#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Gradski muzej Vukovar dobitnik Nagrade Silletto koju dodjeljuje Europski muzejski forum (EMF)

Gradski muzej Vukovar osnovan 1946. godine donacijom Vukovarca Antuna Bauera, osnivača Muzejskog dokumentacijskog centra, u subotu je u San Sebastianu u Španjolskoj dobio Nagradu Silletto, nagradu za najbolju suradnju s lokalnom zajednicom i uključivanje volontera u rad muzejske ustanove.
 
Riječ je o jednoj od uglednih nagrada koje Europski muzejski forum, pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, već 39 godina dodjeljuju u sklopu proglašavanja dobitnika nagrade za Europski muzej godine (EMYA). U obrazloženju dodjele nagrade Gradskom muzeju Vukovar ističe se da je "od 1997., nakon završetka rata, muzej, koji je postojao kao muzej u progonstvu, postao aktivna snaga u obnovi društvenoga i kulturnog života u Vukovaru". Samo 17 godina nakon oružanog sukoba, dodaje se u obrazloženju, "vukovarski muzej predstavlja tragedije prošlosti kao nešto što se mora izbjegavati u budućnosti, ne u duhu osvete ili glorificiranja vojnoga djelovanja, već usredotočeno na ljudsku patnju i potrebu čuvanja mira".
 
Za nagradu je ove godine bilo nominirano 49 muzeja iz 24 europske zemlje, a uz vukovarski muzej među nominiranima je bila i "Ivanina kuća bajki" iz Ogulina.
 
Europskim muzejom godine proglašen je varšavski muzej Polin - Muzej povijesti poljskih Židova, Nagradu Vijeća Europe dobio je Europski centar solidarnosti iz Gdanjska, dok je Nagradu Kenneth Hudson, koja se dodjeljuje za "najneobičnije i najhrabrije postignuće koje prkosi uobičajenoj percepciji uloge muzeja u društvu", dobio amsterdamski muzej Micropia.
 
Na svečanoj dodjeli nagrada Goranka Horjan, predsjednica Europskog muzejskog foruma istaknula je kako je EMYA uvijek prigoda za proslaviti izvrsnost u muzejima, te da je Forum, koji djeluje pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, zaista posvećen promicanju visokih muzejskih standarda. “Javna kvaliteta muzeja je naš osnovni posao“, istaknula je Horjan osvrnuvši se i na nedavno usvojenu Rezoluciju 2100 (2016) koja upravo apostrofira odlična postignuća muzeja i njihovo promicanje dobre prakse među 47 zemalja članica.
 
Gradski muzej Vukovar prvi je stalni postav dobio 1948. godine, a 1966. preseljen je u Dvorac Eltz. U Domovinskom ratu i Dvorac i Muzej postali su simbol bezumnog razaranja kulturne baštine, a muzejska građa koja nije sklonjena, otuđena je ili uništena. Od 1991. do 1997. godine muzej je djelovao u progonstvu u Zagrebu, a u Vukovar se vraća 1997. Obnova je počela 2005., a završila 2014. otvorenjem stalnog postava.
 

 

Zakon o muzejima ponovno ide u proceduru

Ministarstvo kulture RH objavilo je na svojim mrežnim stranicama Prijedlog plana normativnih aktivnosti u području hrvatskog zakonodavstva i Plan savjetovanja o nacrtima zakona i drugih propisa u 2016. godini. Među zakonima koji će biti upućeni u proceduru navode se Zakon o kulturnim vijećima (upućivanje u proceduru Vlade RH II tromjesečje), Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (III tromjesečje) i Zakon o muzejima (IV tromjesečje), dok u postupak procjene učinka propisa ulaze Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (III tromjesečje) i Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi (IV tromjesečje).
 

 

MDC - posjetili smo Muzej Radboa

Kad bi se pisalo popularno izdanje "Tko je tko u miocenu" - Radoboj, općina na korak od Krapine, bila bi glavna zvijezda toga razdoblja. Nema stručne literature koja se bavi florom ili faunom miocena, a da u njoj ne postoji referenca na neki od radobojskih nalaza. Samo se u austrijskim muzejim čuva vojska od 537 fosilnih radobojskih mrava iz doba dok su se kontinenti još šetali.
 
Pogledajte galeriju ovdje.
 

 

Adorant – prvi muzejski online magazin u Hrvatskoj

Zahvaljujući Muzeju Vučedolske kulture hrvatska muzejska zajednica ovih je dana dobila “Adoranta”, prvi muzejski online magazin u Hrvatskoj. Magazin je ime dobio prema jedinstvenom keramičkom nalazu s prikazom stiliziranog ljudskog lika ruku podignutih u molitvi koji je pronađen na arheološkom lokalitetu Vučedol.
 
“U prvom broju smo željeli prezentirati nastanak muzeja Vučedolske kulture nastalog kao rezultat višegodišnjeg rada i istraživanja lokaliteta Vučedol” – kaže Darko Bilandžić, jedan od autora magazina i voditelj marketinga muzeja Vučedolske kulture. Na četrdest i četiri stranice ove elektronske publikacije uz nastanak muzeja predstavljen je i Projekt Ilok-Vukovar-Vučedol, aktivnosti muzeja u prvoj godini djelovanja, rezultati istraživačke kampanje iz 2015. godine te značajni predmeti koji su pronađeni na Vučedolu.
 
U ovom prvom izdanju predstavljeni su i istraživači i muzealci zaslužni za nastanak muzeja, predavanja i radionice organizirane za posjetitelje, muzejski dućan, ali i jubilarni 10.000 posjetitelj, točnije Vukovarka koja živi u Švedskoj.
 
Adorant, prvi muzejski online magazine u Hrvatskoj možete prelistati ovdje.
 
nakladnik: Muzej Vučedolske kulture, Vučedol
godina izdanja: 0.
 

 

Panama Papers - offshore raj za bogataše – čistilište za umjetnine

Mossack Fonseca nije prao samo novac – već i umjetnine
 
Skandal nazvan Panama Papers, više od jedanaest milijuna dokumenata kojih se domogao njemački Süddeutsche Zeitung i na kojem radi Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara, nije samo uzdrmao političke i financijske vrhove svijeta već i svijet umjetnosti – točnije tržišta umjetnina.
 
Uvidom u dokumente koji su procurili iz tvrte Mossack Fonseca, panamske odvjetničke firme specijalizirane za skrivanje bogatstva preko offshore kompanija, otkriveno je da su njihovi klijenti skriveni iza bizarnih firmi izniklih po pacifičkim i karipskim otočićima stajali iza, po svjetsko tržište umjetnina, ključnih aukcija kao i u prikrivanju vlasništva umjetnina što su ih nacisti oteli europskim židovima.
 
Prema pisanju Artnewspapera, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara je studiranjem dokumenata otkrio da je Modiglianijeva slika, koju potražuje unuk Oscara Stettinera, židovskog galeriste čije umjetnine su popljačkali nacisti, u vlasništvu obitelji Nahmad, art dealera koji su do sada tvrdili da nisu vlasnici slike.
 
Platno “Čovjek sa štapom” iz 1918. godine obitelj Nahmad je kupila na aukciji u Christie’su 1996. za 2 milijuna funti da bi ga 2008. pokušali prodati za 18 do 25 milijuna. Kad ih je 2011. unuk vlasnika tužio tražeći povrat djela parnica je obustavljena jer je obitelj Nahmad na sudu ustvrdila da oni nisu vlasnici već tvrtka International Arts Center. No, dokumenti koji su ovih dana procurili u javnost dokazuju da je tvrtka Mossack Fonseca još 1995. godine za obitelj Nahmad otvorila International Arts Center.
 
Drugo veliko otkriće do kojeg je došao Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara studirajući dokumente Mossack Fonsece je podvala koja je stajala iza prijelomne aukcije moderne umjetnosti održane u Christie’su u New Yorku 1997. Tada su djela iz zbirke Ganz, djela Picassoa, Jaspera Johnsa, Rauschenberga i brojnih drugih umjetnika prodana za 206 milijuna dolara, a aukcija se u svijetu trgovine umjetninama smatra trenutkom kada su umjetnine postale roba.
 
Panama Papers pokazuju da su te iste umjetnine šest mjeseci prije aukcije u New Yorku bile prodane tvrtki Simsbury International Corp prikladno smještenoj na otočiću Niue, koraljnom atolu izraslom u bespućima Južnog Pacifika. Izlišno je govoriti da je Simsbury Corp također čedo Mossack Fonsece koji ga je stvorio po nalogu britanskog milijardera Josepha Lewisa tada najbogatijeg čovjeka u Velikoj Britaniji i najvećeg dioničara Christie’sa. Djela je Simsbury Corp kupio za 168 milijuna preko aukcijske kuće Spink & Son tada također u vlasništvu Christie’sa s ciljem da ih se ponovno, kao zbirku Genz, proda, ovoga puta na velikoj aukciji u Christie’su u New Yorku, a da se zarađena razlika, u ovome slučaju 40 milijuna dolara, podijeli među glavnim igračima ove petljavine.
 
Našlo se još zanimljivih imena u ovim dokumentima. Chen Dongsheng nije samo unuk Mao Ce Tunga već i osnivač i predsjednik China Guardiana, treće najveće aukcijske kuće na svijetu, odmah iza Sotheby’sa i Christie’sa. Uz to što je jedan od jačih kineskih biznismena Chen je i direktor tvrtke zvučna imena - Keen Best International Limited koju je za njega Mossack Fonseca osnovala na Britanskim djevičanskim otocima, otočnoj formaciji smještenoj između Karipskog mora i Atlantika.
 
Međunarodni novinarski istraživački tim vjeruje da je ovo tek vrh ledenog brijega te da bi se djelima koja su premetnuta preko offshore kompanija koje je za milijardere iz cijeloga svijeta izpootvarao Mossack Fonseca mogao opremiti jedan sasvim solidan muzej.
 

 

Poziv na 14. sastanak Stručnog odbora za izradu nacionalnog pravilnika za katalogizaciju

U prostorima Muzejskog dokumentacijskog centra od 18. do 22. travnja održat će se 14. radni sastanak Stučnog odbora PROJEKTA „IZRADA, OBJAVLJIVANJE I ODRŽAVANJE NACIONALNOG PRAVILNIKA ZA KATALOGIZACIJU“.
 
U izvođenju projekta“Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju“ sudjeluju sljedeće suradne ustanove:
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu,
Hrvatsko knjižničarsko društvo Sveučilište u Zadru,
Odjel za informacijske znanosti Sveučilište u Zagrebu,
Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,
Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti,
Hrvatski državni arhiv Muzejski dokumentacijski centar,
Muzej za umjetnost i obrt,
Hrvatski prirodoslovni muzej.
 
 
Na sastanku će sudjelovati članovi Stručnog odbora, predstavnici suradnih ustanova i koordinatori radnih grupa:
Jelena Balog Vojak, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb
izv. prof. dr. sc. Ana Barbarić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Tanja Buzina, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Vesna Hodak, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Zagreb
Jozo Ivanović, Hrvatski državni arhiv, Zagrebu
dr. sc. Vesna Lovrić Plantić, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Odsjek za informacijske znanosti
Snježana Radovanlija Mileusnić, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb
te Predsjednica Stručnog odbora: prof. dr. sc. Mirna Willer, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti
 
Koordinatorica projekta:
doc. dr. sc. Tinka Katić, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
 
Tajnica Stručnog odbora:
doc. dr. sc. Marijana Tomić, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti
 
Urednica:
Ana Vukadin, Nacionalna i sveučilišna kinjižnica, Zagreb
 
14. sastanak Stručnog odbora za izradu NPK odvijati će se prema dogovorenom dnevnom redu.
 
Dnevni red

1. Prihvaćanje Dnevnog reda.
2. Prihvaćanje Zapisnika 13. sastanka SO za izradu NPK.
3. Izvještaj o obavljenim aktivnostima prema Zapisniku 13. sastanka SO za izradu NPK.
4. Usvajanje teksta dovršenih pravila za opis (zadatak 29/14).
5. Pristupnice (zadaci 21/14, 4b/15, 38/15a-c, 41/15b, 42/15, 46/15, 47/15).
6. Ostali zadaci: Postupanje s kraticama (zadatak 1/15); Popis identifikatora (zadatak 21/15); Reprodukcija i izdanje (zadatak 27/15); Jezik i pismo opisa za staru građu (zadatak 34/15); FRBR-LRM: rasprava i primjedbe (37/15a-b); Postupci korisnika FRBR-LRM (zadatak 45/15)
7. IT platforma za izradu, objavljivanje i održavanje pravilnika: izvještaj o testiranju programa (zadatak 2/16).
8. Prijedlog Plana objavljivanja i održavanja pravilnika (zadatak 3/16)
9. Razno.
10. Datum i mjesto idućeg sastanka.