#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Foto: Ivica Jagodić

EU Projekti – još jedan novi muzej u Vukovaru

Vukovar će dobiti još jedan novi muzej - muzej u koji će se smjestiti zbirke Franjevačkog samostana. Projektom Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara, koji je 5. veljače predstavljen u samome samostanu, želi se "kroz ulaganja u obnovu i revitaliziranje kulturnih dobara u sklopu Franjevačkog samostana otvoriti nove turističko-edukativne potencijale grada Vukovara te cjelokupne Vukovarsko-srijemske županije”.

Uz Franjevački samostan, kao nositelja, u projektu kao partneri sudjeluju Grad Vukovar, Vukovarsko-srijemska županija, Turistička zajednica grada Vukovara i Gradski muzej Vukovar. Ukupna vrijednost projekta je 15 milijuna kuna, od čega 7 milijuna osigurava Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, a preostalih 8 milijuna osigurano je iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektom će se obnoviti sam samostan, tri zbirke knjiga iz XVII, XVIII, XIX stoljeća, matične knjige te jedna zbirka inventara samostana. Do kraja godine u sklopu samostana će se otvoriti Franjevački muzej u kojem će biti izložena bogata, kulturna i umjetnička baština koju su franjevci tijekom stoljeća prikupljali i svemu usprkos uspjeli spasiti i sačuvati. Rekonstrukcijom i uređenjem potkrovlja planira se dobiti prostor za znanstveno-edukativne aktivnosti, ali i za pohranu  velikog fundusa knjiga Knjižnice fra Marko Kurolt. U do sada neiskorišteni podrum Franjevačkog samostana uselit će vinoteka i suvenirnica u kojoj se planira prodaja proizvoda lokalnih proizvođača.

Gvardijan Franjevačkog samostana Vukovar fra Ivica Jagodić ovom je prilikom istaknuo: „Od svog osnutka 1723. godine Franjevački samostan bio je i ostao rasadište vjere, obrazovanja i kulture te čuvar hrvatskog jezika i identiteta. Unatoč brojnim okupacijama te vremenskim nesigurnostima, franjevci su uspjeli očuvati kulturno i umjetničko blago, a po kompleksnosti i cjelovitosti baštine Franjevački samostan svrstan je među najvrednije spomeničke sklopove kontinentalne Hrvatske te je registriran kao spomenik kulture visoke A (I) kategorije. Upravo zahvaljujući projektu Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara -  Vukovar će pokazati svoju najbogatiju riznicu, dok će Franjevački samostan s već posvećenom crkvom sv. Filipa i Jakova poprimiti novu dimenziju koja se očituje u bogatoj kulturnoj baštini.“

 

Foto: Franjevački samostan, Župa Sv. Filipa i Jakova


 

Meštrović u Ljubljani – "Telesnost i erotika"

Nakon uspješne izložbe “Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića“ koju su Muzeji Ivana Meštrovića priredili 2016. u Gliptoteci HAZU u Zagrebu, izložba pod nazivom „Ivan Meštrović – telesnost in erotika v kiparstvu“ od 13. veljače do 20. svibnja 2018. predstavlja se slovenskoj publici u Cankarjevom domu u Ljubljani.

Na izložbi je prikupljeno više od pedeset djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki. Meštrovićev opus je u sklopu izložbe promatran kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja, a razvoj teme moguće je pratiti na skulpturi i crtežu u rasponu 1903. – 1946. godine. Prema motivu, kao i razdoblju, temu nagosti i erotike u djelu Ivana Meštrovića možemo promatrati kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu.

Cjelina pod nazivom „Nelagoda tijela“ (Dalibor Prančević) obuhvaća širi vremenski kontingent prva dva desetljeća 20. stoljeća, te uključuje radove s različitim problematikama nagosti, estetike „ružnoga“ i afirmacije drugoga. Poglavlje „Između dva Erosa i dvije Afrodite“ (Barbara Vujanović) obrađuje djela Meštrovićeva tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina „Požar čula“ (Zorana Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta te promatra ženske aktove (skulpture i crteže) iz 2. i 3. desetljeća. Ovaj dio Meštrovićeva opusa zasićen je intimnim podacima te se može sadržajno interpretirati poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući tako njegovo osobno poimanje spolnosti.

„Danas, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se opet vraća u ljubljanski Cankarjev dom – izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti. Neosporna je činjenica da je tijekom svoje plodne umjetničke karijere Meštrović majstorski isklesao neke od najljepših ženskih aktova u kiparstvu dvadesetog stoljeća, kojima je izrazio svu raskoš svoje mediteranske čulnosti. Promatrajući kipara iz suvremenog kuta i neopterećeni njegovom slavom, trojica hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije istražili su teme tjelesnosti i erotike u djelima Ivana Meštrovića. Njihov vrijedan uvid značajan je doprinos znanstvenom istraživanju ove teme, jer se Meštrovićevim djelima rijetko prilazilo iz perspektive nagoga tijela i njegovih erotskih čitanja. U raspravama se istražuju razni formalni i ikonološki aspekti Meštrovićevih aktova, kako muških tako i ženskih, ispitujući višestruke konotacije golog tijela i erotskih elemenata u skulpturi i crtežu, nastalima u duljem vremenskom razdoblju: od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.“ (Nina Pirnat Spahić, iz predgovora izložbenog kataloga)

Autori izložbene koncepcije: Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević i Barbara Vujanović, kustosi izložbe: Zorana Jurić Šabić, Barbara Vujanović i Nina Pirnat Spahić, a autor likovnog postava: Filip Beusan. (M. K.)

Više o izložbi

 

Foto: Zoran Alajbeg


 

Muzej seljačkih buna – izložba o najozloglašenijem slavonskom velikašu

Povodom obilježavanja 445. obljetnice završne bitke Velike seljačke bune iz 1573. godine, u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici u petak 9. veljače 2018. godine otvorena je izložba pod nazivom „Franjo Tahy i Tahyjev grad u Donjoj Stubici“. Izložba je posvećena životu uspješnog vojskovođe i uvaženog slavonskog plemića oženjenog za Jelenu Zrinski iz najmoćnije hrvatske velikaške obitelji, kojeg je povijest zapamtila kao nasilnika čija je okrutnost dala povoda za tri seljačke bune.

Izložba je realizirana u četiri osnovne tematske cjeline: Plemićka obitelj Tahy (Tahy i njegova supruga Jelena Zrinski), Tahyjev grad u Donjoj Stubici (prezentira rezultate osmogodišnjih arheoloških istraživanja spomenutog lokaliteta), Franjo Tahy u umjetnosti i Tahy u popularnoj kulturi.

Posjetiteljima su na otvorenju predstavljeni brojni arheološki nalazi iz razdoblja 15. do 17. st.: u potpunosti sačuvana staklena čaša na stopi s lavljom glavicom iz sredine 16. st., rekonstruirana masivna konstrukcijska greda iskopana na Tahyjevom gradu, brojni uporabni predmeti od keramike poput vrčeva i lonaca, te predmeti od metala  – vrhovi strijela, dijelovi svijećnjaka, novci, noževi, vilice i kopče. Kako je u stalnom postavu Muzeja seljačkih buna izložena nadgrobna ploča Franje Tahya, postav je obogaćen video-projekcijom nadgrobnog spomenika Franje Tahya, a posebna atrakcija izložbe je preklopni sunčani sat s upisanom 1558. godinom koji je prezentiran posebnim kratkim filmom.

Izložba istražuje i javnu percepciju Tahyjeve ličnosti u historiografiji, umjetnosti i popularnoj kulturi – izložene su knjige i ilustracije iz druge polovice 19. i 20. st., te likovna djela inspirirana Seljačkom bunom iz fundusa Muzeja seljačkih buna koja dočaravaju Franju Tahya u književnosti i likovnim umjetnostima. Zahvaljujući Kući Šenoa u Zagrebu posjetiteljima je prigodom otvorenja predstavljena jedina sačuvana originalna stranica rukopisa romana Augusta Šenoe „Seljačka buna“ kao i originalna djela Nikole Istvanffya i kasnije Jurja Rattkaya koji prvi u historiografiji opisuju Seljačku bunu. Koristeći audio i video materijale organizatori izložbe prisjetili su se glumaca i izvođača koji su oživjeli Tahya u operi „Gubec-beg“ kao i u filmovima „Gubecziana“ i „Seljačka buna“  Vatroslava Mimice.

„Javno osuđivan još od strane svojih suvremenika zbog okrutnih postupaka prema svojim podložnicima, Franjo Tahy i danas je intrigantna ličnost. Uz nasilno uzimanje viškova poljoprivrednih proizvoda, za koje je Tahy smatrao da ima legitimno pravo, među ostalim nasiljima koja mu se pripisuju, zlostavljanje podložnica navodi se na nekoliko mjesta u povijesnim izvorima kao jedan od njegovih najvećih nedjela. Tako je danas Tahy ostao ikona zla i kulturni fenomen koji se upotrebljava u različitim kulturno-zabavnim i društveno-političkim diskursima – od opisa seljačke bune Ivana Kukuljevića Sakcinskog iz 1854. godine pa sve do Linićeve porezne politike i glazbenih tekstova punk i metal scene, pri čemu se mijenja samo simbolika zla koju predstavlja sukladno aktualnim društveno-političkim predodžbama nepravde karakterističnim za određeno razdoblje“, navodi se u najavi izložbe.

Autorica izložbene koncepcije je dr. sc. Ivana Škiljan., a projekt je realiziran uz blisku suradnju s Hrvatskim državnim arhivom, Kućom Šenoa u Zagrebu, Društvom Kajkaviana iz Donje Stubice i Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.

Izložba se u Muzeju seljačkih buna može razgledati do 30. travnja 2018. (I.G.)

 

Foto: Muzeji Hrvatskog zagorja


 

Katalog “Gospodarstvo u Istri” – kako se čovjek mijenjao kroz rad

Polazeći od teze da upravo zbirka gospodarstva može ponuditi odgovor na pitanje kako se to čovjek u Istri stvarao i mijenjao kroz rad etnologinja dr. sc. Ivona Orlić, kustosica Zbirke gospodarstva Etnografskog muzeja Istre napisala je i upravo promovirala katalog svoje zbirke pod nazivom “Gospodarstvo u Istri”.

Bez gospodarstva nema ničega. Od čega bi se kuhalo? Što bi se jelo? Ratarstvo je važno. U čemu bi se nosio urod? Kako bi se prenosili urod i voda? Važno je tradicijsko rukotvorstvo: košaraši, stolari, kovači, kolari, bačvari, tko bi izradio kuću i ognjište? Tko bi sijao lan za odjeću? Od čega i kako bi se plela vuna da nema ovaca i ovčara? Kako bi se sviralo na mih da nama ovčjeg mijeha? S čime bi se trgovalo? Kako bi se ljudi upoznavali? Tko bi izrađivao plovila, lovio ribe?” samo su neka od pitanja kojima je u uvodniku kataloga kolegica Orlić odredila teme pregleda Zbirke kojom se bavi.

 

Iza ove najstarije zbirke Etnografskog muzeja Istre, koja datira iz 1962. godine, kada ju je prvi kustos muzeja Josip Miličević započeo stvarati, ne stoje samo odgovori o načinu života u Istri. Zbirka gospodarstva je Ivoni Orlić poslužila da kroz nju „zagrebe“ u teme kojima se dugo bavi kroz svoj istraživački rad, a to je nematerijalna baština Istre.

Katalog Zbirke gospodarstva predstavlja predmete i alate koji obrađuju teme lova, ribolova, stočarstva, pčelarstva, ratarstva, vinogradarstva i maslinarstva. Ali zbirka u svom fundusu ima i predmete koji govore o industriji Istre kao što je rudarstvo i trgovina, ali i turizmu koji je danas najvažnija gospodarska grana u Istri.

 

Dodatna vrijednost ovog kataloga jesu priložene tablice istraživanja koje je provedeno u suradnji s Dugom Mavrinac s Instituta za antropologiju. Zbirku gospodarstva podijelile su u tri zasebne cjeline: prema djelatnostima (unutar same zbirke), prema vremenskim dekadama (nabava i otkup predmeta te prikaz pribavljene građe kroz tri temeljne gospodarske djelatnosti) i prema lokacijama otkupa.

U tablicama se može vrlo jasno vidjeti razvoj Zbirke gospodarstva od početaka sakupljanja unutar Zemaljskog muzeja Istre od 1957. godine do danas. Ono što bih posebno naglasila jest da je u ovom istraživanju vrlo razvidan interes kustosa i muzeja za određenom vrstom građe u određeno vrijeme, ali ono pruža točne informacije koje su „slabe“ točke zbirke i koje teme treba dodatno popratiti muzejskim predmetima. Zanimljivo je da je tema turizma osviještena kao važna tek 2002. godine kada se mogu pratiti začetci rada na novom stalnom postavu Etnografskog muzeja u Istri.

Katalog zbirke je popraćen fotografijama koje su snimane na crnoj podlozi s naglaskom na teksturi predmeta, te su na taj način odmaknuti od klasičnog kataloga zbirke kako bi korisniku predstavile svoju izvornu estetiku. (Iva Validžija)


 

Šišmiši Hrvatske – priča o malom letećem narodu

Prirodoslovni muzej Rijeka i Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu objavili su knjigu dr. sc. Nikole Tvrtkovića koja otkriva noću aktivna, ljudima tajanstvena, gotovo mistična stvorenja – šišmiše. Iako su šišmiši, prema riječima autora, ljudima najsrodnije životinje te čine više od trećine ukupnoga broja sisavaca, stupanj njihova poznavanja još uvijek je nedovoljan pa ih ljudi i danas u praznovjerju ili strahu ubijaju.

Budući da se u hrvatskoj znanstvenoj zajednici šišmišima bavi tek desetak biologa, ovim praktičnim priručnikom džepnoga formata pisanim znanstveno-popularnim jezikom i širem čitateljstvu prilagođenim jednostavnim stilom, autor je, u skladu s preporukama Europskog sporazuma o zaštiti šišmiša (UNEP/EUROBATS), dao velik doprinos unapređivanju znanja o šišmišima i njihovoj zaštiti.

Nakon uvodnoga poglavlja, slijedi poglavlje O nazivlju šišmiša u kojemu se nižu nazivi pirčac, peršnjac, rukokrilac, mišmjes... kao pomoć istraživačima u iščitavanju stručne literature, ali i kao posebna poslastica za jezikoslovce.

Slijedi poglavlje s kraćim povijesnim pregledom istraživača i istraživanja koja u Hrvatskoj započinju u 19. st. vođena stranim istraživačima do pojave splitskoga profesora geometrije Jurja Kolombatovića koji je krajem 19. stoljeća povećao znanje o šišmišima na 23 zabilježene vrste u Hrvatskoj. Poglavlje Određivanje vrsta daje konkretne upute za identifikaciju na temelju mjerenja i dimenzija pojedinih dijelova tijela šišmiša (uške, njuške, nosnih otvora, zubi  itd.), a poglavlje Identifikacijski ključ u 26 koraka pruža pomoć studentima, ekolozima, istraživačima i drugim ljubiteljima šišmiša za njihovo samostalno opažanje. Npr. ako su oko nosnih otvora razne kožne izrasline čiji donji dio je u obliku potkove radi se o šišmišu potkovnjaku (1. korak), a ako je dužina podlaktice 34 do 43 mm radi se o malom potkovnjaku (4. korak).

Poglavlje Pregled vrsta i njihovih dosadašnjih nalaza donosi popis i opis 33 vrste šišmiša s lokacijama njihove rasprostranjenosti u Hrvatskoj, većinom popraćen i ilustracijom u boji. Tekst priručnika pisan je usporedno na hrvatskome i engleskom jeziku, bogato je ilustriran fotografijama u boji, a upotpunjuje ga i iscrpna bibliografija. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

TVRTKOVIĆ, Nikola
Šišmiši Hrvatske : kratka povijest istraživanja i priručnik za određivanje = Bats of Croatia :
short research history and identification key / Nikola Tvrtković ; al.>.- Rijeka : Prirodoslovni muzej Rijeka ; Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2017.- 104
str. : ilustr. u boji ; 23 cm

Tekst usp. na hrv. i eng. jez.- Bibliografija.
ISBN 978-953-6645-65-7
ISBN 978-953-7259-07-5


 

Natječaj američkog veleposlanstva – "Promoting American Arts"

Veleposlanstvo SAD-a u Republici Hrvatskoj ovih je dana objavilo natječaj za sufinanciranje programa u kulturi s ciljem da se potakne i osnaži kulturni dijalog između američke i hrvatske javnosti.

“Promoting American Arts” nudi grantove u visini od tisuću do deset tisuća dolara namijenjene hrvatskim non-profit organizacijama i ustanovama. Programom se može sufinancirati gostujuće umjetnike, predavače, radionice, autorska prava, kulturnu razmjenu.

Prijave su otvorene do 13. ožujka 2018.

Više na stranicama američkog veleposlanstva.


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr