#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

The Best in Heritage – najbolji od najboljih 16-u godinu u Dubrovniku

Koncem rujna ove godine u Dubrovniku će se održati "The Best in Heritage", konferencija na kojoj se već šesnaestu godinu okupljaju najbolji u baštini stvarajući jedinstvenu priliku da se na jednome mjestu, u isto vrijeme svake godine, međunarodnoj stručnoj javnosti pokažu primjeri najbolje prakse iz cijeloga svijeta.

Na svijetu postoji oko 40-tak relevantnih, mahom godišnjih, nagradnih shema iz baštinskog sektora. Njihovi žiriji, sastavljeni od raznih stručnjaka, dugim i zahtjevnim procesom selekcije, među tisućama mogućih kandidata izabiru najbolje. Tako svake godine oko 300 projekata s područja muzeja, konzervatorstva i baštine budu nagrađeni međunarodnim i nacionalnim strukovnim nagradama. Uspjeh konferencije "Najbolji u Baštini" počiva upravo na činjenici da među tim nagrađenim projektima izabire se njih 40-tak koje se poziva u Dubrovnik.

Skup se sastoji od dva programa: IMAGINES – jednodnevnog događanja na kojem će se predstavljati dostignuća vezana uz upotrebu novih tehnologija i multimedije; te dvodnevni, osnovni program. Ukupno će biti prezentirano više od 40 laureata, uključujući predstavnike iz Kine, Sjedinjenih Država, Japana, Indije, Australije, Novog Zelanda, Kanade, Rusije i Europe. Hrvatsku će predstavljati Gradski muzej Vukovar, dobitnik Silletto nagrade Europskog muzejskog foruma u 2016. godini.

Konferencija je rijetka međunarodna platforma na kojoj se susreću državni, privatni i civilni akteri. Publika će zajedno s programskim moderatorima i glavnim predavačima, glasati za "Utjecajni projekt 2017." za svaki od programa. Dva pobjednika imat će priliku predstaviti svoje projekte na međunarodnom sajmu muzejske i baštinske opreme EXPONATEC u Kolnu u studenom 2017., te biti glavni predavači na konferenciji "Najbolji u baštini" 2018.

Skup je organiziran u partnerstvu s Europom Nostrom, Fondom Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM), s podrškom Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture, te pod sponzorstvom tvrtke Meyvaert Glass Engineering.

Članovi ICOM-a imaju mogućnost registrirati se s povlaštenim kotizacijama. (MDC)

Program i registracija

Više o programu

Kontakt: news@bestinheritage.com


 

Palača Skočibušić – novi dom Riznice splitske katedrale

Nakon punih dvanaest godina obećavanja Riznica splitske katedrale napokon je dobila novi prostor. Obnovljena Palača Skočibušić Lukaris, smještena na Peristilu preko puta katedrale, odlukom Vlade RH ustupljena je Splitsko-makarskoj nadbiskupiji za potrebe izlaganja jedne je od najvrednijih sakralnih zbirki u Hrvatskoj.

Zgrada vrijedna 23,6 milijuna kuna "srasla" sa zapadnom kolonadom Peristila kompendijum je stilova koji su prešli preko Splita – uz tragove romanike, ima renesansne prozore, monumentalni portal pripisan kasnoj renesansi i balkon na drugom katu iz razdoblja baroka.

U Riznici splitske katedrale čuvaju se predmeti od 8. do 20. st., vrlo vrijedno crkveno ruho i posuđe, slike, knjige te mnogi relikvijari svetaca i mučenika. Ideja da se zbirka preseli u palaču Skočibušić i u njoj otvori, kako se to tada govorilo, Muzej sakralne umjetnosti, rođena je uz izbore 2005. , a u svakom novom izbornom ciklusu najavljivalo se i otvaranje novog postava Riznice. Ovoga puta ugovor između Vlade i Nadbiskupije napokon je potpisan pa je izgledno da bi se, prema najavama, do sljedećeg obilježavanja sv. Duje, 7. svibnja 2018. Riznica splitske katedrale trebala useliti u novu zgradu i napustiti dosadašnje neprimjerene prostore.

Time bi se, kako je rekao nadbiskup Marin Barišić "povijest i kultura, blago i umjetnost koji se čuvaju u Riznici splitske katedrale i po raznim podrumima i trezorima" konačno trebali izložiti "dostojanstveno, lijepo, moderno i prikladno obrađeni i prezentirani i to najprije našim sugrađanima, a zatim i svim našim gostima kako bi se još bolje upoznali s našom bogatom poviješću i umjetničkim dostignućima". (MDC)


 

Nova izdanja – monografija "Ars Sacra Posegana"

U ediciji Bibliotheca Ars Sacra Posegana objavljena je reprezentativna monografija koja predstavlja predmete sakralne baštine nastale na tlu Požeške biskupije, u župama zapadne i srednje Slavonije te djela moderne i suvremene hrvatske umjetnosti koji se čuvaju i izlažu u Dijecezanskome muzeju u Požegi i Riznici požeške katedrale.

Monografija je objavljena povodom svečanoga otvorenja Dijacezanskoga muzeja u listopadu 2016. godine uz 20. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije. Uvodno poglavlje o povijesnom razvoju i ustroju Muzeja i Riznice „Od zamisli do ostvarenja Dijecezanskog muzeja i Katedralne riznice u Požegi“ potpisao je biskup msgr. Antun Škvorčević koji je i osnivač Dijecezanskoga muzeja Požeške biskupije (7. travnja 1999. god.).

Prvi dio monografije posvećen je Dijecezanskome muzeju Požeške biskupije. U renoviranoj zgradi Muzeja na katedralnom trgu u Požegi uređen je stalni postav sakralne zbirke te zbirke moderne i suvremene umjetnosti, čiji je jedan dio izložen i u zgradi Biskupskog doma kao sastavni dio muzejskog postava. Njegovu prostorno-oblikovnu koncepciju opisao je Mario Beusan. Zbirku sakralne umjetnosti predstavile su Mirjana Repanić Braun (Sakralna umjetnost od 17. do 19. st.), Arijana Koprčina (Liturgijski predmeti od metala) i Jelena Ivoš (Liturgijsko ruho). Zbirku moderne i suvremene umjetnosti opisala je Ivanka Reberski. U tijeku su pripreme za stalni postav etnografske zbirke pokraj župne crkve u Velikoj, a grafička zbirka i zbirka plaketa čuvaju se u studijskome arhivu Dijecezanskog muzeja.

Drugi dio posvećen je Riznici požeške katedrale koja je povijesno i sadržajno neodjeljiva od Muzeja. Osnovana je u kolovozu 2004. god. kako bi prikladno čuvala i prezentirala liturgijske predmete velike kulturne i povijesne vrijednosti među kojima je i nekoliko kasnogotičkih kaleža iz 15. i 16. stoljeća, mitra biskupa Franje Thauszyja, graditelja crkve, te misnica, dalmatike, plašt i velum koje je za posvetu požeške crkve sv. Terezije 1763. god. darovala carica Marija Terezija zajedno s rokoko kaležom.

Posebnu vrijednost monografiji daju poglavlja koja donose Katalog Zbirke sakralne umjetnosti (Slikarstvo, kiparstvo i drveni relikvijari; Liturgijski predmeti od metala; Liturgijsko ruho) i katalog Zbirke moderne i suvremene umjetnosti (Slikarstvo i kiparstvo) Dijecezanskog muzeja te katalozi Liturgijskih predmeta od metala, Liturgijskoga ruha i Liturgijskih knjiga Riznice požeške katedrale. Kataloški popisi donose osnovne podatke o predmetima (inventarni broj, naziv, autor, mjesto i vrijeme nastanka, materijal i tehnika izrade, mjere, smještaj) i popratne ilustracije u boji.

Uvodni dio monografije te njegovi kataloški dijelovi dostupni su i u elektroničkome obliku. (pristupljeno 13. lipnja 2017.)

DIJECEZANSKI muzej u Požegi i Riznica požeške Katedrale / [urednici Ivica Žuljević, Mirjana Repanić-Braun ; prijevod na engleski Marina Miladinov ; fotografije Goran Vranić et al.].- Požega : Požeška biskupija, 2016.- 343 str. : ilustr. u boji ; 29 cm.- (Bibliotheca Ars Sacra Posegana)
Tekstovi više autora.- Bibliograf. bilj. ispod teksta.- Bibliografija uz priloge.- Kazalo.-Summaries.
ISBN 978-953-7647-25-4

(Snježana Radovanlija Mileusnić)


 

Muzej nogometa Dortmund – slojevit pristup povijesti nogometa

Na zapadu Njemačke, u pokrajini Ruhr koja gaji snažnu nogometnu tradiciju i gdje se nalaze brojni nogometni klubovi, smjestio se njemački Muzej nogometa u samom centru Dortmunda koji se ove godine u Zagrebu natjecao za European Museum of the Year Award.

Što bi muzej nogometa mogao ponuditi navijačima i zaljubljenicima u nogomet, možemo lako naslutiti. Ovaj je muzej u toj misiji otišao korak dalje, svojim motom iskazavši težnju da živi drugu najvažniju stvar na svijetu: "Mi smo nogomet."

I zaista, vodeći se sličnom dramatičnosti koja prati nogometne utakmice, svjetla na zgradi već izdaleka najavljuju uzbudljiv svijet nogometa unutar muzeja. Računajući na strastvenost nogometnih navijača i pobuđivanje emocija vezanih uz najdražu im igru, svjetlosnim efektima dinamičnih pulseva na prednjoj fasadi prizivaju okruženje i situacije koje u fanovima izazivaju dobro im poznatu dozu adrenalina – kao kod ulaska na stadion pred tekmu.

Od originalne lopte iz finala svjetskog prvenstva 1954. do kopački Marija Goetzea iz finala 2014.

Obilazak počinje emotivnim prikazom prve pobjede Njemačke na Svjetskom kupu. Lopta koja je stekla slavu 1954. godine počasno sjedi u središtu izloška, a članovi ekipe koji su donijeli ovu značajnu pobjedu stoje kao podsjetnik na Čudo iz Berna.

Gornji kat u potpunosti je posvećen njemačkoj nacionalnoj ekipi gdje su istaknuti njezini najznačajniji trenuci. Opisan je razvoj nogometa od njegovih začetaka u Engleskoj i Njemačkoj, povijest Njemačkog nogometnog saveza, ženskog nogometa i povijest nogometa u DDR-u, najznačajnije ličnosti njemačkog nogometa, s posebnim osvrtom na suvremeni razvoj ovog sporta i naslov svjetskog prvaka 2014.

Na 300 kvadratnih metara predočeni su sustavni napori Njemačkog nogometnog saveza da nakon Europskog prvenstva 2000. uvede potpuno novi pristup nogometu, temeljen na uspostavi regionalnih centara izvrsnosti u kojima se s posebno nadarenim mladim igračima dodatno radi, koji je rezultirao osvajanjem Svjetskog prvenstva u Brazilu 2014. godine.

Drugi dio izložbe posvećen je klupskom nogometu –povijesti Bundeslige, njenoj profesionalizaciji i komercijalizaciji te prikazu interaktivnog odnosa medija i nogometa, a u Sobi za montažu mogu se pregledati brojni formati za prikaz nogometnih utakmica, dok se u komentatorskoj kabini možete okušati u ulozi sportskog komentatora.

Kako bi se dinamika obilaska i interakcija s publikom čim više povećala, posjetitelji su u pojedinim dijelovima postava potaknuti na sudjelovanje – primjerice smješteni su u ulogu sudaca, kada odlučuju o povijesnim golovima, situacijama ili prekršajima; a mogu se sjesti i na trenersku klupu i pretražiti medijske arhive u potrazi za najzanimljivijim trenucima međunarodnih utakmica. Moguće je istražiti složeni svijet taktika i formacija te proučiti taktičke filozofije utjecajnih nogometnih trenera.

Specifične tematske cjeline obrađuju pojedinu temu ponavljajući određeni događaj kroz različite perspektive, pružajući mnogo informacija ali i budeći emocije kod posjetitelja. Prikazani motivi donose iznenađujuće elemente nogometne povijesti, mnogo iscrpnih informacija, izazovnih ideja i zabavnog sadržaja.

Četvrti njemački naslov prvaka svakako je dostignuće kojem je posvećena posebna pozornost, a centralni izložak čitavog muzeja je trezor, za navijače magično mjesto u kojem se čuvaju najznačajniji trofeji. Najveće legende muškog i ženskog nogometa u Njemačkoj ovjekovječene su u nezaobilaznoj Dvorani slavnih. Hram strasti, Navijači i navijačka kultura, Suci i pravila – ti dijelovi muzeja zaokružuju sliku o fenomenu Bundeslige, s poslasticom na kraju – originalnim, službenim autobusom u kojem uz praćenu turu možete doznati pojedinosti o momčadi na putu. Oni najstrastveniji (ili najgladniji) u muzejskom restoranu mogu čak kušati birana jela s recentnog menija obožavane momčadi.

Nogomet u svijetu biznisa i profita

Originalnost ove muzejske koncepcije prepoznao je i stručni žiri Europskog muzejskog foruma koji je Muzej nogometa nominirao za prestižnu nagradu European Museum of the Year Award, a na predstavljanju nominiranih muzeja koje je održano početkom svibnja u Zagrebu, prikazana je slojevitost pristupa temi nogometa u stalnom postavu i u istraživanjima koje provode njegovi djelatnici. U muzeju se medijski deskovi, personalizirani informacijski servisi, 3D animacije i alati za digitalne fotografije isprepliću se s klasičnim komunikacijskim kanalima - tekstovima i slikama, vizualnim, audio i taktilnim postajama.

Pored blještavila nogometnih uspjeha i milijunskih transfera, muzej organizira diskusije i edukaciju za različite uzraste dotičući se i teških tema. Primjerice, jedan od kustosa doktorirao je na tematici sudbine igrača židovskog porijekla tijekom Drugog svjetskog rata, koji su izbačeni iz svojih momčadi, a da nitko od suigrača, klupskog vodstva ili javnosti nije reagirao. Danas u muzeju djecu podučavaju tolerantnosti, suočavajući ih s bremenitom prošlošću kako bi odabrali pravedniju budućnost. Također, svjesni da je povijest nogometa usko vezana uz medije i golemi novac koji se izdvaja za televizijska prava te da sportske emisije postaju mamac za oglašivače, kustosi u postavu obrađuju važnu i često izbjegavanu temu komercijalizacije nogometa. (Tea Rihtar Jurić)

 

Foto: German Football Museum


 

Tvrđava Sv. Mihovila dobila nagradu za dizajn signalizacije

Tvrđavi sv. Mihovil, prvoj revitaliziranoj tvrđavi u Šibeniku, od početka njenog otvorenja 2014. godine pristižu različite nagrade – prvo je proglašena kulturnom atrakcijom godine, a ove godine dobili su još jedno veliko priznanje iz svijeta dizajna. Naime, mladi splitski dizajnerski dvojac Karlo Kazinoti i Mišo Komenda dobili su Editors Choice nagradu za realizirani sustav signalizacije na tvrđavi Sv. Mihovil na natjecanju IIID Award 2017, koji organizira Međunarodni institut za informacijski dizajn sa sjedištem u Beču.

S obnovom i revitalizacijom Tvrđave sv. Mihovila, centralne točke šibenskoga fortifikacijskog sustava, počela je izgradnja branda suvremenog Šibenika kao prvorazredne destinacije kulturnog turizma. Obnovom je posjetiteljima omogućen obilazak zidova i kula te unutrašnjih prostora, gdje su među ostalog dvije cisterne te krušna peć iz 15. stoljeća. Tvrđava koja je nekada bila ključna strateško-vojna točka u obrani grada, danas je prvorazredna turistička atrakcija s koje s pruža izuzetan pogled na grad te na okolni morski i kopneni pejzaž.

Kako bi posjetitelji dobili što više informacija o ovoj vrijednoj fortifikacijskoj baštini splitski dizajnerski dvojac Kazinoti&Komenda u suradnji s dizajnericom Iris Klarić izradio je efektan sustav signalizacije koji se sastoji od 20 piktograma na kojima su informacije ispisane na latinici i na brajičnom pismu. Prostorna i povijesna slojevitost Tvrđave sv. Mihovila zahtjeva postavljanje piktograma u unutrašnjim i vanjskim prostorima s veličinom posebno prilagođenoj funkciji i mjestu postavljanja. Osnovu čini modularni sistem s informacijama složenim u tri kategorije: destinacijski znakovi (opis mjesta), orijentacijski znakovi (znakovi koji objašnjavaju najbrži put do željene lokacije) te informacijski znakovi (svi znakovi koji opisuju povijesnu i kulturnu baštinu Tvrđave sv. Mihovila).

Signalizacija je izrađena na crnoj trespi u kombinaciji s pleksiglasom na kojoj su informacije izrađene u sitotisku i bijele su boje, dok je brajično pismo proziran UV lak. Posebnost signalizacije je što ona, iako razvedene kompozicije, ostavlja dojam uklapanja u nepravilnu strukture zidova Tvrđave. Bočna površina ploča signalizacije je svijetlo plave boje - istovjetna s bojom stolica na ljetnoj pozornici, čime vizualno ostvarena poveznica unutarnjeg i vanjskog prostora Tvrđave te njenog prirodnog okoliša (more, nebo). U ovom jedinstvenom načinu oblikovanja informacija posebno mjesto zauzimaju informacijske ploče na vidikovcima koje posjetitelje upućuju na druge šibenske baštinske lokalitete te im nude dodatne storytelling informacije otisnute u različitim bojama – narančastoj za Tvrđavu Barone, plavoj za Tvrđavu sv. Nikole i zelenoj za Tvrđavu sv. Ivana.

Ovaj interdisciplinarni projekt sustava signalizacije na Tvrđavi sv. Mihovila stvorio je novi sloj komunikacije između baštine i posjetitelja, a nagrađeno dizajnersko rješenje primjeniti će se i na projektu sustava signalizacije za drugu šibensku revitaliziranu tvrđavu Barone do kraja godine. Projekt je prepoznao Međunarodni institut za informacijski dizajn, koji ga je uvrstio u putujuću izložbu Instituta, koja će uz Beč biti prikazana i u Tokiju, Sydneyu, Rigi, Mexico Cityu, Taipeiju i Hangzhou.

Ovaj nas primjer navodi da je oblikovanje informacija važan način komunikacije na relaciji "prošlost za budućnost". Njegova jedinstvenost je u storytelling segmentima, koji doprinose upravljanju doživljajima posjetitelja, jednog od ključnih elemenata u novom razvojnom resursu kulturnoga turizma. (Tončika Cukrov)

 

Foto: www.kkazinoti.com


 

Međunarodni simpozij – digitalna humanistika u Zadru

U organizaciji Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Vestigia Instituta za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu, na Sveučilištu u Zadru održat će se od 6. do 7. studenog 2017. 2. međunarodni simpozij Digitalna humanistika: zamašnjak vidljivosti hrvatske kulturne baštine.

Ciljevi simpozija su definiranje digitalne humanistike kao nove znanosti, pokretanje inicijative za stvaranjem institucionalnog ili međuinstitucionalnog centra za digitalnu humanistiku na Sveučilištu u Zadru, izrada nacionalnih i lokalnih smjernica i dokumenata vezanih uz digitalizaciju kulturne baštine, uključivanje lokalne zajednice u istraživanja kulturne baštine te razvoj kulturnog turizma.

Poseban naglasak bit će na metodama i rezultatima istraživanja kulturne baštine – vodenih znakova, pisane i stare tiskane građe i njihovih fragmenata, a na simpoziju će biti predstavljena i najnovija istraživanja u arheologiji, povijesti umjetnosti, lingvistici i klasičnoj filologiji.

Suorganizatori simpozija su Zavod za povijesne znanosti u Zadru HAZU, ICARUS, ICARUS-HR, DARIAH-HR i Udruga glagoljaša Zadar.

Predložene teme:

  • Digitalna humanistika kao suvremeni istraživački okvir kulturne baštine: definicije, pristupi, institucionalizacija, izobrazba
  • Digitalna humanistika i potrebe istraživača iz područja humanistike
  • Međuinstitucionalna suradnja i interdisciplinarnost u području istraživanja i interpretacije kulturne baštine
  • Metode i alati za istraživanje kulturne baštine u digitalnom okruženju: vizualizacija informacija, GIS, podaci znanstvenih istraživanja u humanistici
  • Digitalizacija kulturne baštine: primjeri dobre prakse, smjernice, dokumenti, programi, kriteriji
  • Opis i pristup kulturnoj baštini: konceptualni modeli, standardi i pravilnici za katalogizaciju
  • Rukopisi, fragmenti i vodeni znakovi: digitalizacija, opis i istraživanje
  • Glagoljična, ćirilična i latinična pisana baština kao polazište historiografskih i jezičnih istraživanja
  • Kreativno korištenje kulturne baštine: promocija, kulturni turizam, popularizacija i uključivanje zajednice u istraživanje kulturne baštine (crowdsourcing, crowdfunding)

Rok za dostavu sažetaka je ponedjeljak 30. lipnja 2017. Više informacija možete pronaći na mrežnim stranicama simpozija. (I.G.)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr