#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Hrvatske muzeje u 2015. posjetilo 4,8 milijuna posjetilaca

Muzejski dokumentacijski centar i ove je godine prikupio podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja u prošloj 2015. godini. Podaci su prikupljani putem obrazaca koje su nam ispunjene dostavili iz 139 od 159 muzeja, a potom su objedinjeni i prikazani u tablici muzejske statistike o posjećenosti muzeja za 2015 godinu.
 
Prema iskazanom broju posjetitelja hrvatske je muzeje prošle godine obišlo 4.823.286 posjetitelja. U odnosu na 2014. zabilježen je porast od 52 tisuće, no zapravo je riječ o stagnaciji, točnije padu posjećenosti. Naime, treba imati na umu da su u Hrvatskoj upravo prošle godine otvoreni brojni novi muzeji i stalni postavi: Muzej Vučedolske kulture, Muzej Sinjske alke, Muzej betinske drvene brodogradnje, Memorijalni centar Lipa pamti, Muzej svetog Frane u Šibeniku, stalni postavi Kninskog muzeja Oluja 95, Zavičajnog muzeja Slatine i Prirodoslovnog muzeja Metković.
 
Usporedbom statistike iz 2013., 2014. i 2015. najveći se pad uočava u kategoriji broja posjetitelja koji su ušli na obiteljsku ulaznicu. Taj je broj pao s 234.000 u 2013. godini na 38.334 u 2015. U padu je i broj grupnih posjeta djece, učenika i studenata što svjedoči o sve slabijoj vezi obrazovnih institucija i muzejskih kuća.
 
 

 

Objavljene smjernice za Međunarodni dan muzeja 2016.: Muzeji i kulturni krajolici

Misija muzeja se mijenja i danas postaje nužno da muzeji prate promjene u društvu i svojim aktivnostima sudjeluju u kulturnom, ali i gospodarskom razvoju zajednice. Uloga Međunarodnog dana muzeja je potaknuti muzeje da se okreću temama koje omogućuju novo sagledavanje njihove uloge u zajednici, ali i da otkrivaju nove načine djelovanja. Muzejska zajednica Hrvatske je na inicijativu Muzejskoga dokumentacijskog centra od 1980. uključena u ovu manifestaciju, koja se odvija/la uz uvažavanje raznovrsnosti pristupa i formi njenog obilježavanja. Stoga se zahvaljujemo svim muzealcima na desetljećima dugom aktivnom sudjelovanju u kreiranju prigodnih muzejskih programa.
 
Posljednjih godina ova ICOM-ova manifestacija uključuje i projekte svojih partnera, među kojima je i ove godine Europska noć muzeja (La Nuit au musée / Night at the Museum), koju vode Vijeće Europe i Ministarstvo kulture i komunikacija Republike Francuske. U sklopu ovogodišnje manifestacije, drugi partner, Europski muzejski forum (The European Museum Forum), okuplja u Glasgowu eminentne muzealce na dodjeli Evropske muzejske nagrade godine (European Museum of the Year Award / EMYA) muzejima, koji su odabrani kao najbolji primjeri podizanja muzejskih standarda u 2015. Najznačajnija događanja za muzeje koncentrirana su u svibnju, pa se o njemu u muzejskim krugovima govori i kao o mjesecu muzeja. No, svibanjska su događanja tek poticaj bogatijem i osmišljenijem radu u mjesecima koji slijede. Na svjetskoj se razini tako već u lipnju na 24. Generalnoj konferenciji ICOM-a u Milanu okupljaju muzeji cijeloga svijeta. Ovogodišnja konferencija podržava temu kojoj je posvećen i Međunarodni dan muzeja, a naslovljena je:
 
TEMA: MUZEJI I KULTURNI KRAJOLICI
(Museums and Cultural Landscapes)
 
O temi:
 
Kulturni krajolik prema suvremenoj interpretaciji shvaća se kao izraz i rezultat prostornog i vremenskog međudjelovanja ljudi i njihova okruženja. On je prostorni sustav, zemljopisno područje prepoznatljivih obilježja, rezultat međudjelovanja čovjeka i njegove prirodne okoline. Pri tom se njegove najrazličitije osobine, poput topografije, vegetacijskoga pokrova, korištenja zemljišta, naselja i građevina tumače i sagledavaju kroz djelovanje složenih čimbenika, bilo prirodnih, bilo društvenih (Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima, Narodne novine, 12/2002., Zagreb). Kulturni krajolici mogu se definirati i kao "mjesta" koja utjelovljuju neraskidivu vezu između materijalne i nematerijalne baštine na određenom području - bez obzira na njegovu veličinu – i tako s vremenom postaju „mjesta“ identiteta.
 
Do nedavno smo u Hrvatskoj nalazili zaštićene krajolike kao kulturna dobra ili kao specijalističke muzeje ili dislocirane lokacije većih muzeja (etnografski ili arheološki lokaliteti). Međutim, danas se kulturni krajolik prepoznaje u različitim oblicima i veličinama - valorizira se kao prostor sa svojim geološkim osobinama, te onaj koji se organski razvija kroz povijest, a odnosi se ne samo na naselja već i na prometne komunikacije, arhitektonske oblike, arheološke lokalitete i mjesta s posebnim obilježjima. Po tim osobinama definiramo ga kao ruralni, urbani, krajolik mora, i dr. ili kao namjerno oblikovan krajolik, kao što su parkovi, perivoji, vrtovi ili planski oblikovana urbana područja (industrijska, turistička, rekreacijska i sl.).
 
Zasebnu vrstu čine asocijativni kulturni krajolici koji čine nematerijalnu baštinu u najrazličitijim njenim izražajima. To su mjesta nadahnuća vezane uz običaje, tradiciju, zanatske vještine, umjetnički izraz ili legende i narodna predanja. Oni mogu biti vezani i uz znamenite osobe ili uz sam doživljaj krajolika (likovna umjetnosti, književnost).
 
Proširivanje aktivnosti i odgovornosti muzeja na polje kulturnog krajolika podrazumijeva interpretiranje autentičnih materijalnih ostataka koji se čuvaju u muzejskim zbirkama i njihova kontekstualizacija u krajoliku kojem pripadaju. Činjenica je da se po svojoj prirodi kulturni krajolik ne može „zamrznuti“ i tako sačuvati u muzeju na tradicionalan način, ali muzeji mogu dati značajan doprinos u razumijevanju krajolika i njegovog identiteta u zajednici. Osim toga, suvremene potrebe sve više od muzeja čine teritorijalna središta, uključena u aktivnu zaštitu i održavanje kulturnog krajolika. Zahvaljujući komunikaciji tog znanja muzeji kao institucije posljedično valoriziraju kulturni krajolik, te oni postaju odgovorni u preuzimaju aktivne uloge u njihovom upravljanju. Sve je poželjnije i da se aktivno uključuju u osmišljavanju kulturne politike kroz definiranje i provedbu krajobraznih politika.
 
Smjernice za organizaciju aktivnosti:
 
Prezentirajte bogatstvo shvaćanja kulturnog krajolika: procese u kojima su međudjelovanjem čovjeka i njegova prirodnog okoliša stvoreni prepoznatljivi tipovi. U kreiranju krajolika osim prirodnih čimbenika (topografija: reljef, geološki sastav, tla) vegetacija, vode, klimatska obilježja itd.) važnu ulogu imaju društveni i povijesni procesi (povijesni načini naseljavanja i iskorištavanja i kultiviranja zemljišta, nastanak naselja, gospodarski ili vlasnički odnosi, kulturni procesi, znanja, vještine itd.). Iskoristite potencijale doživljaja krajolika kao umjetničke baštine (vedute i pejzaž u slikarstvu, krajolik u književnosti, povijesni zavičajni putopisi).
 
Povežite se s baštinskim institucijama i organizirajte zajedničke projekte po nacionalnim parkovima, arheološkim lokalitetima, muzejima na otvorenom. U interpretaciji muzejskih predmeta ponudite prirodoslovne, arheološke, etnografske, povijesne, tehničke i druge činjenice koje povezuju zbirke vaših muzeja i kulturni krajolik.
 
Organizirajte prezentacije pejzaža / kulturnog krajolika putem suvremenih medija (Google Map, City Web Camera, Skyline – fotografiranje, snimanje, korištenje interaktivnih igara – Cities: Skylines i dr.).
 
Organizirajte događanja izvan muzeja, preselite muzej u otvoreni prostor - gradski park, perivoj, na vidikovce... Pokažite povijesne građevine u naselju ili one smještene u krajoliku (crkve, utvrde, dvorci) i predstavite njihov povijesni krajolik kao lokalni (ili širi) identitet.
 
Pokažite kako danas interpretacijom kulturnog krajolika možemo utjecati na snaženje prostornog identiteta zajednice.
 
Osmislite aktivnosti, kojima će težište biti na osvješćivanju individualne i kolektivne odgovornosti zajednice u očuvanju kulturnog krajolika. Naime, danas su izloženi (ponekad nepovratnim) transformacijama, a upravo su oni naše "živo nasljeđe".
 
Organizirajte izložbe, radionice, razgovore, predavanja, igre, te različita neočekivana događanja (koncerti, kazališne ili plesne predstave, filmske projekcije i druge atrakcije), kojima ćete istaknuti spremnost na komunikaciju na suvremeni način.
 
Unaprijedite komunikaciju s posjetiteljima i zajednicom. Vaše aktivnosti vezane uz kulturni krajolik približite školama, centrima za edukaciju odraslih, tvrtkama iz gospodarskog resora, kulturnom turizmu.
 
Istaknite poziciju svog muzeja u aktivnom sudjelovanju u zaštiti kulturnog krajolika i osmišljavanju krajobrazne politike.
 
 

 

Međunarodna suradnja hrvatskih muzeja - Kožarić, Kuliš i Vrkljan u Sloveniji i Italiji

Suradnja zagrebačkih muzeja sa srodnim kućama iz Slovenije i Italije urodila je ovih dana trima izložbama koje se opsegom i odjekom ističu u području međunarodne kulturne suradnje. U okviru međuinstitucionalne suradnje Cankarjevog doma i zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt u Ljubljani je otvorena izložba Zlatana Vrkljana pod nazivom “Zagrebačka škola” (03.02.2016. - 20.03.2016.). Vrkljan se slovenskoj publici predstavlja s petnaest platana velikih dimenzija kojima, kako kaže autor predgovora Tonko Maroević, pokazuje svoju suverenost u vladanju monumentalnim formatima. Riječ je o teškom, uglavnom tamnom slikarstvu kojim se autor u svom zrelom razdoblju vraća ishodištima iz studijskih godina prenoseći ih u sadašnje, slikarstvu nenaklonjeno vrijeme.
 
Muzej suvremene umjetnosti u suradnji s Mestnom galerijom u Ljubljani priredio je do sada najopsežniju slovensku izložbu Ivana Kožarića pod nazivom “U divnim razlikama Jedinstvo!” (23.02.2016. - 10.04.2016.). Umjetnikovo bogato stvaralaštvo predstavljeno je kroz više tematskih cjelina s više od 200 skulptura, objekata, asamblaža, ready madea, slika, crteža, grafika, fotografija, radova na tkani... Većina djela posuđena je iz Atelijera Kožarić koji se nalazi u stalnom postavu MSU-a, a preostali radovi posuđeni su iz fundusa MSU-a, Gliptoteke HAZU, Moderne galerije Zagreb, Zbirke Filip Trade (Lauba), kao i iz privatnih zbirki.
 
U četvrtak 3. ožujka u tršćanskom Magazzino delle Idee, a u organizaciju Muzeja za umjetnost i obrt otvara se izložba Vatroslava Kuliša koji se talijanskoj publici predstavlja svojim novim ciklusom pod nazivom “Centripetalne fuge”. Izložbu će uz Tonka Maroevića otvoriti i autor predgovora katalogu Edward Lucie-Smith, britanski pisac, pjesnik i kustos, autor nekih od antologijskih pregleda povijesti umjetnosti. Kuliševa umjetnost za Lucie-Smitha predstavlja primjer na koji se način univerzalni umjetnički izričaj može sam po sebi mijenjati kao odgovor na različite okolnosti i različita kulturna okruženja, a sam autor “slikar u najistinskijem, premda i najparodoksalnijem smislu – poput nekoga tko je potpuno svjestan svoje pozicije u bogatoj tradiciji”.
 

 

Digitalizacija britanske likovne umjetnosti

Projekt kojim je u Velikoj Britaniji digitalizirano više od 200 tisuća slika u vlasništvu britanskih javnih zbirki proširen je ovih dana kako bi se stvorila jedinstvena baza podataka kojom će javnosti postati dostupni milijuni umjetničkih djela. The Public Catalogue Foundation zaklada je osnovana 2003. s ciljem da digitalizira i učini dostupnim na mrežnim stranicama sve slike na platnu koje se nalaze u posjedu britanskih javnih zbirki. Početkom ove godine zaklada je preimenovana u Art UK, pokrenula beta verziju web stranica, a projekt proširila i na izradu baze podataka o 100 tisuća skulptura i milijune grafika i crteža iz britanskih zbirki.
 
Na katalogiziranju ulja na platnu radilo se deset godina, a projekt je stajao šest milijuna funti (oko 58 milijuna kuna). Projekt je rezultirao izradom 87 tomova tiskanih kataloga i online baze podataka. Od 213 tisuća obrađenih slika dvije trećine nalaze se u muzejima, dok se jedna trećina nalazi u različitim institucijama od sveučilišta, preko vladinih ureda i lokalne administracije do bolnica. Devedeset posto obrađenih umjetnina nikada nisu bile snimljene, a osamdeset posto nije moguće vidjeti u nekom za javnost dostupnom postavu.
 
Javne skulpture bez obzira da li su izložene u zgradama ili na otvorenom bit će predmetom obrade novog projekta Art UK. The Heritage Lottery Fund je već odobrio gotovo tri milijuna funti od sveukupno pet koliko je potrebno da se i ovaj dio britanskog naslijeđa katalogizira. Rad na ovom segmentu trajat će četiri godine. Art UK je također ponudio velikim javnim zbirkama mogućnost da na njihove mrežne stranice dignu i svoje digitalizirane kataloge. Najveće javne zbirke grafika, crteža i akvarela uključuju Britanski muzej s 375 tisuća digitaliziranih djela, Viktorija i Albert muzej s gotovo dvjesto tisuća i Tate s pedeset tisuća djela. Art UK će tako, kada je riječ o području javnih zbirki, postati najveća britanska baza podataka.
 
Ministar kulture Ed Vaizey je ocijenio da je ArtUk fantastičan primjer kako se uporabom inovacija i tehnologije umjetnost može učiniti svima dostupnom.
 

 

Berlinski muzeji otvorili vrata izbjeglicama

Njemačko Ministarstvo kulture sponzor je muzejskog programa namijenjenog sirijskim izbjeglicama s ciljem da se među novopridošlim stanovnicima osnaži odnos između njemačkog kulturnog naslijeđa i naslijeđa zemlje koju su napustili. Prošloga listopada u Berlinu je izabrano 19 izbjeglica, 18 Sirijaca i jedan Iračanin, koji su potom prošli obuku kako bi mogli raditi kao muzejski vodiči i voditi razglede na materinjem jeziku namijenjene drugim izbjeglim Sirijcima i Iračanima.
 
Projekt je nazvan Multaqa što na arapskom znači “točka susreta”. Provođenje programa nije bilo lako. Naime, u Njemačkoj poslodavac koji želi zaposliti izbjeglicu treba dokazati da se ne ponaša diskriminatorno prema podjednako kvalificiranim građanima Njemačke i Europske unije. Berlinski muzeji su se domislili pa jednostrano razgledanje, procijenjeno na 40 eura vrijednosti, plaćaju preko neprofitne organizacije “Prijatelji Muzeja islamske umjetnosti”.
 
“Kad ljudi samo sjede i čekaju bez ikakva posla lako mogu pasti u ponor. Osjećaju se bespotrebno i bezvrijedno”, kaže u razgovoru za britanski Guardian, Stefan Weber, director Muzeja islamske umjetnosti, jednog od četiri berlinske institucije koje surađuju na ovome projektu.
 
Vođenja su svake srijede, a ulaz za grupe od oko trideset izbjeglica je besplatan. Komentari su također zanimljivi - od onih koji se glasno pitaju kako je sve to “njihovo” naslijeđe završilo po njemačkim muzejima do onih koji se prisjećaju danas namjerno razorenih spomenika iz kojih su nekoć odnešeni artefakti koji krase dvorane njemačkih muzeja.
 
No, nisu sirijske i iračke izbjeglice zainteresirane samo za svoje naslijeđe. Među njima je izuzetno popularan i posjet Njemačkom povijesnom muzeju za koji kažu da ih najbolje uči da rat i razaranja nisu kraj povijesti i da novi život doista može niknuti i iz ruševina.
 

 

Studijske stipendije i sufinaciranje izložbi Lemmermann i Rothschild fondacije

Lemmermann fondacija iz Rima nudi stipendije za postdiplomante koji se bave Rimom i rimskom kulturom svih perioda od pred-rimskog do današnjih dana. Zainteresirani moraju dokazati da je za njihovo istraživanje nužan boravak u Rimu, da su upisani na postdiplomski studij, da imaju osnovno znanje talijanskog jezika te da su rođeni poslije 1980. godine. Mjesečni iznos stipendije je 750 eura. Trajanje studijskog boravka od dva do šest mjeseci.
 
Više na stranicama http://lemmermann.nexus.it/.
 
Podsjećamo i na muzejski program europskog ogranka Fondacije Rothschild koja podupire muzeje koji čuvaju, proučavaju i promoviraju europsku židovsku povijest i kulturu. Upravo je su u tijeku prijave za dva granta, bespovratno financiranje, izložbenih projekata koji se bave europskim židovskim naslijeđem.
 
Prvim se grantom s iznosom do 50.000 funti podupire planiranje izložbenog projekta, točnije putujuće izložbe, na kojoj rade dva ili više muzeja iz dvije europske države. Izložba treba biti pokretna, prilagodljiva dizajna, a može biti predstavljena u oba muzeja partnera na projektu te kasnije besplatno dostupna drugim muzejskim kućama. Od projekta se očekuje relevantnost sadržaja, visoka stručnost i prezentacija zanimljiva za različite segmente publike od obitelji preko struke do škola i turista.
 
Drugim se grantom u iznosu od 30.000 funti pomaže europskim muzejima da posude izložbu židovske tematike. Bespovratna sredstva su namijenjena za najam izložbe, osiguranje predmeta, troškove transporta, prijevod, putne troškove i prateće programe. Budući da Fondacija Rothschild tijesno surađuje s Udrugom europskih židovskih muzeja (AEJM) koja svojim članovima nudi mogućnost predstavljanja svojih putujućih izložbi na njihovim mrežnim stranicama, pregledom tih stranica može se steći uvid u one projekte koji se trenutno nude na posudbu.
 
Rok prijave za oba granta jest ponedjeljak 9. svibnja 2016. u 17 sati po britanskom vremenu.
 
Za više informacija i prijavu na natječaj vidi: