#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Muzej Marton  – 50 umjetnina na austrijskim izložbama

Poprsje Marije Terezije od glaziranog, tvrdog porculana nastalo oko 1750. u Carskoj manufakturi porculana, vlasništvo Muzeja Marton iz Samobora ponovno je u Austriji. Ovo iznimno djelo dio je upravo otvorenih izložbi kojima se obilježava 300 rođendan češke i ugarsko hrvatske kraljice, prve i jedine žene koja je vladala Habsburškom monarhijom.

Pod naslovom "Marija Terezija – strateg, majka, reformator" u četiri povijesna prostora predstavljen je život i djelo Marije Terezije dajući uvid u političke uspjehe i reforme, ulogu žene i majke, krize i ratove, neprijatelje i saveznike kao i kritičke aspekte najmoćnije žene Habsburgovaca, rekao je na konferenciji za novinare u muzeju namještaja Hofmobiliendepo u Beču njegov ravnatelj Franz Sattlecker.

U Dvorcu Schonbrunn, najdražoj rezidenciji carske obitelji, predstavljena je umjetnost i život na dvoru, dok se u Carskom muzeju kočija pod nazivom "Ženska snaga i joie de vivre" govori o suprostavljenim stranama njezina identiteta – s jedne strane žene i majke s druge o njenoj “muškoj” vladarskoj snazi. U Bečkoj carskoj kolekciji namještaja preispituje se obiteljski krug, osobne sudbine i dinastička bračna politika, a u Dvorcu Hof, caričinoj “vikendici” na granici sa Slovačkom, pod nazivom “Savezi i neprijateljstva” predstavljene su tegobe u uspostavi vlasti, ratovi i mirovni ugovori, gubitci starih i stjecanju novih teritorija kao i o njezina kreativna i snažna politička volja. U Dvorcu Niederweiden, negdašnjem lovačkom utočištu carske obitelji, u fokusu je tema reformi koje je provela ova velika vladarica.

Uz ovu izložbu postavljenu na četiri adrese prigodne izložbe priredili su i Austrijska nacionalna knjižnica, Kunsthistorisches Museum izložbu "Medalje Marije Terezije" otvara 28. ožujka, Belvedere izložbu “Marija Terezija i umjetnosti” zakazao je za 30. lipnja, a u Musikvereinu se šestog travnja otvara izložba pod nazivom "Marija Terezija i glazba".

Na izložbi pod nazivom “Sasvim osobno. Porculan i privatnost u vrijeme Marije Terezije” otvorenoj u Muzeju porculana u Augartenu među vrijednim predmetima posuđenim iz uglednih privatnih zbirki našlo se i četrdesetak predmeta iz zbirki hrvatskog Muzeja Marton. Izložba je zamišljena kao pogled u privatne damske budoire i šlafcimere, sve one porculanske predmete i figurice koje su ukrašavale te prostore, ali i uporabne predmete sasvim intimne prirode poput noćnih posuda i bourdaloue-a, damskih, ovalnih, bogato ukrašenih modela koji su olakšavali život dvorskih dama u doba dugih dvorskih svečanosti, suviška krinolina i manjka donjeg veša.

Ovo nije prvi put da se građa Muzeja Marton predstavlja bečkoj publici. Godine 2010. ovaj se izuzetni muzej predstavio u Beču izložbom održanom u Muzeju Liechtenstein. Izložba je bila posvećena bečkom klasicističkom porculanu – nastalom u razdoblju od 1784. do 1805. godine.

Predmeti iz zbirki kolekcionara Veljka Marton nalaze se ovih dana na još jednoj izložbi otvorenoj u povodu proslave 300 rođendana Marije Terezije. U Klosterneuburg samostanu početkom ožujka otvorena je izložba pod nazivom “Crkva, samostan, carica – Marija Terezija i sveta Austrija” na kojoj se uz vrijedno crkveno ruho nalazi i porculan iz doba Marije Terezije najvećim dijelom predmeti iz Muzeja Marton koji posjeduje više od 1 000 predmeta bečke manufakture porculana, u rasponu od ranog Du Paquier razdoblja pa do kraja bidermajera, a među njima i jedinstveno poprsje Marije Terezije. (Maja Kocijan)

