#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Konferencija za novinare povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2016.

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) Vas poziva na konferenciju za novinare povodom obilježavanja 36. Međunarodnog dana muzeja u kojem će, pod temom Muzeji i kulturni krajolici, sudjelovati stotinjak muzeja diljem Hrvatske. Konferencija će se održati u ponedjeljak 16. svibnja u 10.00 sati, u Muzejskom dokumentacijskom centru, Ilica 44/II, u Zagrebu.
 
U nastojanju da se kulturni krajolik kao kulturnopovijesno i prostorno naslijeđe očuva, muzeji diljem Hrvatske organiziraju niz edukativnih i kreativnih programa i aktivnosti: radionice, izložbe, posjete arheološkim lokalitetima, stručna vodstva kroz arhitektonsku baštinu, jednodnevne izlete u prirodu i stručna predavanja kako bi posjetitelje upoznali s vrijednostima kulturnih krajolika i važnosti očuvanja njihovih specifičnih geoloških, etnografskih i arhitektonskih karakteristika.
 
Na konferenciji sudjeluju:
  • Tončika Cukrov, Muzejski dokumentacijski centar, Zagreb
  • dr.sc. Jadran Kale, Muzej grada Šibenika, Šibenik
  • dr.sc. Nada Bezić, Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb
  • Alma Trauber, Galerija Striegl, Sisak
  • Milan Pavlović, Gradski muzej Bjelovar, Bjelovar
  • Slađana Latinović, HMD, Zagreb
 
Veselimo se vašem dolasku!
 

 

Pogled u prošlost grada Šibenika

Muzej grada Šibenika je muzej kompleksnog tipa koji je proširio svoju djelatnost i u "urbani krajolik" te u njegovom sastavu od nedavna djeluje i odjel koji upravlja fortifikacijskim sustavom grada Šibenika (uključuje Tvrđavu sv. Mihovila i Tvrđavu Barone. Njegovo djelovanje pokriva obalni prostor šibenske županije gdje djeluje kao inicijator razvoja muzejske djelatnosti.
 
Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u 2016. i ilustriranje njegove teme "Muzeji i kulturni krajolici" u ovoj je muzejskoj instituciji planiran za različitu publiku u svim svojim prostorima te izvan njega kako bi na svom području uključio što više posjetitelja i ukazao na iznimno vrijednu baštinu krajolika u kojem djeluje (dva nacionalna parka). S foto radionicama nazvanim "Tragovi u kršu" već je u travnju započeto obilježavanje Međunarodnog dana muzeja. Muzej organizira i foto izložbe na temu ruralnog i urbanog krajolika, radionice sanacije suhozida u Rodinim Stani na Srimi, stručno predavanje dr. sc. Jadrana Kalea koje je posvećeno nastanku šibenskih kulturnih krajolika. Posljednje događanje ovog programa je izlet u Nacionalni par Kornati gdje će posjetitelji kroz šetnju otokom Tarac razgledati arheološke nalaze iz rimskog doba, pristanište za popravljanje brodova uz bizantsku rutu i kulu Toreta. Otok je oblikovan od sama kamena na kamenu pa njegova suhozidna regulacija ima posebnu vrijednost, oslikava se kolektivni identitet ovog kraja koji se ogledava i u suvremeno nastalom spomeniku N. Bašića - Spomen obilježju stradalim vatrogascima na otoku Kornatu.
 
 

 

Glazbena šetnja Gornjim gradom

mjesto održavanja: Hrvatski glazbeni zavod, Gundulićeva 6, Zagreb / Gornji grad, Zagreb
datum početka/završetka: 18.05.2016. / 18.05.2016.
vrijeme održavanja: 17.30 sati
organizator: Hrvatski glazbeni zavod, Zagreb
 
17.30 sati
Coffe koncert (HGZ, na svečanom stubištu)
Glazbeni program - skladbe A. Piazzolle i M. Miletića
- Katarina Kutnar, violina;
- Lovro Peretić, gitara;
 
17.40 sati (predvorje Velike dvorane HGZ-a)
Razgledavanje izložbe "Artefakti - 140 godina zgrade HGZ-a" (stručno vodstvo: dr.sc. Nada Bezić)
 
18.00 sati
Glazbena šetnja Gornjim gradom (HGZ, Gundulićeva 6, Zagreb; Vodi: dr.sc. Nada Bezić)
 
Grad se može promatrati kao muzej glazbe, prije svega zahvaljujući spomen-obilježjima (spomenicima i spomen-pločama, grobovima glazbenika), no očuvanje spomena nalazi se i u predmetima povezanim s glazbom u stalnim postavima muzeja pa i imenovanjima ulica i javnih prostora prema glazbenicima. Glazbene šetnje su način razgledavanja takvog „muzeja“, a zagrebački Gornji grad pruža paletu glazbenih lokacija.
 
