#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MDC - poziva na predavanje "Arhitektura domova poznatih Slovenaca"

U organizaciji Muzejskog dokumentacijskog centra u četvrtak, 17. ožujka u 12 sati u dvorani MDC-a u Ilici 44 održat će se predavanje prof. dr. Žive Deu, profesorice Arhitektonskog fakulteta iz Ljubljane, na temu »Arhitektura domova poznatih Slovenaca«. Na predavanju će biti predstavljeni rezultati šestogodišnjeg istraživačkog rada - pregleda domova poznatih Slovenki i Slovenaca. Cilj istraživanja bio je dati odgovor na pitanja gdje i u kakvim su se kućama rodili i živjeli poznati Slovenci i Slovenke, kako su te kuće očuvane, kako su predstavljene javnosti i pozicionirane u prostoru i u društvu.
 
Poticaj za rad, štoviše istraživačka pitanja o tome gdje i u kakvim su se kućama rodili i živjeli poznati Slovenci i Slovenke, kako su te kuće očuvane, kako su izložene i predstavljene u prostoru i u društvu, rodila se u inozemstvu - u udaljenom Wimaru, gradu koji živi i pulsira sa svojim značajnim ljudima (Goethe i Schiller).
 
Slovensku kulturu svojim je djelima stvorila i nacionalno visoko uzdigla odabrana inteligencija, duhovno najviši sloj naroda. Brojni istraživači naglašavaju da velika ostvarenja i njihove autore s dugog popisa umjetnika, znanstvenika, izumitelja, istraživača, političara, mecena i drugih značajnih žena i muškaraca koji su svojim radom pridonijeli da narod postane i ostane kulturotvoran i istinski živ, bolje ili čak istinski dobro razumijemo tek kad upoznamo njihove zemlje i domove, bilo rodne kuće ili domove u kojima su stvarali.
 
Upravo zbog čvrstog ispreplitanja stvaranja i utjecaja okoline, već poznatim konturama njihovih djela dodano je istraživanje domova, rodnih kuća i zgrada u kojima su na svom životnom putu uredili stan za sebe i za svoje obitelji. Opsežan istraživački rad, u koji su ugrađene analize postojećih objekata i njihove neposredne okoline i analize pisane građe, znanstvenih i stručnih članaka, što s različitih stručnih stajališta - prije svega povijesno umjetničkog, arhitektonskog i etnološkog - razotkrivaju njihove vrijednosti, zaokružen je odabirom sedamdeset i devet dobro očuvanih i arhitektonski kvalitetnih primjera.
 
Osim što kroz predstavljanje domova bolje razumijemo stvaraoce, predstavljena arhitektonska djela otkrivaju i u slovenskom prostoru razvijenu kulturu stanovanja. Odražava je građevinska ostavština umjetničkog djelovanja poznatih ili zajednički rad nepoznatih graditelja, i to u razmjerno dugom vremenskom razdoblju, u svim sredinama, na selu i u gradovima. Tako o velikoj duhovnoj snazi žena i muškaraca koji su stvarali slovensku kulturu, od velikog Janeza Vajkarda Valvasora, Primoža Trubara, Antona Codellia do Ane Mayer Kansky i Minke Skaberne i nježnih lirskih stihova Lili Novy i Srečka Kosovela, govori i arhitektura - najuži životni prostori njihovih rođenja i domovi u kojima su živjeli ili su ih čak sami oblikovali. Kroz njih su ostvarenja stambene arhitekture postala značajan dio naše kulture, »što svjedoči o posebnoj naciji, koja u odnosu na vlastiti karakter i zadatke što izviru iz njega ima neotuđiva prava i dužnosti, što ih ne smije iznevjeriti« (citat preveden iz: Josip Vidmar, 1932: Kulturni problem slovenstva).
 
Prof. dr. Živa Deu
 
 
 
 

 

MDC predstavlja novi broj Muzeologije

Muzeologija 52., 2015.
Muzejska izložba i stvaranje značenja
Glavna urednica: Višnja Zgaga
Autorica: dr.sc. Željka Miklošević
Dizajn korica: Boris Ljubičić, Studio International
Lektura: Dunja Vranešević
Prijevod: Željka Miklošević, Vida Lukić
Priprema i tisak: Sveučilišna tiskara, Zagreb
Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar, Ilica 44, 10000 Zagreb
Naklada 500
ISSN 0353-7552
 
U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra (MDC) iz Zagreba, objavljen je novi broj stručno znanstvene publikacije Muzeologija, posvećen temi muzejske komunikacije: muzejskim izložbama kao najsnažnijem komunikacijskom sredstvu i ulozi muzeja kao medija u suvremenom društvu. U sklopu 52. broja Muzeologije, koju urednički potpisuje Višnja Zgaga, ravnateljica MDC-a, objavljena je doktorska disertacija Željke Miklošević pod nazivom „Muzejska izložba i stvaranje značenja“.
 
Uloga i poslanje muzeja u društvu, smisao i razlog njegova postojanja predmet su promišljanja teoretičara kulture, sociologa, antropologa i dakako muzeologa. Taj zamah preispitivanja muzeja potaknut je prvenstveno prepoznavanjem muzeja kao važne informacijske i komunikacijske točke. U središtu teorijskog razmatranja našla se muzejska izložaba kao najsnažniji komunikacijski ambijent i izvor znanja. Autorica u svijet muzeja uvodi novi znanstveni okvir - društveno-semiotičku teoriju multimodalne komunikacije koja interpretira izložbu kao živ prostor različitih sastavnica, od koje sve utječu na posjetitelja i na njegovu percepciju i interpretaciju sadržaja.
 
Valjanost ove paradigme provjerena je na primjerima izložbenih projekata 9 zagrebačkih muzeja – Arheološkog muzeja, Etnografskog muzeja, Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Hrvatskog povijesnog muzeja, Hrvatskog školskog muzeja, Tiflološkog muzeja, Muzeja grada Zagreba, Muzeja suvremene umjetnosti i Tehničkog muzeja . Pritom su izložbe i stalni postavi analizirani kao materijalno oblikovani medijski konteksti, a vodstva koja provode vodiči muzeja promatrani su kao interpersonalni oblici komunikacije.
 
Posebna vrijednost ovog broja Muzeologije jest u sveobuhvatnoj analizi korisničkog poimanja muzeja, koje s obzirom na načine prezentacije, upotrijebljene medije i značenja koja se njime prenose, može biti iznimno korisna muzejskim stručnjacima za potvrđivanje pozitivnih primjera i za ponovno oblikovanje onih izložaka koje ne ispunjavaju namjeravane komunikacijske ciljeve, čime bi muzejska praksa u Hrvatskoj trebala dobiti novu kvalitetu.
 
Miklošević je izložbenu praksu hrvatskih muzeja prikazala u cjelovitom društvenom kontekstu i njegovu prožimanju s ostalim kulturnim praksama, zaključivši kako će se muzeji u budućnosti morati usmjeriti prema današnjim potrebama društva i svoju komunikaciju o baštini pretvoriti u komunikaciju s pomoću baštine. To će u konačnici otvoriti mnogo veći broj tema koje će proširiti iskustva, poticati na propitivanje i pozvati na kritiku, ne samo baštine, nego društva i pojedinca općenito.
 
 
 
 

 

Prvo predstavljanje privatnih zbirki Srednje Dalmacije u splitskoj Galeriji umjetnina

Izložba Umjetnine iz privatnih zbirki Srednje Dalmacije predstavlja 59 umjetničkih dijela iz zbirki 28 vlasnika iz Splita i područja koje omeđuju Trogir, Sinj i Omiš.
 
Umjetnici: Kosta Angeli Radovani, Ljubo Babić, Vladimir Becić, Vlaho Bukovac, Branislav Dešković, Ivo Dulčić, Dušan Džamonja, Oton Gliha, Ljubo Ivančić, Ignjat Job, Gabrijel Jurkić, Ksenija Kantoci, Ante Kaštelančić, Miroslav Kraljević, Frane Kršinić, Ferdinand Kulmer, Vasko Lipovac, Bartolomeo Litterini, Antun Masle, Jerolim Miše, Antun Motika, Edo Murtić, Vjekoslav Parać, Dujam Penić, Juraj Plančić, Đuro Pulitika, Ivan Rendić, Hans Rottenhammer, Miljenko Stančić, Milan Steiner, Frano Šimunović, Marino Tartaglia, Maksimilijan Vanka, Emanuel Vidović, Antun Zuppa, nepoznati mletački slikari i kipari, nepoznati nizozemski slikar, radionica Santa Croce.
 
"Pokušaj da se, po prvi put, u Galeriji umjetnina priredi izložba slika i kipova iz privatnih zbirki u Splitu i gradićima u njegovoj okolici (Trogir, Sinj, Omiš) nastao je iz dubokog uvjerenja da se u našoj sredini čuvaju brojne dragocjenosti koje nisu dovoljno poznate široj javnosti. Neke od njih predstavljaju remek djela hrvatske likovne baštine minulih epoha dok druge ukazuju da se upravo (srednjo) dalmatinski prostor bio mjesto rođenja brojim umjetnicima koji su obilježili modernu i suvremenu likovnu umjetnost u domovini. Dovoljno je podsjetiti da je su se u ovoj sredini rodili i da su uz nju bili trajno vezani kipari Ivan Rendić, Ivan Meštrović i Branislav Dešković te slikari Emanuel Vidović, Juraj Plančić, Marino Tartaglia, Jerolim Miše i Frano Šimunović...
 
...Može se reći da su kolekcionari u Splitu okrenuti provjerenim i tradicionalnim vrijednostima. Uvijek su u prednjem planu afirmirani slikari o kojima su pisali respektablini povjesničari umjetnosti, naročito oni prema kojima kolekcionari pokazuju povjerenje. Krećemo se dakle u prostorima u kojima dominiraju radovi mediteranskoga izričaja, od Vlaha Bukovca i Celestina Medovića preko Emanuela Vidovića, Ignjata Joba, Jerolima Miše, Ante Kaštelančića do Ljube Ivančića, Iva Dulčića i Ede Murtića. Murtić je zapravo jedini slikar sa sjevera koji se „udomaćio“ u splitskim zbirkama, podjednako djelima iz sredine stoljeća i radovima u kojima je snažnom gestom posljednjih desetljeća 20. stoljeća „opisivao“ mediteraski krajolik. Naši su kolekcionari i u njegovu slučaju bili usmjereni na slikarstvo u kojemu se prepoznaje konkretno vrijeme i konkretan prostor. Izložba će dakle otkriti ukus splitske sredine u kojoj se čuvaju dragocjenosti prvaka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća te izdvojene slike i skulpture starijih povijesnih razdoblja." (iz predgovora akademika Radoslava Tomića)
 
 

 

Proračunski rezovi zatvaraju britanske muzeje

Vojni muzej u Durhamu zatvara se u travnju 2016.
 
Ovih se dana u Lancashireu zatvara jedinstveni i nagrađivani spomenik industrijske baštine, posljednja parna predionica na svijetu. Do kraja ožujka još bi se četiri muzeja trebala zatvoriti samo u pokrajni Lancashir. Smanjenje proračunskih sredstava namijenjenih muzejskoj djelatnosti u Velikoj Britaniji rezuliralo je time da je 18 posto britanskih muzeja u razdoblju 2015 – 2016. dijelom ili u potpunosti zatvorilo svoja vrata. Do ovog podatka došle su kolege iz Museum Association-a nakon što su sabrali rezultate istraživanja kojim je iz godine u godinu, od 2011. praćen utjecaj proračunskih rezova na britanske muzeje.
 
Istraživanje provedeno među 115 britanskih muzeja i muzejskih servisa pokazalo je doduše i, za nas vrtoglavi, rast broja posjetitelja od 61 posto, ali i to da su od 2010. godine do danas 44 muzeja zatvorena i da je 18 posto muzeja prijavilo djelomično ili potpuno zatvaranje svojih institucija u 2015. i 2016. godini. Najteže su pogođeni muzeji Walesa, sjeverne Engleske i Irske. Samo je u Lancashireu, od strane lokalnih vlasti, za proljeće 2016. najavljeno zatvaranje pet muzeja. Tamošnji vijećnici su već izglasali proračun kojim se sredstva za muzeje smanjuju s 1,3 milijuna funti na manje od sto tisuća. Sličan trend očekuje se i u drugim dijelovima Britanije.
 
Kao posljedica rezova osam posto muzeja počelo je naplaćivati ulaznice, a dodatnih dvanaest posto planira tu mjeru uvesti tijekom 2016. godine. Rezovi su se drastično odrazili i na broj stalno zaposlenih. U muzejskim institucijama obuhvaćenim istraženjem tijekom 2014. više od polovice kuća smanjilo je broj stalno zaposlenih, 24 posto izvijestilo da su imali dodatnih rezova i u 2015. , a 45 posto je povećalo broj volontera. Smanjivanjem broja stručnjaka zaposlenih u muzejima smanjuje se i razina ekspertize, kažu u Museum Association-u zaključujući da takvi rezovi ne mogu spasiti muzeje.
 
Najdrastričniji primjer nošenja s problemom financiranja bila je prodaja muzejskog predmeta u Northamptonu. Četiri tisuće godina stara skulptura prodana je za 16 milijuna funti kojima se finacira završetak gradnje tamošnjeg muzeja. Prema rezultatima istraživanja MA čak 11 posto britanskih muzeja bilo bi spremno razmišljati i o prodaji kao načinu da se pokrpa budžet.
 
Slika je turobna, kažu u Museum Association-u. Muzeji su laka meta. Kada dođu teška vremena veliki dio lokalnih vlasti će deklarativno ustvrditi d aim je do muzeja jako stalo, no oni će biti prvi na listi onoga gdje se mogu srezati troškovi.
 

 

MDC priredio - novi muzeji i stalni postavi otvoreni u Hrvatskoj u 2015.

Protekla je 2015. godina bila obilježena otvaranjem značajih muzeja, kao i većeg broja novih stalnih postava. U nastavku donosimo kratki pregled muzeja, a potom i postava, po redu kako su se otvarali.
 
Novi muzeji u 2015. godini
 
U ožujku 2015. godine s radom je započeo Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU, smješten u Gundulićevoj 24 u Zagrebu, u kojem će po adaptaciji zgrade posjetiteljima biti predstavljena Zbirka za povijest medicine i farmacije. Zbirka je sakupljena pretežno donacijama unutar Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Početkom travnja u naselju Lipa (općina Matulji, Primorsko-goranska županija) otvoren je Memorijalni centar Lipa pamti, na mjestu nekadašnjeg Spomen muzeja koji je ondje djelovao od 1968. do 1989. godine. Muzej komemorira stradanje stanovnika Lipe u zločinu počinjenom 30. travnja 1944. godine od strane nacista i fašista. Memorijalni centar Lipa pamti djeluje kao dislocirana zbirka Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka.
 
U sklopu samostana sv. Frane u Šibeniku, početkom lipnja otvoren je Muzej svetog Frane. U modernom je postavu posjetiteljima predstavljena samostanska knjižnica, zbirka gotičkih i baroknih relikvijara, oltarnih i drugih slika i predmeta, kao i sakralna glazbena baština. Na samom istoku Hrvatske, kao vrhunac kapitalnog projekta Ilok - Vukovar - Vučedol pod pokroviteljstvom Vlade RH, svečano je krajem lipnja otvoren Muzej Vučedolske kulture izgrađen na arheološkom lokalitetu Vučedol. U Muzeju su predstavljeni arheološki artefakti koji rekonstruiraju život i običaje vučedolske kulture koja je svoj vrhunac doživjela u razdoblju kasnog eneolitika (bakrenog doba), uvodeći po prvi put u povijesti serijsku proizvodnju metala. Zgrada Muzeja je arhitektonski osmišljena tako da se uklapa u okoliš - ukopana u brijeg s jedne, dok se sa svojom ostakljenom stranom otvara preme prirodi. Muzej Vučedolske kulture polazište je budućeg Arheološkog parka Vučedol.
 
Povodom obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke i pobjede nad osmanlijskom vojskom (1715. godine), 8. kolovoza 2015. u Sinju svečano je otvoren Muzej Sinjske alke. Smješten je unutar Alkarskih dvora, u obnovljenom i rekonstruiranom povijesnom sklopu Kvartiri, monumentalnom spomeniku javnog graditeljstva iz 1760. godine. Muzej je osnovalo Viteško alkarsko društvo koje posjeduje vrijedne stare odore i opremu izložene u stalnom postavu, a jedinstven je po tomu jer u sebi spaja dva važna aspekta: materijalnu i nematerijalnu baštinu. Naime, Sinjska alka - viteški turnir u Sinju nalazi za na UNESCO-vom popisu zaštićene nematerijalne baštine.
 
Još jedan muzej koji prezentira nematerijalnu baštinu svečano je otvoren u Betini sredinom osmog mjeseca prošle 2015. godine. Muzej betinske drvene brodogradnje, osnovan od strane Općine Tisno, posvećen je očuvanju i promoviranju tradicijske brodogradnje betinskih kalafata, odnosno Umijeću gradnje betinske gajete kao zaštićenom nematerijalnom kulturnom dobru Republike Hrvatske. Smješten je u dvjema starim kamenim kućama koje su pripadale betinskom kalafatu Krešimiru Urodi. Uz prezentaciju brodograditeljskih znanja i alata, u Muzeju su izloženi i etnografski predmeti koji nam predočavaju kontekst života u kojem su drveni brodovi betinske brodogradnje nastali.
 
Virtualni muzej karlovačke industrije (VMKI) pokrenut od strane Gradskog muzeja Karlovac još 2014., svoje je predstavljanje imao 26. listopada 2015. godine u Rovinju na 19. seminaru Arhivi, knjižnice i muzeji. VMKI je posvećen istraživanju i dokumentiranju pokretne i nepokretne industrijske baštine na karlovačkom području te prezentaciji pripadajuće građe u digitalnom obliku. Na mrežnom mjestu VMKI-ja objavljen je tako katalog u kojem se može pretraživati dosad objavljenih više od 300 jedinica raznovrsne građe, a ključni su pojmovi i lokaliteti rastumačeni u leksikonu. Kustos virtualnog muzeja je Igor Čulig.
 
Novi stalni postavi
 
Stalni postav Zavičajnog muzeja Slatina svečano je otvoren 23. siječnja 2015. godine. Smješten je u potkrovlju zgrade „stara škola“ iz 19. stoljeća, a ta je činjenica poslužila kao polazište pri razvoju muzeološke koncepcije postava. U drugoj su polovici srpnja prošle godine otvorena dva stalna postava: prvo postav ornitološke zbirke u Prirodoslovnom muzeju Metković, u zgradi nekadašnje Duhanske stanice „Vaga“, a potom stalni postav Zbirke Domovinskog rata naziva nazvan „U obrani Domovine“ u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.
 
Još jedan postav s temom Domovinskog rata svečano je otvoren 5. kolovoza, na Dan domovinske zahvalnosti. Riječ je o postavu Kninskog muzeja „Oluja '95",  smještenog u rekonstruiranoj i saniranoj zgradi u centralnom dijelu Kninske tvrđave. Postav tematizira početke srpske pobune i agresije, prognaništvo i život u okupiranom Kninu, mirovne pregovore i kronologiju vojno-redarstvene operacije Oluja, njen značaj i posljedice. Nadopunjen je i stalni postav Muzeja Međimurja Čakovec otvorenjem tematske sobe Čakovec na razmeđi 19. i 20. stoljeća: Fin de siècle u Čakovcu krajem studenoga, a čija je osnova bila istoimena izložba prezentirana u Muzeju.
 
Na samom kraju 2015. godine završen je stalni postav Antičke zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu. Antička zbirka sadrži 40 tisuća predmeta iz vremena Grčke i Rima.
 
Ostali zanimljivi projekti
 
U centru Zagreba su u jeku turističke sezone otvorena dva atraktivna privatna muzeja. Dok u Muzeju iluzija u Ilici 72 posjetitelji mogu testirati varljivost percepcije ljudskog oka, kroz mnogobrojne smicalice koje potenciraju optičke iluzije, iluzije kretanja, izmjenjenih proporcija i slično, Muzej torture, smješten u Radićevoj 14, predstavlja temu nasilja postavom kojeg čine replike povijesnih sprava za mučenje upotpunjenog naglašenom atmosferom.
 
U prosincu je u Splitu otvorena Sveučilišna galerija Vasko Lipovac, plod suradnje Sveučilišta u Splitu i Udruge VAL, a prva etapa Projekta VAL. U stalnom postavu kustosa dr.sc. Dalibora Prančevića, smještenom u zgradi Sveučilišne knjižnice, izloženo je više od sedamdeset umjetnikovih djela.
 
Pregled priredila: Ivona Marić
 

 

Novi muzeji - Met Breuer u New Yorku

Nije prošlo ni godinu dana kako se Whitney muzej američke umjetnosti preselio u novu zgradu, djelo Renza Piana, a njegova ikonička stara zgrada nastala 60tih godina prošloga stoljeća već otvara vrata novim (pod)stanarima. Novi muzej Met Breuer, nazvan tako u čast velikog arhitekta i autora ove muzjeske zgrade - Marcela Breuera, otvara se 18. ožujka kao dio Metropolitan muzeja.
 
Zgrada nedaleko Metropolitana bit će novi dom za Metov odjel moderne i suvremene umjetnosti, barem osam godina, na koliko je potpisan ugovor o iznajmljivanju između Whitneya i Metropolitana. Na dan inauguracije Meta Breuer otvara se izložba “Nedovršeni: Vidljive misli”, velika izložba koja istražuje umjetnička djela u raznim fazama nedovršenosti, kao i do sada najveća izložba indijskog umjetnika Nasreen Mohamedija. Znaju se već i izložbe koje slijede poput predstavljanja djela Diane Arbus i Kerry James Marshalla.