#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

"Iron Age Danube" – 2 milijuna EU eura za podunavske krajolike željeznog doba

Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s Institutom za arheologiju predstavio je ovih dana projekt "Monumentalni krajolici starijega željeznog doba na prostoru Podunavlja" kojemu je cilj preobrazba prapovijesnih krajolika Požeške kotline u centre inovativne, multidisciplinarne i primijenjene znanosti te njihova integracija u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Projekt se provodi u sklopu programa Europske unije ‒ Programa transnacionalne suradnje "Interreg Dunav 2014. ‒ 2020." ‒ i djelomično je financiran iz Europskoga fonda za regionalni razvoj. Vrijeme provedbe projekta je od 1. siječnja ove do konca lipnja 2019. godine, a njegova je ukupna vrijednost 2,552 milijuna eura, od čega je udjel sufinanciranja EU 85 % ili oko 2,169 milijuna eura.

U projektu uz vodećeg partnera, Muzej Joanneum iz Graza, sudjeluje deset projektnih partnera te devet strateških pridruženih partnera iz pet zemalja – Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Slovačke. Kao projektni partneri iz Hrvatske na projektu sudjeluju Arheološki muzej u Zagrebu s pridruženim strateškim partnerom Centrom za prapovijesna istraživanja te Institut za arheologiju sa svojim pridruženim strateškim partnerima ‒ Ministarstvom kulture RH i Turističkom zajednicom Varaždinske županije.

U fokusu projekta "Iron-Age-Danube" nalaze se kulturni krajolici starijeg željeznog doba koje obilježavaju visinska utvrđena naselja te groblja pod tumulima kada su zajednice koje su živjele na prostoru podunavske regije bile dijelom kulturne pojave koju nazivamo istočni halštatski krug. Impozantni, iako fragilni te djelomično skriveni u prostoru, prapovijesni krajolici obuhvaćeni ovim projektom ostaju nedovoljno integrirani u regionalnu kulturno-turističku ponudu.

Glavna projektna inovacija leži u metodološkom pomaku koji će se temeljiti na partnerskom istraživanju prapovijesnih krajolika, za razliku od dosadašnjeg individualnog pristupa. U sklopu projekta planiran je razvoj novih strategija i metodoloških alata za zaštitu, prezentaciju i promociju prapovijesnih krajolika. Zadani projektni ciljevi bit će testirani te implementirani u devet mikroregija iz četiri partnerske zemlje. U tu svrhu organizirat će se međunarodni kampovi koji će usko povezivati istraživačke dijelove programa sa širokim spektrom javnih događanja te novih programa posebno kreiranih za djecu školskog uzrasta, popularnih programa za posjetitelje, stručne suradnike i studente kojima će se predstavljati i popularizirati razdoblje starijeg željeznog doba i arheologija kao znanost, kao i metodološki alati za istraživanje i zaštitu prapovijesnih krajolika.

Nakon istraživanja, sve prikupljene spoznaje bit će objavljene u studijama o krajoliku te će služiti kao temelj pri razvoju aplikacije koja će omogućavati nov način digitalne vizualizacije krajolika. Kroz četiri planirana programa revitalizacije postojećih infrastruktura zajedno s investicijama manjeg opsega, zainteresirana javnost bit će u mogućnosti doživjeti kulturne krajolike na potpuno nove i inovativne načine čime će se nastojati osigurati održivost rezultata projekta.

Rezultati projekta bit će prezentirani na međunarodnoj konferenciji Arheologija i turizam koja će se održati u svibnju 2019. u Zagrebu.

Voditeljica projekta "Iron-Age-Danube" u Arheološkom muzeju u Zagrebu je dr. sc. Jacqueline Balen.

Informativni list "Iron-Age-Danube"

Stranica projekta "Iron-Age-Danube"


 

Nova izdanja – Museums and Innovations

Knjiga “Museums and Innovations” u izdanju Cambridge Scholars Publishing-a, urednica Zvjezdane Antoš, Annette B. Fromm i Viv Golding, predstavljena je u veljači u Muzeju Mimara u Zagrebu.

Poglavlja u knjizi Muzeji i inovacije nastala su na osnovi vrlo provokativne diskusije koja se je razvila na istoimenoj konferenciji ICOM-ovog Komiteta za etnografske muzeje (ICME) na temu Muzej i inovacije koja je bila održana u u Zagrebu, 2014. godine. Zato je urednicama rad na ovoj knjizi predstavljao veliki izazov.

Knjiga sadrži sedamnest poglavlja u kojima su predstavljeni novi i inovativni načini prezentiranja baštine u etnografskim, povijesnim i gradskim muzejima, prvenstveno u novim stalnim postavima, povremenim i putujućim muzejskim izložbama. Poglavlja su podjeljena u 6 tematskih cjelina u kojima je sudjelovalo 17 međunarodno priznatih autora, odnosno kustosa i znanstvenika. Interdisciplinarni tim autora – Joan Seguí, Paulina Van Der Zee, Zvjezdana Antos, Elisa Tranfaglia, Margaret Quinn, Milica Perić, Małgorzata Oleszkiewicz, Viv Golding, Nikola Krstović, Lydia Icke-Schwalbe, Jari Harju, Claudia Giostrella, Iris Edenheiser, Eef Masson, Mario Buletić, Beate Wild, Anna Shevtsova, Ivan Grinko, Agnes Aljas, Jan An Haack - u svojim su tekstovima omogućili znanstveni uvid i kritičku diskusiju o novim načinima razmišljanja i rada u muzejima, izazovima, mogućnostima, kao i o kao i o problemima s kojima se pri tome suočavaju. Ova knjiga je namijenjena stručnoj i široj publici koju zanimaju suvremene muzeološke teme, koja želi saznati koji su novi trendovi u muzejskoj struci. Kao urednice i autorice, u ovim poglavljima prikazale smo modele koji informiraju o praksi i inovativnom pristupu pri prezentaciji kulturne baštine u etnografskim muzejima i muzejima društva, odnosno gradskim muzejima. Ovo izdanje sigurno nije finalno o temi Muzeji i inovacijime, te se nadamo da će potaknuti i ohrabriti muzejske profesionalce na kritiku, ali i na novu kreativnu praksu u međunarodnoj muzejskoj zajednici. (dr.sc. Zvjezdana Antoš, muzejska savjetnica u Etnografskome muzeju u Zagrebu)

Više o knjizi


 

Govoriti o neizrecivom – Srebrenički genocid – Neuspjeh međunarodne zajednice

Kako bi očuvali trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari devetog veljače 2017. otvoren je Muzej i stalni postav "Srebrenički genocid - neuspjeh međunarodne zajednice" kojem je, kao i samome radu Centra i njegovih partnera, moto da se Srebrenica više nikad i nikome ne ponovi.

Jedan od glavnih partnera u dosadašnjem radu srebreničkog Memorijala Memorijalni je centar Kamp Westerbork, centar nastao na sjeveroistoku Nizozemske na mjestu nekadašnjeg nacističkog logora. Naime, oslanjajući se na svoja iskustva u izgradnji Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari još od 2002. godine, nakon posjete delegacije Žena Srebrenice Memorijalnom centru Kamp Westerbork, na inicijativu nizozemske mirovne, neprofitne organizacije PAX, uspostavljena je intenzivna suradnja, ne samo za porodice, već su se tražili modaliteti i kako i na koji način uspostaviti što bolju suradnju na izgradnji današnjeg Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

Godine 2014., na osnovu suradnje s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari, nizozemska ambasada u Bosni i Hercegovini osigurala je sredstva za rekonstrukciju nekadašnje Komande holandskog bataljona i postavljanje izložbe, kao i rekonstrukciju stražarnice i jedne od osmatračnica. Sve aktivnosti vođene su u suradnji organizacija uključenih u projekt (PAX, Memorijalni centar Kamp Westerbork, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari).

Na oko 900m2 u zgradi bivše komande UNPROFOR-a, na dva kata i strukturom od tri nivoa prikazan je veoma težak život prije i tijekom pada zaštićene zone Srebrenica u srpske ruke. Postav čine tri osnovna nivoa:

  • Funkcionalni nivo koji pruža informacije o namjeni pojedinačnih prostorija u zgradi tijekom boravka UNPROFOR-a. Kroz što bliži izgled onome iz 1995. godine pokušava se prikazati njihov povijesni značaj na ovom historijskom mjestu. Slikama i video prezentacijama u ukupno 26 prostorija upotpunjuje se slika.
  • Kronološki narativ je drugi nivo postava. Počinje sa prostorijom broj 2 koju su nizozemski vojnici koristili kao konferencijsku salu i gdje su donošene najbitnije odluke. To je, ako ne najbitnija, onda jedna od bitnijih prostorija u kojoj su donošene povijesne odluke. Tu se nalaze neke opće informacije o genocidu, a kroz numerisane prostorije hronološki narativ traje završno sa sobom br. 26.
  • Treći i posljednji nivo je jedna osobna priča. Kroz nju se može pratiti sudbina jedne od žrtava genocida, dječaka Rijada Fejzića. Priča govori o njegovom životu prije i tijekom rata, o borbi njegove majke da pronađe posmrtne ostatke svoga sina te njegov ukop u mezarju Memorijalnog centra.

Treba spomenuti i to da su pored pokušaja da se kroz namještaj i opremu prikažu pojedine kancelarije onakvim kakve su bile, sačuvani i zaštićeni i neki od grafita koji su djelo nizozemskih vojnika i koji na svoj način govore i o toj strani priče.

Svjedoci svih događanja i sa nizozemske i sa bosanske strane dali su svoja viđenja zbivanja vezana uz genocid. Iako su pri izradi izložbe bile prisutne najmanje dvije strane, može se reći da je tekst jedinstveno smišljena i komponirana cjelina koja će poslužiti učenicima, studentima, istraživačima i svim posjetiocima da što bolje upoznaju činjenice vezane uz genocid u Srebrenici.

Prvi utisci posjetilaca stalnog postava govore u prilog činjenici da je Memorijalni centar Srebrenica-Potočari zajedno sa svojim partnerima uspio i pokazao kako se čuva sjećanje na žrtve genocida i sve patnje i užase kroz koje su prošli.

Muzej je otvoren svakim radnim danim i vikendom za najavljene grupe. Stručna objašnjenja i vođenje grupa su besplatna, a taj posao obavljaju kustosi Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari na bosanskom i engleskom jeziku. (Azir Osmanović, kustos Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari)

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari

Kamp Westerbork

 

 

Muzej istorije Jugoslavije – Lekcije iz '91

U Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu ovih je dana otvorena izložba ratne fotografije pod nazivom "Lekcije iz ’91.", autorice Sandre Vitaljić koja je oko teme rata na tlu bivše Jugoslavije okupila fotografe iz regije jugoistoka Europe, ali i nekoliko međunarodnih gostiju.

Riječ je o izložbi koja je prošle jeseni bila prikazana u Galeriji Zvonimir u Zagrebu, kako kaže autorica, "bez pretenzija da bude univerzalni povijesni prikaz ili da ponudi odgovore na neodgovoriva pitanja". Izložba predstavlja pogled ratnih fotografa na stvarnost koju su bilježili obilazeći politička i stvarna bojišta od Slovenije, preko Hrvatske, do Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Makedonije. Te su fotografije imale važnu ulogu tijekom samog rata kada su oblikovale javno mnijenje u svakoj od zaraćenih zemalja, ali i međunarodne javnosti.

Danas su nam još važnije kao temelji kolektivnog sjećanja, ponekad nepoželjni tragovi davne, ali još uvijek vrlo bolne prošlosti. Pogled fotografa nikada nije neutralan iako nam se dokumentarna fotografija uvijek nastoji predstaviti kao stvarna i objektivna slika, jedini mogući prikaz date stvarnosti. Fotografije nikada nisu jednoznačne, njihove je slojeve potrebno sagledati uzimajući u obzir okolnosti u kojima su nastale, utisak koje su mogle proizvesti u trenutku objavljivanja, fotografovu motivaciju, svjetonazor i etiku, a naposljetku i oči kojima ih danas promatramo.

Domaći fotografi, za razliku od stranih profesionalaca, mogli su najčešće rat snimati samo sa jedne, "svoje" strane, a u takvoj je situaciji vrlo teško isključiti vlastite emocije i osjećaj pripadnosti. Iako svi fotografi ističu da su svoj posao obavljali profesionalno i objektivno, mediji su često fotografije podređivali svojim političkim agendama, kontekstualizirali ih prema aktualnim političkim potrebama, izvlačeći ih prema istim principima i danas prigodno uz svaku obljetnicu.

Na ovoj su izložbi prikazane fotografije nastale na svim zaraćenim stranama uz orginalne potpise fotografa, bez namjere da budu instrumentalizirane u bilo koje svrhe.

Izložba je dio većeg projekta udruge Društvo za evropsko zavest iz Maribora, čiji su partneri Foto klub Maribor, Međunarodni festival fotografije Organ vida i Foto savez Srbije. Projekt podržava EU fond Europa za građane.

Autori koji izlažu:

Darko Bandić, Nina Berman, Matko Biljak, Renato Branđolica, Miloš Cvetković, Tom Dubravec, Željko Gašparović, Zijah Gafić, Velija Hasanbegović, Toni Hnojčik, Filip Horvat, Romeo Ibrišević, Srđan Ilić, Zoran Jovanović Mačak, Milomir Kovačević, Borut Krajnc, Saša Kralj, Paul Lowe, Anthony Loyd, Partik Macek, Antun Maračić, Simon Norfolk, Nebojša Radosavljević Raus, Željko Sinobad, Tone Stojko, Srđan Sulejmanović, Imre Szabo, Pavo Urban, Davor Višnjić, Božidar Vukičević, Dragoljub Zamurović.

Kustosica: Sandra Vitaljić

Muzej istorije Jugoslavije - Lekcije iz '91

Organ vida - Lekcije iz '91

 

Foto: #1, Srđan Ilić, izbjeglice iz Zapadne Slavonije tijekom operacije "Bljesak", Bosanska Gradiška, BiH, 1.5.1995.
#2, Miloš Cvetković, Zarobljenički logor Šljivovica, Srbija, 1995.
#3, Imre Szabo, Jedan ide u bitku, drugi se vraća, promjena posade tenka JNA, Negoslavci, Vukovar, 2.10.1991.
#4, Tom Dubravec, Hrvatske žrtve pokolja iz mjesta Doljani u Jablaničkoj općini prevezeni su u tvornicu kablova u Tomislavgradu radi identifikacije i sahrane
#5, Rikard Larma, UN evakuacija, Sarajevo, 1993.
#6 - 13, fotografije sa otvaranja izložbe u Beogradu snimio Nebojša Radosavljević Raus

 

 

Gradski muzej Vukovar – 3. dani ICARUS-a u Hrvatskoj

Treći dani ICARUS-a u Hrvatskoj pod nazivom Arhivi bez granica održat će se u Gradskom muzeju Vukovar od 16. - 18. ožujka 2017. godine. Organizatori ove manifestacije su ICARUS Hrvatska, ICARUS - International Centre for Archival Research, Državni arhiv u Vukovaru, Muzej vučedolske kulture i Turistička zajednica grada Vukovara.

Na skupu će biti predstavljena djelatnost ICARUS-a i njegovih članova kroz raznovrsne aktivnosti na digitalizaciji i zaštiti pisane baštine u okviru tekućih arhivskih projekata i programa diljem Europe s naglaskom na co:op projekt i digitalne platforme Monasterium, Topotheque i Matricula. Bit će prezentirane i mogućnosti hrvatskih arhiva i drugih baštinskih ustanova uključujući DARIAH i COURAGE, a među temama naći će se i digitalizacija glagoljske baštine, iskustva digitalizacije kulturne baštine Hrvata u Vojvodini, kulturna baština i kreativne industrije te suradnja lokalne zajednice i baštinskih ustanova u kreiranju digitalnog arhiva.

ICARUS konzorcij sa sjedištem u Beču osnovan je 2008. godine s ciljem promicanja suradnje između arhiva i drugih ustanova koje se zalažu za očuvanje kulturne baštine. ICARUS permanentno razvija mogućnosti stručne, organizacijske i financijske podrške projektima i strategijama koji se bave dostupnošću arhivskoga gradiva u elektroničkom obliku. Kao ključne čuvare europske povijesti označili su arhivske institucije u Europi jer čuvaju brojne dokumente iz europske i regionalne povijesti.

ICARUS je od svog osnivanja pokrenuo desetak raznovrsnih EU projekata i trenutno okuplja 200 članova iz 35 europskih zemalja i Kanade među kojima su različiti arhivi, instituti, istraživački centri, fakulteti i knjižnice.

Sudjelovanje na 3. danima ICARUS-a u Hrvatskoj je besplatno, a osim mogućnosti praćenja programa sudionicima će biti osigurani radni ručkovi i svečana večera. Također, u sklopu programa organizirani su posjeti brojnim baštinskim lokalitetima – Franjevačkom samostanu u Vukovaru, Gradskom muzeju Vukovar, Muzeju vučedolske kulture kao i katedrali, Maloj vijećnici i nadbiskupijskoj knjižnici u Đakovu.

Program skupa će se odvijati na hrvatskom i engleskom jeziku. (I.G.)

ICARUS Hrvatska poziva sve zainteresirane da im se pridruže u Vukovaru te da prijave pošalju na e-adresu: info.icarushr@gmail.com.

3. dani ICARUS-a u Hrvatskoj: Arhivi bez granica - program

 

 

Natječaj Zaklade Kultura nova – traže se evaluatori prijavljenih programa

Zaklada "Kultura nova" objavila je 1. ožujka 2017. godine Javni poziv na iskaz interesa za članove Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava na javne pozive Zaklade "Kultura nova".

Zaklada "Kultura nova" poziva osobe koje su zainteresirane sudjelovati u postupku procjenjivanja kvalitete prijava na javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava organizacijama civilnog društva na području suvremene kulture i umjetnosti da dostave svoje prijave za članove Povjerenstva za procjenu kvalitete prijava.

Za članove Povjerenstva mogu se prijaviti osobe upućene u djelovanje organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj i/ili osobe koje imaju najmanje tri godine relevantnog stručnog iskustva u kulturi.

Članovima Povjerenstva pripada i odgovarajuća naknada za rad u skladu s financijskim planom Zaklade "Kultura nova".

Prijava se podnosi isključivo putem ispunjene e-prijavnice na mrežnim stranicama Zaklade "Kultura nova": www.kulturanova.hr.

Rok za podnošenje prijava je 31. ožujka 2017. u 23.59 sati.

Sva eventualna pitanja mogu se uputiti na e-adresu info@kulturanova.hr.

Kultura nova - javni poziv


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr