#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MDC  – posjećenost hrvatskih muzeja u 2016. godini

Muzejski dokumentacijski centar i ove je godine prikupio i obradio podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja u 2016. godini. Od ukupnog broja odaslanih poziva podatke je poslalo 182 muzeja iz Registra muzeja, galerija i zbirki RH, što čini odaziv više od 60 % ukupnog broja muzeja u Registru, odnosno odaziv od 84% muzeja upisanih u Očevidnik muzeja.

Prema iskazanom broju posjetitelja, hrvatske je muzeje 2016. godine obišlo 4.939,211 posjetitelja. U odnosu na 2015. zabilježen je porast od gotovo 116 tisuća posjetitelja, što ukazuje na povećanje broja posjetitelja za preko 2 % u odnosu na prethodnu godinu.

Usporedbom statistike iz 2015. i 2016. godine prema pojedinim kategorijama, najveći je porast posjetitelja u kategoriji besplatnih posjeta, za gotovo pola milijuna (488 817 posjetitelja više u odnosu na 2015.). Zatim slijedi porast grupnih posjeta djece (učenika) i mladih koji je za 100 tisuća veći od prošlogodišnjeg. Uočljiv je i porast broja posjetitelja iz ranjivih skupina (umirovljenici, osobe s posebnim potrebama,...), kao i broj posjetitelja koji su muzej posjetili na obiteljsku ulaznicu. Najveći pad u pojedinoj kategoriji posjetitelja bilježi posjet odraslih osoba (u pojedinačnim posjetima, kao i grupnim), za preko 250 tisuća posjetitelja manje iz navedene skupine (izuzev tek neznatnog povećanja broja odraslih posjetitelja manifestaciji Međunarodnog dana muzeja). Ipak, smanjenje broja posjeta odraslih osoba muzejima može se djelomično protumačiti i kroz bolju evidenciju pojedinih skupina, pa su dosad posjetitelji koji su kategorizirani samo kao odrasli (obična ulaznica) pripali nekoj od ostalih skupina posjetitelja.

U pristiglim podacima o posjećenosti za 2016. prema broju posjetitelja posebice se ističe Gradski muzej Vinkovci, koji je za obljetničku izložbu postavljenu u prostorima čekaonice Autobusnog kolodvora Zagreb u razdoblju od 04. 11. do 31. 12. 2016. iskazao brojku od 427 500 posjetitelja koji su vidjeli izložbu. Na MDC-ov zahtjev za obrazloženjem tolikog broja posjetitelja (radi se o jednoj izložbi u trajanju od manje od dva mjeseca za koju je iskazana brojka od gotovo 10% ukupnog broja posjetitelja u svim hrvatskim muzejima tijekom cijele 2016. godine), dobili smo odgovor da budući da nije bilo moguće prebrojiti putnike na kolodvoru koji su vidjeli izložbu, brojka je izračunata aproksimacijom prema podacima o putničkom prometu AKZ-a, pa je broj od 15 tisuća dnevnih korisnika kolodvora podijeljen s dva i pomnožen s danima trajanja izložbe. Iskazane brojke nismo uvrstili iz razloga nepouzdane metode prebrojavanja.


 

MDC – objavljen novi broj stručne publikacije Informatica Museologica 47

U izdanju Muzejskog dokumentacijskog centra iz Zagreba, objavljen je najnoviji broj stručne publikacije Informatica Museologica 47 (2016) koji u ovome broju donosi 34 autorska priloga. Broj sadržava priloge s međunarodnog skupa Muzeji filma – Film u muzeju (održan u organizaciji MDC-a potkraj 2015. godine), kao i brojne priloge iz svijeta hrvatskih muzeja.

U temi broja je objavljeno 26 priloga, dok časopis sveukupno sadržava 34 priloga na ukupno 200 stranica te je bogato ilustriran s 339 fotografija. Pored osam inozemnih suradnika koji dolaze iz Nizozemske, Austrije, Italije, Engleske, Slovenije, Makedonije (2) i Argentine, ostale priloge potpisuju autori iz Hrvatske.

Čemu filmski muzej? To pitanje valjda ne postavlja više nitko. Naročito ne one sredine koje imaju bogatu kinematografiju i svijest da je film važna komponenta kulture svake zemlje. Pa ipak, bilo je to jedno od pitanja koje smo u listopadu 2015. postavili sudionicima međunarodnog skupa i na koje smo dobili brojne odgovore. Kako je osnovni cilj simpozija bio potaknuti diskusije o pitanjima vezanima uz očuvanje, istraživanja i prezentaciju filmske baštine te sagledavanje mogućnosti i poticanje inicijative za dugo željeni muzej filma u Hrvatskoj smatrali smo da je potrebno objaviti i priloge u kojima ćemo sagledati te teme i problematiku. Poseban naglasak bio je stavljen na muzeološku funkciju i mjesto filma u muzeju, filmu kao muzejskom predmetu u fokusu muzejskih istraživanja te na novim promišljanjima o audiovizualnim arhivima i umjetničkim strategijama samoarhiviranja.

Tema broja sadržava devet tematskih cjelina: 1. Filmska baština i etika; 2. Iskustva europskih muzeja filma; 3. Muzejske i arhivske zbirke filmske građe i kinematografske opreme; 4. Kustoske prakse; 5. Muzeološka funkcija i mjesto video/filma u muzeju. Prezentacija filmske/video građe; 6. Tko se brine za film u muzejima, arhivima, knjižnicama; 7. Zaštita filmske/video baštine; 8. Izazov u susretu ‘analognog’ svijeta i nove digitalne paradigme; 9. Stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja. (Lada Dražin Trbuljak)

Više pročitajte ovdje…

Narudžbe publikacija MDC-a: ukoliko želite naručiti najnoviji broj časopisa Informatica Museologica 47/2016., molimo javite se na email: mtiric@mdc.hr


 

Europa nostra 2017. – nagrade hrvatskim restauratorima

Među laureatima ovogodišnje nagrade Europske unije za kulturnu baštinu, nagrade Europa Nostra za 2017. godinu, našla su se i dva postignuća iz Hrvatske: u kategoriji zaštite baštine kapela sv. Martina u Starom Brodu, a u kategoriji predanog rada povjesničar umjetnosti Ferdinand Meder.

 

Neovisno stručno povjerenstvo ocijenilo je 202 prijave iz 39 europskih zemalja i odabralo pobjednike 29 projekata i pojedinaca iz 18 zemalja.

Dodjela nagrada održat će se 15. svibnja u finskom gradu Turkuu, na svečanosti koju će voditi povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics i maestro Plácido Domingo. Dobitnici nagrada predstavit će svoja iznimna postignuća tijekom Sajma izvrsnosti, koji će se održati 14. svibnja u dvorani Sigyn Glazbenog zavoda grada Turkua, a sudjelovat će i u mnogim događanjima u sklopu Europskog kongresa baštine (od 11. do 15. svibnja) u Turkuu. Kongres, koji organizira Europa Nostra, bit će poticajna platforma za umrežavanje i raspravu o najnovijim europskim dostignućima na polju baštine, a s posebnim naglaskom na nadolazećoj Europskoj godini kulturne baštine.

Danas kad je Europa suočena s mnogim velikim društvenim izazovima, kultura je od iznimne važnosti za podizanje svijesti o zajedničkoj prošlosti i vrijednostima, kao i za poticanje tolerancije, razumijevanja i socijalne uključenosti. Europska godina kulturne baštine, koja se obilježava 2018. godine, idealna je prilika da se usredotočimo na vrijednosti koje nas povezuju kao Europljane, a to su naša zajednička prošlost, kultura i baština, izjavio je Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport.

Organizatori pozivaju ljude diljem svijeta da glasuju online za Nagradu javnosti i daju potporu nagrađenom projektu iz svoje države ili neke druge europske zemlje. Svi koji se uključe u glasovanje imaju priliku osvojiti putovanje u Finsku za dvije osobe, a bit će i posebni gosti na svečanosti dodjele nagrada koja će se održati 15. svibnja u finskom gradu Turkuu.

Više o dodjeli nagrada možete saznati ovdje.


 

Konferencija "MeetSeeDo" – muzeji su više od čuvara baštine

U Prištini je, u Muzeju Kosova, od 6.-8. travnja održana peta Konferencija Meet, See, Do u organizaciji Balkan Museum Networka. Ove godine tema konferencije bila je inkluzija i komunikacija u muzejima.

O početnih 11 muzeja koji su sudjelovali na prvoj Konferenciji, ove godine sudjelovalo je 60 muzeja, tri nevladine udruge i pedeset pojedinaca.

Svaki dan trodnevne konferencije započinjao je naslovnim predavanjem, a zatim su slijedile sesije paralelnih radionica na kojima su muzealci podučavali svoje kolege onom segmentu muzejske djelatnosti kojim se profesionalno bave.

Uvodno predavanje prvog dana Konferencije održala je Sharon Heal, predsjednica Museum Associationa iz Velike Britanije koja je, u svom obraćanju muzejskim djelatnicima dodatno naglasila da muzeji svojim djelovanjem trebaju upravo sada, u vrijeme promjene političke vlasti u SAD-u i po izlasku Velike Britanije iz EU te uz svakodnevne prijetnje terorizmom, uz svoje osnovne postulate djelovanja - sakupljanje i čuvanje baštine, biti i prostori aktivizma, brisanja netrpeljivosti i aktivacije suosjećanja i razumijevanja.

Drugog dana je naslovnim predavanjem Nite Luci, antropologinje koja predaje na Univerzitetu u Prištini, obrađena tema mijenjanja krajolika Kosova kroz suvremenu umjetnost. Naglasak je bio na performansima, instalacijama i protestima gdje umjetnost postaje reakcija javnosti na svakodnevnu manifestaciju identiteta i moći.

Zadnje naslovno predavanje bilo je iskustvo organiziranja velike putujuće izložbe "We Call Them Vikings" u suradnji Švedskog povijesnog muzeja u Stockholmu i agencije Museumpartner u Austriji. Lena Hejll, kustosica odgovorna za gostovanja izložbe u cijelom svijetu, predstavila je glavne izazove, gdje su putem kompleksne izložbe željeli dokinuti uvriježena mišljenja o Vikinzima te ih predstaviti u svjetlu podataka dobivenih istraživanjem kustosa izložbe, ali i predstaviti kompleksnost života Vikinga u pogledu međusobne socijalne i kulturne raznolikosti.

Uz naslovna predavanja, organizatori Konferencije su pripremili radionice koje su svojom raznolikošću bile vrlo dobro prihvaćene:

  • Osiguravanje i održivost financijskih sredstava za muzeje
  • Prezentacija teških tema u muzejima u svjetlu sadašnjeg trenutka
  • Strategije digitalnih komunikacija u muzejima
  • Inkluzivne interpretacije muzejskih izložaba
  • Dinamični muzeji (kreativni pristupi muzejima kako bi dinamičnije predstavili svoje sadržaje)
  • Dizajn u muzeju (od inicijalne ideje do postava)
  • Izgradnja suradnje (međumuzejske, međusektorske)
  • Prezentiranje muzejske građe slijepim i slabovidnim osobama
  • Izjednačavanje pristupa muzejima osobama s posebnim potrebama
  • Interpretiranje muzejske baštine kroz kazališno izražavanje djece
  • Taktilne slike za slijepe i slabovidne
  • Istraživanje izložaba osjetilima
  • Muzejski depoi - iskustva radionice uređenja depoa u organizaciji RE-ORG, razvijene od ICCROM i UNESCO
  • Etnologija "gledana" jagodicama prsta
  • Povećanje broja posjetitelja i vidljivosti muzeja i kulturne baštine Kosova
  • Važnost lokalnog aktivizma u zaštiti kulturne baštine
  • Novi trendovi u tumačenju baštine

Polaznici Konferencije su svoje ustanove, djelovanje i ciljeve predstavili posterima i publikacijama, a vrlo kvalitetan dio je svakako bio i kontakt ostvaren u neformalnim druženjima u kojima se dalo primijetiti da su muzealci vrlo zainteresirani za djelatnosti njima sličnih ustanova.

Daljnje aktivnosti, kao i mogućnost pristupanja Balkan Museum Network pogledajte na: http://bmuseums.net/ (Iva Validžija)

 

Foto: Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica BiH i Balkanska mreža muzeja

 

 

Rat za muzej u Gdanjsku – povijest drugih i dalje nepoželjna

Uoči Međunarodnog dana muzeja čija je tema Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima u Poljskoj se vodi rat zbog muzeja koji je odlučio progovoriti o neizrecivom. Tek otvoreni Muzej Drugog svjetskog rata u Gdanjsku postao je mjesto ideološkog obračuna između stručnjaka i poljske vlade koja ga želi zatvoriti i promijeniti njegov multinacionalni fokus.

Ideju o gradnji ovog 120 milijuna dolara vrijednog muzeja pokrenuo je 2008. godine tadašnji poljski premijer Donald Tusk s namjerom da se stvori jedinstven muzejski postav u svijetu – postav koji Drugi svjetski rat prikazuje iz perspektive svih nacija koje su se našle u tom globalnom sukobu, stavljajući u fokus civilne patnje i ljudske sudbine, a ne vojne kampanje. Da je pred muzejom neizvjesna budućnost postalo je jasno čim su se promijenili politički prioriteti u Poljskoj dolaskom na vlast stranke Pravo i pravda. Njen vođa Jaroslaw Kaczynski u više navrata izrazio je nezadovoljstvo muzejom koji ne izražava dovoljno poljsko gledište i ne prikazuje heroizam poljskih vojnika u pružanju otpora nacističkom okupatoru.

Fokus je na životima i sudbinama običnih ljudi

Muzej je simbolički smješten nedaleko od mjesta gdje je njemačka krstarica Schleswig-Holstein prvog rujna 1939. otvorila vatru na mali poljski garnizon na poluotoku Westerplatte čime je službeno počeo Drugi svjetski rat, sukob koji je trajao šest godina i odnio više od 55 milijuna života.

Na konceptu muzeja radili su neki od neki od najpoznatijih povjesničara Drugog svjetskog rata, uključujući Normana Daviesa iz Oxforda i Timothyja Snydera iz Yalea, a pobjedničko arhitektonsko rješenje odabrao je žiri na čelu s poljsko-američkim arhitektom Danijelom Libeskindom, autorom Židovskog muzeja u Berlinu i autorom rekonstrukcije World Trade Centra u New Yorku.

Stalni postav se sastoji od tri bloka: "Put u rat", "Užasi rata" i "Duga ratna sjena" podijeljena u 18 tematskih sekcija. Posjetitelji razgledavanje započinju 14 metara ispod zemlje gdje je kroz više od 2000 izložaka prikazana tragedija Drugog svjetskog rata, njegova geneza i posljedice, njegove žrtve i zločinci te sudbine običnih ljudi. Pregled arhivskih snimaka i fotografija, korištenje interaktivnih mapa kao i gledanje video svjedočanstva ljudi koji su svjedočili traumatičnim događajima iz Drugog svjetskog rata posjetiteljima omogućuje 240 multiumedijalnih konzola.

U fokusu su životi i sudbine običnih ljudi bez obzira na kojoj su se strani našli – dok u pozadini svira Šostakovićeva Lenjingradska simfonija, posvećena njegovom rodnom gradu dok je bio pod opsadom. Posjetitelji mogu vidjeti fotografije koje prikazuju posljedice bombardiranja Varšave i Londona, ali i Hamburga i Dresdena pa čak i sovjetskog bombardiranja Helsinkija 1940. godine. Pored američkih i sovjetskih tenkova u muzeju su se našli izloženi i predmeti iz svakodnevnice i razna memorabilija - lula Josefa Staljina koju je donirao danski diplomat, ženski bicikl korišten za krijumčarenje hrane u Višijskoj Francuskoj, ključevi stana koji su pripadali židovskoj obitelji koju su ubili njeni poljski susjedi tijekom Masakra u Jedwabneu 1941. godine.

Poseban interes na otvaranju izazvalo je brodsko zvono s njemačkog putničkog broda Wilhelm Gustloff kojeg je potopila sovjetska podmornica 1945. godine pri pokušaju evakuacije njemačkih izbjeglica iz Baltičkih zemalja. U toj pomorskoj tragediji, o kojoj se rijetko i nerado govori, dubine Baltičkog mora odnijele su više od 9000 života.

Vlada želi muzej prilagoditi "poljskoj perspektivi"

Stav nove vlade donekle je razumljiv budući da Drugi svjetski rat drži ključno mjesto u poljskom nacionalnom identitetu, a Poljaci su izuzetno ponosni na otpor koji je 1939. poljska vojska pružila Wehrmachtu kao i prema godinama otpora koje su uslijedile. Također, tu je i osjećaj da tragična sudbina Poljske, njena okupacija od strane Nijemaca i Rusa i kasnije prepuštanje pod Sovjetski utjecaj unatoč njenom doprinosu savezničkoj pobijedi, nije u potpunosti prepoznata od svijeta. Jedan od ključnih zagovaratelja te ideje poljski je povjesničar i zastupnik vladajuće stranke Jan Zaryn, koji se zalaže za muzej po uzoru na Yad Vashem u Jeruzalemu, koji će nakon desetljeća šutnje posjetitelju ukazati na jedinstvenost poljske tragedije, koju smatra razvodnjenom i ublaženom predstavljanjem sudbina drugih naroda u muzeju.

Ravnatelj muzeja Pawel Machcewicz žestoko je branio koncept muzeja smatrajući da svijet ima mnogo muzeja Drugog svjetskog rata koji na to razdoblje gledaju isključivo iz nacionalne perspektive te da novi muzej u Gdanjsku predstavlja intelektualnu i muzeološku prekretnicu omogućavajući posjetitelju da shvati strahote Drugog svjetskog rata iz perspektiva različitih naroda.

Prošle godine poljski ministar kulture pokušao je preuzeti kontrolu nad muzejem pravnim manevrom, spajanjem muzeja sa znatno manjim i još neizgrađenim Muzejem Westerplatte i rata 1939. Čekala se presuda Visokog suda u Poljskoj koji je prošlu srijedu donio odluku o spajanju dvaju institucija koja stupa odmah na snagu i koje će prema njihovim riječima "znatno povećati njihov potencijal", a u stvarnosti, kako se očekuje, otvoriti put smjeni dosadašnjeg ravnatelja.

I zaista zvuči nevjerojatno da pred obilježavanje Europske godine kulturne baštine, kada europarlamentarci pozivaju na poticanje tolerancije i razumijevanja, kada Merkel i Hollande pozivaju na europsko jedinstvo, Europa i svijet gube jedinstvenu priliku da saznaju više o političkim prilikama, ideologiji koja je prethodila i užasima rata kroz priče običnih ljudi koji su gledali smrti u lice, kroz tragične sudbine obitelji koje su se našle u srazu totalitarnih ideologija. Uskratiti nadolazećim generacijama mogućnost da saznaju o užasu svakodnevnice Drugog svjetskog rata iz perspektive svih zemalja koje su u njemu sudjelovale, predstavlja udar na humanističke vrijednosti i ogroman je civilizacijski gubitak koji ostavlja gorak okus u ustima. (Ivan Guberina)

 

Foto: Museum of the Second World War, Gdansk


 

Muzeji sporne povijesti – između sjećanja i zaborava

"Muzeji i sporne povijesti – između sjećanja i zaborava" naslov je međunarodne konferencije na kojoj će se petog i šestog listopada ove godine u Ljubljani razgovarati o prešućenim povijestima i interpretaciji kulturne baštine u muzejima.

Potaknuti temom ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja "Muzeji i sporne povijesti: govoriti o neizrecivom u muzejima" konferenciju organiziraju ICOM Slovenija, Udruženje muzeja Slovenije, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani i Muzej novije povijesti Slovenije.

Organizatori kažu da je otkrivanje spornih povijesti i sposobnost izricanja neizrecivog dužnost muzeja. Konferencijom će se pokušati odgovoriti na pitanja kako komuniciramo povijesnu baštinu, koje su to “teške”, u muzejima prešućivane, teme, kako kolektivno sjećanje djeluje, gdje su granice slobode muzeja i tko diktira interpretaciju povijesti – struka ili politika?

Organizatori pozivaju stručnjake da im se pridruže u preispitivanju uloge muzeja - prvog dana konferencije na temu promjene i transformacije muzeja nakon 1989. dok će drugi dan biti posvećen pregledu novih trendova i načina na koje se danas u Europi nosimo sa spornim, teškim i zaboravljenim temama.

Prijave se primaju do 8. svibnja 2017. Sažetke treba slati na: urska.purg@muzej-nz.si i na kaja.sirok@muzej-nz.si

Više na https://museumsandcontestedhistories.wordpress.com/

 

Na fotografiji lijevo glava s kipa Kralja Petra postavljenog 1939. u Ljubljani, a srušenog početkom drugog svjetskog rata i (desno) jedina postojeća posmrtna maska Josipa Broza Tita napravljena u ljubljanskoj bolnici 1980. (foto: Muzej novije povijesti Slovenije)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr