#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

EU fondovi - odobrena sredstva za 3 muzejska projekta

Tri hrvatska muzeja – Arheološki muzej Split, Muzej grada Šibenika i Muzeji Ivana Meštrovića našli su se među korisnicima gotovo 40 milijuna kuna dobivenih preko EU natječaja „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“. 

Prošloga tjedna potpisano je čak deset ugovora za projekte koji su dobili bespovratna sredstva u okviru EU natječaja za obnovu kulturne baštine. Pomoću odobrenih sredstava financirat će se prva grupa aktivnosti koja se odnosi na pripremu dokumentacije za provedbu projekata. Kulturna baština u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija definirana je kao područje od posebnog značaja za razvoj Hrvatske. Ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je pružanju potpora projektima koji obnavljaju kulturnu baštinu, a istovremeno potiču razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja, kako bi se doprinijelo održivom razvoju na lokalnoj razini.

Projektnom prijedlogu „Meštrovićev znak u Hrvatskoj“, koji su Muzeji Ivana Meštrovića uputili na natječaj za dodjelu sredstava, dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 3.337.211,40 kuna. Treba imati na umu, kako nam kaže ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića Sandra Grčić Budimir, da je muzej trebao osigurati 20 posto vlastitih sredstava što je u slučaju njihova projekta bilo više od 800 tisuća kuna.

Projekt Meštrovićev znak u Hrvatskoj predstavlja cjelovitu obnovu i unaprjeđenje Meštrovićeve baštine. Svaka od zgrada, koja čuva uspomenu na Meštrovićev privatni i umjetnički život, zahtjeva cjelovitu obnovu, infrastrukturni uvjeti ne odgovaraju zahtjevima povećanog broja posjetitelja, ni uvjetima koje traže novi sadržaji, a postavi ne odgovaraju zahtjevima suvremenih posjetitelja. 

Meštrovićev biljeg diljem Hrvatske, ali i svijeta, sadržajno nadilazi ostavštinu koja se čuva u Muzejima, stoga će ovim projektom biti obuhvaćena sva mjesta koja je obilježio u domovini, a potom i u drugim zemljama koje baštine njegove javne spomenike i druga umjetnička djela. 

Početak ovako složenog projekta koji obuhvaća i arhitektonske i građevinske zahvate na svim zgradama kojima upravljaju Muzeji Ivana Meštrovića, a potom i sveobuhvatan rad na zaštiti, načinu izlaganja i novom muzejskom pristupu, zahtjeva financijski izazovnu dokumentaciju nedostatak koje je, do sada, kolegama iz Muzeja Meštrović bila velika zapreka za prijavu na bilo kakvu vrstu natječaja. 

Među odobrenim projektima za sufinanaciranje našao se i program valorizacije kulturne baštine u Danilu Muzeja grada Šibenika koji je osigurao sredstva u iznosu od 1.478.251,20 kuna, te projekt Arheološkog muzeja Split i Grada Solina pod nazivom Integrirani projekt Salona vrijednosti 5.245.750 kuna. I ta su sredstva namijenjena izradi dokumentacije, za čije potrebe je prema riječima ravnatelja Arheološkog muzeja Split Damira Kliškića nužno odraditi brojne predradnje, a poseban problem, u slučaju zaštićernog područja Salone, predstavlja struktura vlasništva jer je oko 80 posto terena u privatnom vlasništvu. 

Svi ovi projekti trebali bi u sljedeće dvije godine imati izrađenu projektnu dokumentaciju na osnovu koje bi mogli aplicirati na poziv za drugi dio aktivnosti– provedbu Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine u okviru koje je najniži iznos bespovratnih sredstava 7.000.000,00, a najviši 70.000.000,00 kuna. (M.K.)

Svi baštinski projekti za koje su potpisani ugovori 15. listopada 2016. (.pdf tablica)

 

 

National Portrait Gallery - Meštrović i njegovi portreti

U “The National Portrait Gallery” u Londonu prošlog je tjedna (17.11.) Flora Turner-Vučetić održala predavanje pod nazivom “Ivan Meštrović, Croatian Sculptor and his Portraits”, a istovremeno predstavljen je i novi broj časopisa “Sculpture Journal” u cijelosti posvećen tom velikom hrvatskom kiparu.

Na predavanju, koje bilo izuzetno dobro posjećeno, kolegica Turner Vučetić život i djelo Ivana Meštrovića predstavila je uz 50 ilustracija portreta kojima je ovjekovječio članove obitelji, prijatelje i osobe koje su odigrale značajnu ulogu u njegovom životu. Za britansku publiku posebno je relevantna činjenica da je Meštrović, nakon Rodina, bio prvi živući umjetnik koji je imao samostalnu izložbu u Victoria i Albert muzeju 1915. godine.

Bio je to prema podacima koje je na predavanju iznijela kolegica Turner Vučetić, pravi izložbeni blockbuster jer je prema pisanju Evening News-a muzej tijekom njegove izložbe imao do tada nezabilježen posjet. U srpnju 1915. kritičar i kustos Frank Rutter u Sunday Times-u Meštrovića proglašava “novim europskim celebritijem”, što je termin koji se tada nije toliko zlorabio. “U vama slavimo najvećeg kipara sakralnih tema od doba renesanse” pisao je tada o Meštroviću Michael Sadler, rektor The Leeds School of Art dok ga je direktor Tate Galley Charles Aitken nazvao “nevjerojatnim genijem”.

Predavanje koje je organizirano u suradnji sa Society of Portrait Sculptors bilo je i prilika da se predstavi novi broj časopisa “Sculpture Journal” u cijelosti posvećen Meštroviću. Jedini kipar, prije Meštrovića, kojemu je do sada bio posvećen cijeli broj ovog uglednog časopisa u izdanju Liverpool University Press-a i The Public Monuments and Sculpture Association-a, bio je Gian Lorenzo Bernini. U časopisu su objavljeni tekstovi autora koji su sudjelovali na međunarodnom simpoziju o Meštroviću koji je 2015. održan u Victoria i Albert muzeju, uz stotu obljetnicu njegove londonske izložbe. 

Uz Floru Turner Vučetić, koja je sudjelovala i u organizaciji skupa održanog u V&A, među tekstovima obajvljenim u časopisu nalaze se prilozi hrvatskih autora koji su dali značajan doprinos istraživanju Meštrovićevog opusa - Zorana Jurić Šabić, Barbara Vujanović i Dalibor Prančević. O Meštrovićevom predstavljanju u Sjevernoj Americi, izložbama između 1924. do 1926. piše Johanna Cilia, Gavin Stamp i Roger Bowdler o Meštroviću i arhitekturi, Valerie Holman o Meštroviću u medijima između 1919. i 1939., a tu su i tekstovi o Meštrovićevom korištenju folklora te o izložbi u V&A-ju 1915.

Interes za djelo Ivana Meštrovića zasigurno bi bio i veći da se održala obljetnička izložba u Victoria & Albert muzeju za koju su bili podjednako zainteresirani i na kojoj su radili i hrvatski i engleski stručnjaci, no, na žalost ne i oni koji o financiranju takvih projekta odlučuju. (Maja Kocijan)

 

 

MUVI 06 – objavljen raspored predavanja

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je raspored događanja šestog izdanja festivala muzejskog filma i multimedije MUVI: muzeji – video – film, koji će se održati 1. i 2. prosinca 2016. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Organizator ove manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar iz Zagreba, a cilj je popularizacija audio vizualnih i web projekata u muzejima i srodnim institucijama, upoznavanje šire javnosti kroz filmske i multimedijske sadržaje s kulturnom baštinom i istraživanjima koje provode muzeji te otvaranje dijaloga između baštinskih ustanova iz Hrvatske i svijeta.

Pored uobičajenog prikazivačkog dijela programa MUVI nudi i MUVI lab - festival multimedijskih i web projekata, blok u kojemu će muzealci zajedno s autorima, inovatorima, poduzetnicima, znanstvenicima raznih inovativnih multimedijskih projekata predstaviti mobilne aplikacije, 3D animacije, simulacije virtualne stvarnosti i realizirane virtualne izložbe. Novost 6. izdanja je  MUVI forum - dobrih ideja, inovacija i tehnologija u muzejima na kojem će se posjetitelji imati prilike upoznati s tehnologijama primjenjivanima u realizaciji nekih projekata. 

Prvog dana festivala hrvatska kulturna javnost imat će priliku upoznati se s najnovijim filmskim ostvarenjima koja promiču i valoriziraju baštinu. U prikazivačkom dijelu programa ističe se dokumentarac Barone, dobitnik nagrade na Zagreb Tourfilm festivalu za najbolji film do 60 minuta, koji govori o revitalizaciji šibenske tvrđave Barone smještajući je u kontekst najvećeg grada mletačke Dalmacije i nadolazećeg Kandijskog rata s Osmanskim Carstvom. Pažnju plijene i dva dokumentarca nastala u produkciji Tiflološkog muzeja u Zagrebu: Svijet zvukova – Branko Jugec i Svijet zvukova – Anamarija Ribar, dirljive priče koje prikazuju svijet zvukova osoba kojima je među prvima ugrađena umjetna pužnica. U filmu Lov(ci) na rake pokretne slike zauvijek su sačuvale ljude, događaje, običaje i kulturu lova na rakove i račice u najjužnijem mjestu na Istarskom poluotoku – Premanturi. Glavni protagonisti, ribari Gianni i Roberto Giotto, govore o važnosti lova na rakove za lokalnu zajednicu tijekom povijesti te o tradiciji i tehnikama lova u Premanturi nekada i danas. 

Iz stranog programa izdvajamo „Gaser“ u Crnoj Gori, potreba i ponos, priču o austrougarskom Gaseru, kultnom crnogorskom oružju ukrašavanom srebrom i koralima, revolveru koji je s vremenom postao statusni, nacionalni, i etnološki element u životu Crne Gore u 19 st. Iz Srbije nam dolazi Perfect ride, priča o skejteru koji u zatvorenom Muzeju savremene umetnosti u Beogradu pokušava izvesti savršenu vožnju otkrivajući istovremeno zapušten interijer muzeja značajne povijesti koji je smatran remek-djelom jugoslavenskog modernizma.

Drugi dan festivala donosi nam izlaganja muzealaca, akademskih stručnjaka i IT profesionalaca koji će prezentirati novo realizirane projekte virtualnih izložbi i vodiča kroz postave te praktična dostignuća iz područja dizajna vizualnih komunikacija i multimedijalne produkcije baštinskih sadržaja. Prezentacijama će bit obuhvaćene multimedijske inovacije u stalnim postavima poput Multimedije Studija Galerije Antuna Augustinčića i Multimedije Gradskog muzeja Vukovar kao i tehnologija proširene stvarnosti korištena u realizaciji Tvrđave Barone u Šibeniku. Bit će prezentirana i interaktivna aplikacija za pametne telefone Tesla lab nastala u zajedničkoj produkciji Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Tehničkog muzeja, koja donosi posjetiteljima informacije o Tesli, njegovu životu, pokusima, nacrtima i izumima, a pažnju će zasigurno privući i inovativan projekt Centra za ženske studije koji je s udrugom Radiona.org. razvio hologram s likom Marije Jurić Zagorke povodom 143. obljetnice njena rođenja.

Zanimljivosti na ovogodišnjem MUVI-ju zasigurno neće nedostajati, a više detalja o 34 filma i 19 prezentacija kao i raspored događanja možete pogledati ovdje. (MDC)

 

 

MDC predavanje – Izvan granica dokumentacije, iskustvo British Museum-a

Dominic Oldman, voditelj ResearchSpace, British Museum-a iz Londona na predavanju, koje će se održati u prostoru Muzejskog dokumentacijskog centra 6. prosinca 2016. u 13 sati, predstavit će model upravljanja digitaliziranom baštinom koji koristi njegov muzej.

Korisnička vizura baštine danas zasigurno ide u dva smjera, jedan je tradicionalni, gdje se stručnjaci i ljubitelji baštine susreću s originalnim predmetom dok je drugi općeprihvaćeni i sveprisutan, a to je virtualni u kojem se pristup dokumentiranoj baštini osigurava putem računala. Važnost muzejske dokumentacije, poglavito u računalnom obliku, danas je od presudnog značaja jer u virtualnom svijetu daje brojne mogućnosti.

Upravljanje informacijana je upravljanje znanjem te kao svaki sustav ima svoju vrijednost. Utoliko je važno ponoviti da muzeji i baština o kojoj se brinu njihovi stručnjaci unutar “svojih institucija” raspolažu/e s velikim znanjem, koje se može komunicirati jednako dobro i na virtualnoj platformi. Stoga je i jedna od uloga suvremenog muzeja komunikacija baštine u virtualnom okruženju (unutar i izvan granica muzeja), a što traži prilagođavanje dosadašnjih sustava novim korisničkim potrebama. 

Dominic Oldman će kao stručnjak za upravljanje digitaliziranom muzejskom građom u svom predavanju dati odgovore na brojna pitanja: kako strukturirati digitaliziranu građu, organizirati pretraživanje i pristup, kako osigurati tehničku operabilnost i pouzdani prijenos većih datoteka digitalnih sadržaja... Govorit će i o standardima koji doprinose funkcionalnosti kao i kako atraktivno korisnički prezentirati digitaliziranu baštinu u virtualnoj stvarnosti. 

Na predavanju će bit i predstavljen inovativan projekt British Museum-a The ResearchSpace, koji razvija sustav upravljanja baštinskim informacijama u digitalnom okruženju. Cilj ovog projekta je obogaćivanje i usklađivanje baze podataka te konstruiranje istraživačkih alatki koje otkrivaju odnose i poveznice među različitim zbirkama zadržavajući institucionalnu perspektivu. Projekt je financiran od Andrew W. Mellon Foundation i primjer je komuniciranja muzejske građe na principu tehnologije semantičkog weba u kojem su integrirane metode CIDOC CRM standarda (uključuje DUBLIN CORE meta podatke).

Upravljanje informacijama je tema s kojom se svakodnevno susreću i hrvatski stručnjaci. Predavanje koje organiziramo je prilika za kustose i IT stručnjake u muzejima za upoznavanje sa CIDOC CRM-om i mogućnostima koje ono na tom području pruža.  (Tončika Cukrov)

 

Predavač: 

Dominic Oldman voditelj je istraživačkog odjela ResearchSpace u Britanskom muzeju i viši je kustos u Collections Directorate. 

Premda je diplomirao pravo, njegov je profesionalni izazov računarstvo. Bavi se novim informacijskim sustavima koji prezentiraju muzeje i kulturnu baštinu te ih usklađuje s metodama semantičkog weba.  Zamjenik je predsjednika zasebne skupine ICOM/CIDOC-a Conceptual Reference Model (CRM je međunarodni standard u nastajanju, kojem je cilj olakšavanje integracija, posredovanja i razmjena informacija heterogene kulturne baštine).

Rukovodio je uspostavljanjem usluge internetske kolekcije Britanskog muzeja i utemeljio je uslugu muzejske javne semantičke mreže koja pruža informacije o zbirkama mapiranim na CIDOC CRM.

Predavanje je potpomognuto sredstvima Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za obrazovanje kulturu i sport – Grad Zagreb. Organizirano je u suradnji s British Councilom Zagreb.

 

 

EGMUS – Hrvatski muzeji među europskim brojkama

Važnost statističkih analiza i vjerodostojnih podataka o muzejima kao temelja kulturnih strategija i politika samo su neke od tema o kojima je bilo riječi na godišnjem sastanku Europske grupe za muzejsku statistiku EGMUS održanog krajem listopada u Institutu za muzejska istraživanja u Berlinu.

Grupa EGMUS, koja predstavlja trideset zemalja unutar i izvan Europske unije, okuplja se već petnaestak godina radi prikupljanja, analiza, usklađivanja, usavršavanja metodologije i objave podataka o muzejima, a ovogodišnji sastanak združio je 22 sudionika iz 12 različitih zemalja – Njemačke, Francuske, Nizozemske, Finske, Estonije, Litve, Latvije, Mađarske, Poljske, Češke, Hrvatske i Danske. Pored članica grupe, sastanku su prisustvovale i dvije predstavnice EUROSTAT-a te predstavnica ENUMERATE opservatorija pri Europeani koji se bavi objavom vjerodostojnih podataka o digitalizaciji, digitalnoj prezervaciji i online pristupu kulturnoj baštini u Europi.

Predstavljen je Međunarodni standard za muzejsku statistiku ISO 18461:2016, objavljen 2016. godine. Koja poglavlja obuhvaća, možete pročitati ovdje

Naglasak radnog sastanka stavljen je na digitalizaciju i dostupnost digitalnih sadržaja online, prikupljanju podataka o posjetiteljima, posebice online korisnicima, mogućnostima i ograničenjima upotrebe socijalnih medija i aplikacija. Jedna od glavnih tema bili su posjetitelji turisti, o čemu za hrvatske muzeje gotovo da i nemamo podataka.

U okviru predstavljanja statističkih podataka pojedinih država, Hrvatsku je predstavio Muzejski dokumentacijski centar s recentnim podacima za 2015. godinu. Prezentaciju možete pogledati ovdje (.ppt). 

Sve se više ističe važnost statističkih analiza o muzejima koji služe za stvaranje, ali i korekciju kulturnih politika. Usporednu sliku kulturnih politika i trendova u Europi možete pogledati na stranicama Compendium-a, informacijske službe Vijeća Europe i njihovog Upravnog odbora za kulturu, baštinu i krajobraz. Vjerodostojni podaci i ključni parametri osnova su na kojoj se temelji izgradnja strategije za kulturni razvoj, posebice u vremenu promjenjivih trendova kulturne publike i fokusa interesa, povećanja broja korisnika virtualnih sadržaja, nesrazmjera ekonomskih mogućnosti različitih društvenih skupina, itd. Muzeji i baštinske institucije izloženi su neravnopravnom tržišnom natjecanju industrije zabave, zato je neizostavno odabrati dugoročni plan kontinuiranog razvoja koji redefinira ulogu muzeja i daje mu značaj ključnog elementa cjelokupnog društvenog razvoja. Ukratko, potrebno je odgojiti nove naraštaje korisnika i prepoznati njihove potrebe bez obzira na oblik korištenja baštine, jer u protivnom – ono što se ne koristi, neminovno propada. (Tea Rihtar Jurić)

 

 

MUZEUM@DIGIT 2016 – veza muzeja i kreativnih industrija

Fokus ovogodišnje međunarodne MUZEUM@DIGIT 2016 konferencije, koja će se od 22. do 23. studenog održati u Mađarskom nacionalnom muzeju u Budimpešti, je tema digitalne muzejske baštine kao i uspostavljanje veza između između muzeja i kreativnih industrija s druge strane.

Pored predavača iz Mađarske sudjeluju i gosti predavači iz inozemstva, i to iz Latvije, Velike Britanije, Australije, Slovenije, Češke, Poljske, Njemačke, Meksika i Hrvatske.

Na konferenciji sudjeluje Lada Dražin-Trbuljak koja će govoriti o iskustvu Muzejskog dokumentacijskog centra u razvoju digitalne muzejske platforme. Zahvaljujući činjenici da je svoj renome gradio na snažnoj povezanosti s muzejskom zajednicom i razvijanju sustava koji danas ima tradiciju, MDC je uspio tijekom šezdeset godina unaprijediti i valorizirati vrlo različita iskustva i posljednih ih godina objediniti i u digitalnoj prisutnosti. Snažna orijentacija MDC-a prema webu bila je potaknuta idejom da se danas digitalna revolucija događa svakodnevno, da traži stalne promjene, inovativnost, znanja kao i nove načine komuniciranja sadržaja. 

Želja da se hrvatska muzejska zajednica kroz njihove zbirke (digitalne zbirke), aktivnosti (e-kalendar događanja) a uskoro i kroz najreprezentativniju građu (predmeti online) i stalne postave (stalni postavi online) predstavi online, rezultirala je razvojem kompleksne i cjelovite prezentacije svih hrvatskih muzeja na webu, podsajta muzEJ!

Izlaganje će prenijeti kratak pregled prakse i iskustava Muzejskog dokumentacijskog centra na području dokumentacijske, informacijske i komunikacijske djelatnosti hrvatske mreže muzeja i to kroz nekoliko projekata: MDC website/podsajt muzEJ (Hrvatski muzeji i zbirke online); projekt informatizacije muzejske djelatnosti u Hrvatskoj, projekt praćenja muzejske digitalne baštine te projekt izgradnje digitalnog repozitorija muzejske baštine.

Konferencija je i ove godine domaćin FIAMP Festivala koji je već dugi niz godina sastavni dio aktivnosti ICOM /AVICOM-a (Međunarodnog odbora za praćenje audiovizualnih i novih tehnologija u muzejima). Posljednjeg dana konferencije najboljim projektima bit će dodijeljenje nagrade za najbolje rezultate u više kategorija. (L.D.T.)

Više o konferenciji:
http://ommik.hu/index.php/en/muzeum-digit-eng/muzeum-digit-2016-eng
http://faimpavicom.org/#/home

Mjesto održavanja konferencije: 
Hungarian National Museum
Múzeum krt. 14–16. Budapest (1088)
Vrijeme održavanja: 22. – 23. studenoga 2016.