Cilj ove šetnje je predstavljanje lokacija povezanih s poviješću HGZ-a, npr. dvorana u kojoj je 1827. održan prvi koncert, ili kuća u kojoj je živio Ivan Zajc, dugogodišnji ravnatelj i pedagog glazbene škole HGZ-a. Neizostavni su punktovi i mjesto na kojem je stajala rodna kuća Vatroslava Lisinskog te prva dva zagrebačka kazališta. Šetnja kazuje i priče o prevrtljivim političkim prilikama koje su se odrazile i na glazbene lokacije, te želi ukazati na to da bi se glazbenička spomen-obilježja moglo na bolji način oblikovati i postavljati, a pogotovo na to da ih treba čuvati (naime, nedostaju dvije ranije postavljene spomen-ploče muzičarima).
 
Šetnja ide od HGZ-a Mesničkom ulicom, kroz splet ulica na Gornjem gradu i završava u Basaričekovoj ulici. Posebno će biti istaknuto: spomen-ploča Lisinkom u Ilici, kuća Ivana Zajca u Visokoj, dvorana u kojoj je HGZ prvi put nastupio 1827, staro Stankovićevo kazalište.
 

 

Izložba Ne/izliječeni sveci – suradnja kojom se raste u ljepoti

Ako propadaju naši kipovi, naše dragocjenosti, naša baština… tada smo bolesni mi - oboljeli od žurbe, od nemara, od sebičnosti, od vezanosti za prolazno…riječi su kojima je mons. dr. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački otvorio izložbu Ne/izliječeni sveci, izložbu konzerviranih i restauriranih sakralnih skulptura, plod suradnje brojnih stručnjaka i model za spašavanje barem dijela hrvatske baštine.
 
Četrdesetak obnovljenih sakralnih skulptura, od kojih se dio može vidjeti u također obnovljenoj Domitrovićevoj kuli na Kaptolu, rezultat je višegodišnje suradnje Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Suradnja je počela spontano, studentskom posjetom Riznici Zagrebačke katedrale kada je časna sestra Lina Plukavec držeći u ruci crvotočno raspelo zapitala profesore i studente: “Što se tu može učiniti?”
 
Deset godina kasnije organizirana je izložba na kojoj se može vidjeti dio tijekom nastave, restauratorske prakse i diplomskih radova izliječenih skulptura. Naime, do sada je spašeno, istraženo, konzervirano i restaurirano četrdesetak skulptura i dvadesetak štafelajnih slika iz fundusa Dijecezanskoga muzeja Zagrebačke nadbiskupije koje su zbog prestanka djelovanja muzeja (1971.), desetljećima bile skrivene od javnosti i pohranjene u nepovoljnim uvjetima.
 
Suradnja s Odsjekom za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu započela je 2007. godine, potpisivanjem ugovora s Uredom za crkvena dobra Zagrebačke nadbiskupije. Prva skupina skulptura iz fundusa Dijecezanskog muzeja uvrštena je 2008. u Program financiranja zaštite pokretnih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Uz potporu i nadzor nadležnog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, time započinju istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi koji u kontinuitetu traju do danas i pokazuju, kako je to na otvorenju rekao mons. dr. Ivan Šaško, “ da se može rasti u ljepoti”.
 
Izložbu se može razgledati do 4. lipnja 2016. u Domitrovićevoj kuli, Kaptol 31, Zagreb. Izložba je realizirana financijskom potporom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba i Zagrebačke nadbiskupije, a organizatori su: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina, Muzej za umjetnost i obrt i Zagrebačka nadbiskupija - Ured za kulturna dobra.
 
 

 

AKON – austrijska online zbirka starih razglednica

Povijest nastanka fonda Austrijske nacionalne knjižnice datira još iz srednjega vijeka. Njena povijest vezana je uz povijest bečkog dvora, njen osnivač bila je obitelj Habsburg, njena lokacija palača Hofburg u Beču, a njeno prvotno ime „Hof-Bibliothek” ("Carska knjižnica"). Danas je Austrijska nacionalna knjižnica najveća biblioteka u Austriji koja u svom sastavu ima osam zbirki i četiri muzeja.
 
Krajem 2014. Austrijska nacionalna knjižnica postala je prva europska knjižnica koja omogućuje široku dostupnost svoje digitalizirane građe. Zahvaljujući uvođenju dopuštene uporabe djela koja pripadaju javnomu dobru u nekomercijalne svrhe, u sklopu projekta Austrian Books Online, počeli su raditi na digitalizaciji 600 000 knjiga iz razdoblja od 16. do druge polovice 19. stoljeća koje su dio jedne od pet najznačajnijih zbirki starih knjiga na svijetu.
 
Rad na postizanju što šire dostupnosti tiskane građe već pokazuje rezultate. Čitaonice Austrijske nacionalne knjižnice 2015. posjetilo je 233.599 tisuća posjetitelja, a njihove mrežne stranice zabilježile su 118 milijuna posjeta.
 
Među gotovo osam milijuna jedinica građe pohranjene u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici nalazi se i 75 tisuća digitaliziranih starih razglednica među kojima su 1402 s motivima hrvatskih gradova i krajeva iz razdoblja od kraja 19. st. do ranih 40-tih godina prošloga stoljeća. Zastupljeni su svi dijelovi Hrvatske od Istre do Dubrovnika , od Vukovara i Osijeka do Zagreba, ali ipak ih je najviše 272 iz Opatije iz doba dok je umjesto Djevojke s galebom na hridima stajala „Madonna del Mare“.
 
Naime, jedan od projekata Austrijske nacionalne knjižnice je i AKON-portal (http://akon.onb.ac.at/) s digitaliziranim razglednicama koje su motivima gradova i mjesta povezane sa digitalnim kartama pripadajućih država. Razglednice su predstavljene kao vrijedan povijesni izvor, ali i kao osnova za proučavanje regionalne, društvene i kulturne prošlosti prije svega Europe, ali i cijeloga svijeta.
 
Dostupne digitalizirane razglednice mogu se pohraniti na korisničko računalo, a digitalizirane su u JPEG formatu u 300 dpi.
 

 

Otvara se SFMOMA – najveći muzej moderne umjetnosti u SAD-u

Obnovljeni Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu – SFMOMA, nakon trogodišnjeg preuređenja, ponovo otvara svoja vrata javnosti u ponedjeljak 14. svibnja 2016. Proširenje muzeja, koje je projektirao norveški ured Snøhetta, u postojeću postmodernističku zgradu od crvene cigle integrira 7 novih etaža izložbenog prostora čime SFMOMA postaje najveći muzej moderne umjetnosti u Sjedinjenim Američkim Državama.
 
Nova zgrada obložena je posebno izrađenim panelima od stakloplastike i silicijskih kristala koji s mijenama svjetla i sjene tijekom dana animiraju površinu pročelja oponašajući vodu i maglu Zaljeva San Francisca. O veličini zahvata najbolje svjedoči podatak da sa 170.000 m2 izložbenog prostora Muzej moderne umjetnosti u San Franciscu ima jednaku površinu kao MOMA New York (125.000 m2) i novi Whitney Museum (50.000 m2) zajedno.
 
U novom prostoru posjetitelji mogu razgledati 19 zasebnih postava, među kojima se posebno ističu poslijeratna i suvremena djela iz nove Fisher kolekcije, djela prikupljena u Campaign for Art te fotografije izložene u novom Pritzker centru za fotografiju.
 
Središnje mjesto novog postava jedna je od najznačajnijih kolekcija umjetnosti sredine i kraja 20. st. – zbirka Donalda i Doris Fisher, osnivača GAP-a, koji su sakupili više od 1100 djela, uključujući 21 djelo Andyja Warhola, 23 djela Gerharda Richtera i 45 skulptura Alexandera Caldera. Ova je kolekcija bila nedostupna javnosti sve do smrti Donalda Fishera koji je s muzejem sklopio sporazum o izlaganju kolekcije na 100 godina.
 
Fotografija je oduvijek bila važan segment SFMOMA-e, a zahvaljujući sredstvima obiteljske zaklade Lise i Johna Pritzkera u novom je prostoru otvoren Pritzker centar za fotografiju, najveći izložbeni, interpretacijski i istraživački prostor posvećen fotografiji u SAD-u. U njemu je trenutno premijerno postavljena izložba koja tematizira promjenjiv odnos fotografije prema vremenu kroz djela Dawouda Beya, Julie Margaret Cameron i Phila Changa.
 
Jedna od atrakcija novog prostora je i vertikalni zeleni zid koji se proteže na nekoliko etaža i koji se sastoji se od 20.000 biljaka karakterističnih za kalifornijsko podneblje, a prema riječima djelatnika muzeja ljubitelji umjetnosti ne bi trebali zaobići ni In Situ restoran, čiji kulinarski koncept je da identificira i posuđuje recepte najpoznatijih svjetskih kuhara, potičući dialog o odnosu čovjeka prema hrani i važnosti očuvanja kulinarskih tradicija.