HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Smiljan Gluščević


Smiljan Gluščević rođen je 1952. godine. Živeći u Metkoviću već je u ranom djetinjstvu bio inspiriran arheološkim lokalitetom Narona i proučavanjem povijesti. Po dolasku u Zadar, 1972. godine, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu upisuje studij arheologije i povijesti.
Nakon diplome zapošljava se u Arheološkom muzeju u Zadru na mjestu podvodnog arheologa. Godinama je bio voditelj Odjela za podvodnu arheologiju, a kao muzejski savjetnik bio je ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru od 2010.-2014. godine. U zvanju znanstvenog savjetnika naslovni je docent na pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.
Kao prvi službeno zaposlen podvodni arheolog od kraja sedamdesetih godina do danas aktivno je sudjelovao u brojnim rekognisciranjima i istraživanjima lokaliteta na Jadranu, te je i sam doprinijeo napredku podvodne arheologije uvođenjem stratigrafskog principa istraživanja i primjenom stereo-fotogrametrijskog snimanja digitalnim kamerama što je poslužilo kao osnova za izradu prve 3D slike naših pomorskih lokaliteta. Takav način rada omogućio je da istraživanja budu vrlo precizna što, osim dobrog uvida u sam podvodni teren, i budućim podvodnim arheolozima pruža mogućnost da jednostavno prate rezultate dosadašnjih istraživanja.
U svojstvu podvodnog arheologa sudjelovao je u podmorskim istraživanjima lokaliteta duž zadarskog akvatorija, u akvatoriju Malog mora i Malostonskog kanala, u umaškom akvatoriju, Sv Jurju kod Senja. Višegodišnja istraživanja bila su u helenističkoj luci u Resniku kod Trogira, antički brodolom kod Glavata na otoku Mljetu, Prožurska luka na otoku Mljetu, hrid Čavlin kod Murtera, kod plići Mijoke na otoku Murteru, na otoku Hvaru, luke antičke Isse, luka antičke Narone i antičkog Jadera, luke gospodarskog objekta u Mulinama na otoku Ugljanu, luke u Caskoj na otoku Pagu, luke u Savudriji, luke u Katoru kod Umaga, antičke luke u Novigradu istarskom, istraživanje na Palagruži, višegodišnja istraživanja u koritima rijeka Rude i Cetine u Sinjskom polju.
Na jednom od većih podvodno-arheoloških lokaliteta u Zatonu kod Zadra, koji se sustavno istražuje od kraja 1960. tih godina, Smiljan Gluščević je vodio lokalitet čiji nalazi su predstavljeni velikom izložbom pod nazivom“Izgubljena luka” 2011. godine, gdje se, uz brojne izronjene predmete računalnom animacijom prikazala rekonstrukcija luke te profil svih istraženih slojeva lokaliteta.
Kao sugovornik sudjelovao je u šest polusatnih emisija koje je HTV pod nazivom „Spašavanje blaga" snimio o višegodišnjem podmorskom istraživanju na Silbi, što je prvi serijal o nekom arheološkom lokalitetu snimljen u Hrvatskoj.
Kada je slučajnim nalazom ronioca amatera 1996. godine kraj otočića Vele Orjule, na pješčanom dnu između dvije stijene na dubini od 45 metara uočena brončana statua antičkog atleta Apoksiomena, započelo je opsežno međunarodno podmorsko istraživanje na čijem čelu je bio Smiljan Gluščević. Uz iskusnu ekipu ronioca i uz pomoć tehnike i tehničkih inovacija statua je uspješno izvučena na površinu i danas se nalazi restaurirana i izložena u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju.
Priloge o arheološkim terenima objavljivao je u glasilu Arheološkog muzeja Zadar „Diadora“ kojem je nekoliko godina bio glavni urednik.

Iz knjižnice MDC-a