandrirajući stol na kojem su multimedijalnim jezikom predstavljeni segmenti Rute. Autori Centra su arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina, autorice koncepta izložbe, razvoja sadržaja i interpretacijskih tekstova Dragana Lucija Ratković Aydemir i Iva Klarić iz tvrtke Muze.d.o.o. , animacija Ana Hušman i Ivan Marušić Klif koji je ujedno i autor glazbene instalacije.

Sve o Ruti, povijesti Frankopana i pojedinim objektima možete potražiti na stranici www.frankopani.eu. Zimsko radno vrijeme Posjetiteljskog centara Kraljevica je radnim danom od 10 do 20, a vikendom od 10 do 18 sati. (M.K.)

 

 

Najljepše oblikovane knjige – odabrani hrvatski predstavnici za Leipzig i Frankfurt

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odabrala je najljepše oblikovane hrvatske knjige koje će nas predstavljati na međunarodnom natječaju”Best Book Design from all over the World” na Sajmu knjiga u Leipzigu i izložbi "Book Art International" u sklopu Međunarodnoga sajma knjiga u Frankfurtu.

Na natječaj je pristiglo rekordnih 135 naslova. Ocjenjivački sud, u čijem su sastavu bili akademik Josip Bratulić, akademik Tonko Maroević, akademski grafičar Luka Gusić, akademski slikar-grafičar Danijel Srdarev te viša kustosica Maja Karić, izabrao je čak 18 knjiga među kojima su i dva muzejska izdanja: "Arhitektura i performans: grafike iz kabineta Luja XIV u fundusu MUO", Muzeja za umjetnost i obrt te "Kincl" Kabineta grafike HAZU.

"Iz vrlo velike ovogodišnje ponude odabrali smo po nekoliko karakterističnih ostvarenja, nastojeći predstaviti najbolja rješenja u različitim žanrovskim područjima (oprema romana, monografije, dječje knjige, pjesniče zbirke itd.)" stoji u obrazloženju koje potpisuje akademik Tonko Maroević.

Odabrane knjige nakon sajmova u Leipzigu i Frankfurtu postaju dio fonda "German Musem of Books and Writing", koji je dio Njemačke nacionalne knjižnice (Die Deutsche Bibliothek).

Sve knjige koje su odabrane na natječaju možete vidjeti na mrežnim stranicama: http://www.nsk.hr/odabrano-18-naslova-za-natjecaj-best-book-design-from-all-over-the-world-i-izlozbu-book-art-international/.


(M.K.)

 

 

Lisabon – otvoren muzej proglašen političkom greškom

Najposjećeniji lisabonski muzej – Nacionalni muzej kočija preselio se nakon 110 godina u novu zgradu. "Museu Nacional dos Coches" od osnivanja je bio smješten u Kraljevskoj jahačkoj školi iz 18. st., dijelu Kraljevske palače u kojoj se danas nalazi Ured predsjednika Portugala.

Muzej posjeduje jednu od najvrednijih kolekcija kočija na svijetu. Osnovala ga je 1905. godine kraljica Amelia kako bi na jednome mjestu izložila veliku zbirku kočija portugalske kraljevske obitelji i portugalskog plemstva. Zbirka je slika povijesti i razvoja, gradnje i ukrašavanja kočija od kasnog 16. stoljeća pa sve do 19., a izložene kočije građene su u Italiji, Portugalu, Francuskoj, Španjolskoj, Austriji i Engleskoj.

Među najvrednijim izlošcima je putna kočija kralja Filipa II iz kasnog 16. st. kao i nekoliko prebogato ukrašenih baroknih kočija iz 18. st., posebice ona koju je papa Klement XI darovao portugalskom kralju 1715. No, u muzeju se mogu vidjeti i poštanske kočije, procesijske kočije, nosiljke kao i dječje kočije koje su vukle koze, te razna oprema lakeja koji su činili dio “posade” ovog prometala.

Početkom milenija u Portugalu se povela rasprava treba li graditi novi muzej ili širiti prostor starog neoklasicističkog. Kako je u to doba otvoren Lisabon Casino ministar gospodarstva pokrenuo je izgradnju novog muzeja i usred bučne diskusije zagovornika suprostavljenih ideja 2008. bez javnog najtečaja, naručen je projekt od brazilskog arhitekta, dobitnika Pritzkerove nagrade - Paula Mendesa da Roche.

Muzej se počeo graditi, gotovo preko puta starog zdanja, uz obalu rijeke ne samo kao kulturna institucija nego i kao novi javni prostor na čemu je inzistirao sam arhitekt sagradivši zgradu "bez vrata" i stvorivši nove javne prostore i šetnice kojima je prizvao vremena iz stoljeća dok se u Belem stizalo kočijama.

Gradnja je potrajala godinama kao posljedica ekonomske krize, loših političkih odluka i manjka novca. Portugalski državni tajnik za kulturu čak ju je javno nazvao “greškom”. Sama zgrada završena je 2012., no na postav, useljenje i otvorenje čekalo se pune tri godine da bi napokon 2015. još uvijek ne sasvim završena otvorila vrata za posjetitelje.

Nova zgradom dobilo se 12600 četvornih metara prostora u dva volumena. Jedan dio sadrži ogromni izložbeni prostor dug 125 metara, širok 17 i visok osam metara, a u drugom manjem nalaze se uredi, auditorij i restoran. Izgradnjom su dobiveni prostori za izložbe, ali i restauratskoke radionice, knjižnicu, arhiv, muzejski dućan. (Maja Kocijan)

http://museudoscoches.pt/en/homepage/

 
 

 

Pariz – otvoren prvi muzej posvećen uličnoj umjetnosti

Muzej u potpunosti posvećen Street artu otvoren je u listopadu prošle godine u Parizu pod nazivom Art42. Muzej se smjestio u Batignolle četvrti u Parizu u sklopu tehničkog kampusa za programiranje i znanost koji je osnovao francuski milijarder Xavier Neil i sadrži više od 150 djela najpoznatijih Street art umjetnika - Banksya, Speed Graphita, Boria, Miss Van, Swoona i Jacquesa Villegléa.

Avangardni umjetnici još od dvadesetih godina prošlog stoljeća inzistirali su na tome da umjetnost mora biti dostupna ljudima u svakom trenutku i na svakom mjestu. Parolu jednog od predvodnika pokreta Vladimira Majakovskog "Ulice su naši kistovi, trgovi su naše slikarske palete" danas primjenjuju kreativci širom svijeta čiji radovi krase velike svjetske umjetničke galerije i muzeje.

Cilj muzeja je upoznati publiku s poviješću Street arta i napraviti otklon od pogleda na uličnu umjetnost koji propagiraju neki autori i mediji, a koji ju vežu isključivo uz hip hop subkulturu i grafite narušavajući njenu autentičnost. Art42 namjerava srušiti stereotipe, pomoći publici da vidi dalje iza same slike na zidu i otkrije poruku koja leži u pozadini. Također, želi pokazati različitosti ulične umjetnosti: grafita, murala, tagginga, video projekcija i lock on instalacija, te dati dublji uvid u specifične dinamike koje sve te diskurse povezuju.

Autor postava je Nicholasa Laugero Lasserre koji posljednjih 15 godina intenzivno proučava i sakuplja grafite i koji je do sada organizirao više od 40 izložaba posvećenih Street artu. One koji se odluče za posjet odmah će iznenaditi atmosfera – umjesto tišine i zaštitara dočekat će ih studenti koji rade projektne zadatke na laptopima ili koji u pauzama ispijaju kave. Izlošci su namjerno tako postavljeni s namjerom da posjetitelji istražuju prostor i ostanu iznenađeni umjetnošću koja se krije "iza ugla", baš kao što ih takva umjetnost može iznenaditi na cesti. Postavivši uličnu umjetnost među ljude Lasserre je uspio održati Street art duh živim i istodobno sačuvati djela od mehaničkih oštećenja ili prebojavanja.

"Predstavljajući kolekciju urbane umjetnosti na tako neobičnom mjestu htjeli smo stvoriti most između 2 svijeta, uličnog i muzejskog. Odavno je već ulična umjetnost preuzela je vlasništvo nad najvećim muzejom u svijetu – ulicom, pokazujući da suvremena umjetnost ne dolazi samo iz visokih društvenih klasa nego i s ulice. Posjetitelji će moći otkriti 150 dijela 20-ak različitih autora koji su svoje poruke prenijeli na cestu uz pomoć boje, instalacija i digitalnih medija. Urbana umjetnost u sebi sadrži univerzalnu poruku koja nas često stimulira da preispitamo društvo u kojem živimo i da razmislimo o osnovnim vrijednostima čovječanstva", rekao je Lasserre na otvaranju.

Nameće se jedino pitanje gubi li umjetnost, koja ima temelj u političkoj subverzivnosti, protestu i buntovništvu, svoju izvornu vrijednost komercijalizacijom koja ju polako smješta u okruženje muzeja, aukcijskih kuća i privatnih kolekcija. (Ivan Guberina)

 
 
 
 

 

Balkanska muzejska mreža – poziv za prijavu radionica

Peta godišnja konferencija Balkanske muzejske mreže pod nazivom "Meet, See, Do" održat će se od 6. do 8. travnja 2017. u Prištini na Kosovu. Teme radionica koje čine okosnicu konferencije bit će: pristup i inkluzija u muzejima, izgradnja muzejskih mreža i uspješne komunikacijske strategije, digitalizacija, te učenje u muzejima.

Radionice traju oko 60 minuta i namijenjene su za grupe od dvadesetak polaznika. Uz keynote govore i debate praktične radionice čine glavninu programa. Sudjelovati mogu svi koji rade ili surađuju s muzejima na širem području Balkana, no mogu biti i stručnjaci, predstavnici akademske zajednice i civilnog društva.

Prijave za sudionike otvorene su do 20. siječnja 2017. Više na stranicama: http://bmuseums.net/meetseedo/ ili na mail: aida.vezic@bmuseums.net.