#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Rijeka: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja otvorio novi dio postava

Nastavljajući rad na prezentaciji muzejskog fundusa Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci u četvrtak, 28. siječnja otvorio je dio novog stalnog postava kojim je, po prvi put cjelovito, upoznao javnost s jedinstvenim artefaktima nastalim od sredine 8. do početka 18. stoljeća.
 
Nakon što je 2014. otvoren prvi dio postava čime su predstavljene osobitosti Primorsko – goranske županije i najranija povijesna razdoblja kroz nove izložbene prostore, nastavlja se praćenje kontinuiteta života od dolaska Hrvata preko razdoblja bizantske i mletačke uprave, hrvatskih vladara, Hrvatsko – Ugarskog Kraljevstva i vladavine Habsburgovaca, sve do Marije Terezije, odnosno od predromanike do kasnog baroka.
 
Vizualno atraktivno, uz bogate prateće multimedijalne sadržaje, osmišljen je edukativni postav koji, jednostavno i stručno, na jednom mjestu donosi bitne segmente povijesti Hrvatskog primorja. U četiri prostorije tematski se obrađuju starohrvatska groblja, srednjovjekovni gradovi i njihovi gospodari, među kojima su najznačajniji knezovi Krčki – Frankopani, srednjovjekovno oružje te kulturna ostavština - pismo, umjetnost, vjera i način življenja. Ovaj, kako kaže jedna od autorica postava Margita Cvijetinović Starac, “podsjetnik na zavičaj” nastao je s ciljem da se posjetitelje informira, ali i uputi na mjesta gdje će segmente tog naslijeđa vidjeti in situ”.
 
Posebna pozornost posvećena je mlađoj populaciji koja će učiti voljeti svoju povijest računalno istražujući i virtualno otkopavajući arheološki lokalitet, pišući svoje ime na glagoljici, a u postavu će se naći i “virtualni ormar” u kojem će svaki posjetilac na svoj, kamerom snimljen lik moći virtualno odjenuti oklop viteza ili dvorsku haljinu.
 
“Ideja je bila da i djeca i odrasli kroz igru i na neobavezan način mogu usvajati znanja o prošlosti ovog dijela Hrvatske”, kaže nam kolegica Cvijetinović koja je uz Jasnu Ujčić Grudenić autorica stručne koncepcije, dok je autorica likovnog postava Nikolina Jelavić Mitrović.
 

 

100 godina Dade - Gorgona u Zurichu

U godini kada se u Zurichu s gotovo dvije stotine događanja obilježava stota obljetnica umjetničkog pokreta Dade, u Galeriji Thalberg, u suradnji s Kolekcijom Marinko Sudac i Institutom za istraživanje avangarde, priređena je izložba „NEO DADA – GORGONA / Apsurdna sloboda“ (4.2. - 11.3.).
 
Dada je nastala 1916. u ciriškom Cabaret Voltaireu kao pobuna protiv svih oblika umjetnosti i konvencija toga doba. Njene su karakteristike namjerna iracionalnost, odbacivanje tadašnjih standarda umjetnosti, besmislenost, šokiranje i provokacija gledatelja.
 
Izložba u galeriji Thalberg retrospektivni je pregled aktivnosti umjetničke grupe Gorgona, neo-avangardne grupe, koju su činili Julije Knifer, Josip Vaništa, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Miljenko Horvat, Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović i Radoslav Putar.
 
Autor koncepcije izložbe je povjesničar umjetnosti Ješa Denegri.
 
Galerija Thalberg (http://galeriethalberg.ch/en/ )specijalizirana je za modernu i suvremenu umjetnost s posebnim fokusom na poslijeratnu umjetnost. Smještena je u središtu grada, u blizini Kunsthausa u kojem se 5. veljače otvara velika izložba “Dadaglobe Reconstructed”.
 
Za više informacija o obilježavanju stote obljetnice Dade klikni ovdje.
 

 

Izložba "Spomenicima ne treba vjerovati" u Nottingham Contemporary

Izložba „Monuments Should Not Be Trusted“ (“Spomenicima ne treba vjerovati”), otvorena 16. siječnja u Nottingham Contemporary, okupila je više od 30 vodećih umjetnika i skupina iz razdoblja od1960-ih do sredine 1980-ih godina, kako kažu organizatori "zlatnih godina" Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
 
Pod nazivom “Spomenicima ne treba vjerovati”, nastalom prema filmu Dušana Makavejeva iz 1958., kustosica Lina Džuverović odabrala je više od stotinu djela, filmova i naslovnica ploča koje ilustriraju “ključne suprotnosti jednopartijske države sagrađene iza drugog svjetskog rata”. Prema riječima organizatora riječ je o najvećem predstavljanju umjetnika toga razdoblja ikad održanom u Velikoj Britaniji.
 
Uz umjetnike kao što su Tom Gotovac, Goran Trbuljak, Sven Stilinović, Sanja Iveković, Dušan Otašević ili Marina Abramović, filmove Lazara Stojanovića, Dušana Makavejeva i Želimira Žilnika, te grupe autora kao OHO ili NSK na izložbi su predstavljena i djela iz područja popularne kulture poput VIS-a Idoli, Laibacha, Borghesije ili Ekatarine Velike s ciljem da se predstavi odgovor jugoslavenskih umjetnika na kontradikcije tadašnje države i utjecaj komunističkog sistema na umjetnost.
 
Prema ocjenama britanske kritike umjetnost države koje više nema još uvijek ima mnogo toga za reći i o smislu i političnosti kulture danas (http://www.theguardian.com/artanddesign/2016/jan/20/monuments-should-not-be-trusted-yugoslav-art-fascinates-country-gone).
 
Izložba uz bogat prateći program ostaje otvorena do 4. ožujka.
 
 

 

Šumarski muzej Bošnjaci

Predstavljamo vam Šumarski muzej Bošnjaci, prvu zbirku u Hrvatskoj koja predstavlja djelatnost šumarstva u Hrvatskoj. U muzeju je sačuvano i izloženo bogatstvo tradicije organiziranog šumarstva, prikazana je njegova povijest te značaj za život istočne Slavonije u prošlosti i danas...
 
 

 

MDC član pan-europskog istraživačkog konzorcija DARIAH

DARIAH-EU (Digital Research Infrastructure for the Arts and Humanities), nova europska organizacija za digitalna istraživanja na području umjetnosti i humanistike, ovih je dana dobila i svoju, virtualnu hrvatsku adresu (dariah@hr).
 
Riječ je o velikom, dugoročnom, pan-europskom poduhvatu koji ima za cilj razvoj i održavanje infrastrukture u prilog istraživačkih praksi koje su temeljene na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji. Cilj DARIAH-a je povezati europske arhive, knjižnice, muzeje i ostale digitalne repozitorije iz područja humanističkih znanosti u jedan integrirani virtualni sustav, kako bi se olakšala dostupnost digitaliziranog materijala istraživačima.
 
DARIAH-ERIC uspostavila je Europska komisija 2014. godine, s predviđenim trajanjem od barem 20 godina. Hrvatska je jedan od osnivača konzorcija, koji uključuje i sljedeće zemlje: Austriju, Belgiju, Cipar, Dansku, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Maltu, Nizozemsku, Srbiju i Sloveniju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH prepoznalo je DARIAH kao kvalitetan infrastrukturni projekt, te ga je uvrstilo u nacionalni Plan razvoja istraživačke i inovacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj, te predviđa ulaganje u njegov razvoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je Nacionalni predstavnik u konzorciju, Nacionalna koordinacijska ustanova: Institut za etnologiju i folkloristiku, a Muzejski dokumentacijski centar jedan je od dvadesetak hrvatskih partnera ovog projekta .
 
DARIAH-HR kao dio te transnacionalne istraživačke zajednice promiče i povećava svijest o digitalnoj umjetnosti i humanistici, projektima, alatima i najboljim praksama te se zalaže za otvoreni pristup informacijama i slobodno dijeljenje rezultata i inovacija.
 
Na okruglom stolu “DARIAH u Hrvatskoj – Hrvatska u DARIAH-u” održanom 28. siječnja neke aspekte projekta predstavili su članovi DARIAH-EU. “DARIAH gradi tračnice koje će istraživačima omogućiti da lakše nađu jedni druge”, rekla je metaforički Conny Kristel tijekom svojeg predstavljanja konzorcija.
 
Projektom se osim e-tračnica nudi povećana vidljivost i utjecaj nacionalnog istraživanja na europskoj i međunarodnoj razini, olakšavanje suradnje između istraživača na pan-europskoj razini, povećana dostupnost istraživačkih podataka, alata i usluga putem DARIAH infrastructure. Povećana je i mogućnost za financiranje znanstveno-istraživačkih i infrastrukturnih projekata, a posebno je apostrofirana i Tema DARIAH-a kojom se jednom godisnje sufinancira šest projekata pod uvijetom da na projektu rade dvije institucije članice i jedna iz zemlje nečlanice.
 
Institut za etnologiju i folkloristiku kao nacionalna koordinacijska ustanova za DARIAH-ERIC u Hrvatskoj trenutno radi na proširenju mreže partnera, stvaranju čvrstih temelja za razvoj digitalne infrastrukture za umjetnost i humanistiku te izradi temeljnih dokumenata i strategije djelovanja.
 

 

6. sastanak Muzejske radne grupe za izradu Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (NPK)

U prostorijama Muzejskoga dokumentacijskog centra u petak, 5. veljače 2016., od 10 do 14 sati održat će se 6. sastanak Muzejske radne grupe za izradu Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.
 
Projekt Nacionalni pravilnik za katalogizaciju - izrada, objavljivanje i održavanje započeo je 2013. U njegovu provedbu uključene su sve tri baštinske zajednice – knjižničarska, arhivistička i muzejska, kao i akademska zajednica s njezinim odjelima koji se vezuju na baštinski sektor. Pravilnik za katalogizaciju ima za cilj propisati uvjete za opis, identifikaciju i pristup jedinicama građe koje se nalaze ili se mogu naći u arhivima, knjižnicama, muzejima i sličnim baštinskim ustanovama, na svim dostupnim medijima i u svrhu zadovoljavanja općih i specifičnih potreba korisnika. Definiranjem manjeg broja obveznih elemenata osigurava se identifikacija i pronalaženje jedinice građe bez obzira na njenu kategorizaciju ili kontekst postojanja. (više o projektu na mrežnim stranicama projekta: http://npk.nsk.hr/)
 
Muzejsku radnu grupu od 18 članova čine renomirani muzejski stručnjaci koji su imenovali matičari umjetničkih muzeja i muzeja primjenjenih umjetnosti, etnografskih muzeja, povijesnih muzeja, prirodoslovnih muzeja, tehničkih i arheoloških muzeja. (više o radu Muzejske radne grupe na mrežnim stranicama: http://www.mdc.hr/hr/muzeji/projekti/nacionalni-pravilnik-za-katalogizaciju/)
 
U okviru dnevnoga reda 6. Radnog sastanka članovi će nastaviti s intenzivnim radom koji uključuje usvajanje liste uloge autorstva u muzejskoj zajednici koja se gradila na sastancima u 2015. godini te usvajanje popisa kratica u muzejskoj zajednici koje su članovi muzejske radne grupe dostavili za vrste muzeje koje predstavljaju u radnoj grupi. Nastaviti će se s radom na donošenju i usvajanju pravila za izbor i oblik pristupnica u muzejskoj zajednici prema PPIAK-u (sv.1, poglavlje 3.). Radna će grupa biti upoznata s radnim rasporedom i obvezama u 2016. Sastanku će, uz članove radne grupe, prisustvovati i kolegica prof. dr. Mirna Willer, predsjednica Stručnog odbora.
 
Sastanak je otvoren za sve muzejske djelatnike zainteresirane za projekt Nacionalnog pravilnika za katalogizaciju.
 
Dolazak na radni sastanak poželjno je potvrditi na e-mail jednoj od članica Stručnoga odbora za muzeje:
Jelena Balog Vojak - j.balog@hismus.hr,
dr. sc. Vesna Lovrić Plantić - vesna.lovric.plantic@muo.hr ili
mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić - sradov@mdc.hr