#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Dva hrvatska muzeja nominirana za Europski muzej godine

Među 49 europskih muzeja nominiranih za nagradu Europski muzej godine 2016. (EMYA 2016) ove su se godine našle i dvije hrvatske kuće: Gradski muzej Vukovar i Ivanina kuća bajki iz Ogulina. Riječ je o najstarijoj i najuglednijoj europskoj muzejskoj nagradi koja je pod pokroviteljstvom Vijeća Europe ustanovljena 1977. godine osnivanjem Europskog muzejskog foruma.
 
Nagrada, za koju su ove godine nominirani muzeji iz 24 države, dodjeljuje se najboljem muzeju prema jasno utvrđenim kriterijima. Nominirani mogu biti novi muzeji otvoreni za publiku u posljednje dvije godine, ali i postojeći koji su u protekle dvije godine obnovljeni i prošireni.
 
U dosadašnjih 39 izbora među pobjednicima su se našli i mali i veliki muzeji, javni i privatni bez obzira na temu i državu iz koje dolaze. Niti jedan hrvatski muzej do sada nije dobio ovu nagradu. Dobitnik ovogodišnje nagrade bit će objavljen na ceremoniji u sklopu održavanja godišnje skupštine Europskog muzejskog foruma od 7. do 9. travnja ove godine.
 
 

 

Izložbe u slavu 2400. obljetnice Staroga Grada

U godini kada se pod pokroviteljstvom glavne ravnateljice UNESCO-a Irine Bokove na Hvaru slavi 2400. obljetnica utemeljenja Staroga Grada, a uoči održavanja Procesije za Križen, jednog od zaštićenih nematerijalnih dobara svjetske baštine, na Hvaru je otvorena izložba “Hrvatska nematerijalna baština na UNESCO-vim listama”, prva u nizu izložaba kojima će se na Hvaru, ali i u Europi, obilježiti ova velika obljetnica.
 
Izložba je nastala na inicijativu Ministarstva kulture, a u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu. Autorice dr. sc. Iris Biškupić Bašić i dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović zamislile su ju kao putujuću izložbu kojom se predstavlja hrvatska nematerijalna kulturna baština. Na izložbenim panoima uz tekst i fotografije o svakom dobru prikazana je i karta lokaliteta kao i prostor Hrvatske iz kojeg kulturno dobro dolazi. Izložbu prati i kratki film o četrnaest fenomena. Gdje je bilo moguće publika može čuti i zvukovne zapise. Uz pojedina dobra izloženi su i predmeti koji ih karakteriziraju.
 
Otok Hvar odličan je izbor za predstavljanje ove izložbe jer su od njegove prebogate materijalne i nematerijalne kulturne baštine čak pet fenomena našla mjesto na UNESCO-vim listama svjetske baštine - od Starogradskog polja, preko Procesije za Križen i izrade čipke od agave hvarskih benediktinki do Klapskog pjevanja i Mediteranske prehrane.
 
Izložba je na otoku Hvaru postavljena na dvije lokacije, u Galeriji Agencije za upravljanje Starogradskim poljem u Starome Gradu i u obnovljenoj Svečanoj dvorani Obćinskog doma u Jelsi, a u organizaciji Agencije za upravljanje Starogradskim poljem i Muzejem općine Jelsa.
 
Izložba je otvorena od 18. ožujka do 30. svibnja 2016. godine.
 
U sklopu obilježavanja 2400. obljetnice osnutka Farosa Muzej Staroga Grada otvorit će u Briselu u ponedjeljak 4. travnja izložbu “Hvar – UNESCO-v otok”, a tim će se povodom u zgradi Europskog parlamenta održati i okrugli stol pod nazivom “Otoci Faros i Paros – milenijske mediteranske veze”.
 

 

Zagrebačka lanena knjiga na velikoj međunarodnoj izložbi u Italiji

U talijanskoj Cortoni, u Muzeju dell''Accademia Etrusca e della Città di Cortona ovih je dana otvorena izložba pod nazivom “Gli Etrucshi maestri di scrittura” – (“Etruščani majstori pisma”). Riječ je o velikoj međunarodnoj izložbi posvećenoj Etruščanima i njihovom jeziku, koju su zajednički organizirali Muzej Louvre, Museo dell''Accademia Etrusca e della Città di Cortona te arheološki muzej Henri Prades (Lattes – Montpellier). Izložba je prvo bila postavljena u Francuskoj, u muzeju Henri Prades, od 17. listopada 2015. do 29. veljače 2016. da bi se ovih dana preselila u Cortonu gdje ostaje otvorena do 31. srpnja.
 
U postavu izložbe objedinjeni su i javnosti predstavljeni najvažniji etruščanski pisani spomenici, jedini sačuvani tragovi tog mrtvog i tajnovitog jezika o kojem još uvijek, unatoč svim naporima stručnjaka, malo znamo. Jedan od najznačajnijih izložaka ove izložbe jest slavna Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus zagrabiensis) najduži i najvažniji sačuvani tekst na etruščanskom jeziku posuđen za potrebe izložbe iz Arheološkog muzeja u Zagrebu.
 
Na izložbi je izloženo više od 80 predmeta iz brojnih talijanskih muzeja (MAEC, Arheološki muzej - Piombino, Arheološki muzej - Arezzo, Nacionalni arheološki muzej - Firenca, muzej Guarnacci - Volterra, Arheološki muzej Umbrije - Peruggia, Nacionalni etruščanski muzej Villa Giulia - Rim, Kapitolinski muzej – Rim, Gradski muzej – Piacenza, Arheološki muzej – Chiusi, Gradski muzej – Orvieto, muzej Claudio Faina – Orvieto, Vatikanski muzej).
 
Za potrebe izložbe izdan je opsežan katalog u čijoj su pripremi sudjelovali vodeći europski etruskolozi.
 
 

 

Digitalizacija baštine – Pakrac on line

Kako je izgledao sajmišni dan u Pakracu 1930., gdje je bila “šusterova kuća”, a gdje gostiona “Stari grad”, fotografije domovinskog rata i razaranja grada, lokalne novine i časopisi – sve je to od ovoga mjeseca dostupno za pregledavanje i čitanje na mrežnim stranicama pod nazivom “Digitalna povijest Pakraca”.
 
Riječ je o projektu koji su zajedničkim snagama realizirali Muzej grada Pakraca i Gradska knjižnica Pakrac te FOTOimago studio, uz financijsku podršku Ministarstva kulture. U samo godinu dana i uz skromna sredstva (10.000 kuna dalo je Ministarstvo, a isto toliko uložio je Pakrac) digitalizirani su i prezentirani najvažniji i najzanimljiviji materijali vezani uz zavičajnu pakračku povijest.
 
“Smatramo kako smo na ovaj način uspjeli zaštititi vrlo vrijedan materijal, a ujedno ga učinili dostupnim širem krugu građana jer ova građa predstavlja iznimno važan dio identiteta grada” kažu autori projekta svjesni da potrebe današnje publike jednostavno zahtijevaju veću i lakšu dostupnost ovog materijala svim generacijama građana pa tako i njegovu dostupnost na Internetu.
 
Ovaj segment posla predstavlja početak sveobuhvatnijeg projekta digitalizacije građe vezane uz zavičajnu povijest obuhvaćajući i onu koja je pohranjena unutar drugih ustanova, a koja je širem krugu ljudi uglavnom nedostupna. Uz potrebu da građu učine dostupnijom široj publici pakrački su se muzealci vodili i idejom da digitalizacijom ujedno i na najbolji način štite i čuvaju vlastito naslijeđe, koje je, na žalost, u slučaju ovoga grada, u Domovinskom ratu bilo barbarski devastirano.
 
 
Prvi put se također mogu vidjeti i sačuvani nacrti graditelja Stjepana Golubića, jedne je od najznačajnijih osoba za rast i razvoj grada Pakraca krajem 19. i početkom 20.st. koji se također čuvaju u kulturno- povijesnoj zbirci Muzeja grada Pakraca.
 
 

 

Edukacija u muzejima – otoci elitizma ili škole života?

Jesu li muzeji otoci, kulturne institucije netaknute onim što se zbiva u svijetu ili mjesta učenja, ustanove iz kojih izlazimo obrazovaniji, tolerantniji, civiliziraniji i bolji? Imaju li muzealci komentar o rijekama izbjeglih ljudi koji prolaze pod našim prozorima, o terorizmu, o rastućoj ksenofobiji? Ovo su samo neka od pitanja koja su postavili sudionici konferencije posvećene iskustvima i izazovima s kojima se danas susreću muzeji kao mjesta učenja.
 
Konferencija je, u organizaciji NEMO-a (Network of European Museum Organisations) Mreže europskih muzejskih organizacija, održana koncem prošle godine u Plzenu, u Češkoj, a zbornik izlaganja okupljenih stručnjaka upravo je objavljen na stranicama ove europske muzejske mreže. U zborniku se na 60 stranica sagledava razvoj novih trendova i praksi u području edukacije u muzejima, posebice iz aspekta sve veće raznolikosti publike. O temi se govori kroz niz primjera iz zemalja različitih, a nama bliskih, obrazovnih tradicija među kojima su Češka, Poljska, zemlje Baltika, kao i primjeri iz prakse nordijskih zemalja te perspektive kolega iz neeuropskih muzejskih institucija.
 
Ono što određuje sve priloge diskusiji jest zagledanost u budućnost edukacije i potrebe buduće muzejske publike uz punu svijest o tome da se muzeji moraju stalno prilagođavati promjenama potreba publike, shvatiti da njihovi edukativni programi nisu više samo elitističko prenošenje informacija o zbirkama već škola u kojoj se prenose vrijednosti koje i građane i društvo čine boljim pomažući im da shvate svijet u kojem žive i nađu svoje mjesto u njemu.
 
 

 

KulturAgenda – Edukacija za mlade muzealce

Institut KulturAgenda iz Munchena raspisao je natječaj za edukaciju namijenjenu mlađim muzealcima koji su nedavno došli na čelne ili upravljačke pozicije u svojim kućama kao i one koji to tek planiraju postati. U društvu koje se mijenja, mijenja se ne samo javna uloga muzeja i kulturnih institucija već i način na koji ih doživljavamo. U tim promjenama, više nego ikad, izmijenila se i uloga vodstva muzeja, načina na koji njima upravljamo kako bi postali relevantan čimbenik u društvu u kojem djeluju.
 
Edukacijski program pod nazivom “European Museum Leadership Programme” namijenjen muzealcima do 45 godina starosti održat će se u Munchenu od 17. do 20. listopada 2016. Rok za prijave je 14. svibnja.