 

Foto: Muzej Marton


 

Stoljetna izložba Rodina – Meštrović u Grand Palaisu

U pariškom Grand Palaisu Stoljetnom izložbom (Rodin. L'exposition du centenaire) obilježava se stota obljetnicu smrti Augustea Rodina. Izložbu, koju su zajednički priredili Musée Rodin i Rmn-Grand Palais, otvorio je u ponedjeljak 20. ožujka francuski predsjednik, uz prisutnost Audrey Azoulay, ministrice kulture i komunikacije.

Autorice i kustosice izložbe su Catherine Chevillot, ravnateljica Musée Rodin, te Antoinette Le Normand-Romain, donedavna ravnateljica pariškog Instituta za povijest umjetnosti. Ovim opsežnim projektom, na kojem je sudjelovalo više stručnjaka, okupljeno je dvjestotinjak Rodinovih radova, skulptura i crteža, među kojima su i najpoznatija ostvarenja kao što su Građani Calaisa, Vrata Pakla i Mislilac, te djela njegovih suvremenika i nasljednika, poput Camille Claudel, Antoinea Bourdellea, Pabla Picassa, Henrija Matissea, Constantina Brancusija, Josepha Beuysa, Georgea Baselitza i Antonyja Gormleya. Takvim se izborom tumači revolucionarni utjecaj ovog umjetnika na moderno kiparstvo, ali i druge medije.

Među odabranim autorima je i hrvatski kipar Ivan Meštrović, koji je predstavljen s dva rada, oba iz fundusa zagrebačkog Atelijera Meštrović: Zdenac života (1905.) i Starica (1908.). Sadreni Zdenac izložen je još 2012. godine na Meštrovićevoj izložbi u Musée Rodin, dok se Starica, skulptura u istom materijalu, prvi put vraća na mjesto svoga nastanka – Pariz.

U sklopu izložbe u Grand Palaisu priređen je međunarodni znanstveni skup Rodin: val šoka (22. – 23- ožujka), na kojem je izlagalo dvadesetak stručnjaka za Rodina, iz Europe, SAD i Japana. Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović, održala je predavanje o utjecaju Rodina na Meštrovića, Roberta Frangeša Mihanovića, Branislava Deškovića, Milu Wod, Antuna Augustinčića i Vojina Bakića. Izložba se može pogledati do 31. srpnja. (Muzeji Ivana Meštrovića)

Više na stranicama Grand Palaisa.

 

Foto: Barbara Vujanović, Atelijer Meštrović


 

Akvizicije – Dubrovački muzeji otkupili dio ostavštine obitelji Bona

Zahvaljujući otkupu dijela ostavštine obitelji Bona, vrijednom 190 tisuća kuna, fundus Dubrovačkih muzeja bogatiji je za više od 150 predmeta datiranih od 16. do početka 20. Stoljeća. Najveći dio predmeta otkupljen je za zbirke Kulturno-povijesnoga muzeja, a manjim je dijelom popunjen i fundus Etnografskoga muzeja.

Najvrjednija među otkupljenim predmetima svakako je zdjela od iskucanog srebra iz 16. stoljeća, rad dubrovačkog zlatara, kao i srebreni pladanj s obiteljskim grbom Bona iz 19. st. Iznimno su vrijedne i minijature (5) na platnu u zajedničkom okviru s portretima nepoznatih muškaraca iz 17. st., pet minijatura na bjelokosti s portretima nepoznatih žena s početka 19. st., kao i minijatura na limu s portretom jednog od admirala Ohmučevića iz 17. st. u srebrenoj kutiji iz istog razdoblja te ulje na bakrenom limu s prikazom Gospe s Kristom iz 19. st.

Među otkupljenom građom je i portret orebićkog pjesnika, bibliofila i kolekcionara Ivana Vicka Bizzara (1782-1883.), kao i njegovog prijatelja, splitskoga književnika Anđela Delmistra. Oba portreta su minijature na bjelokosti s početka 19. st. Dio zbirke obitelji Bona vjerojatno su postale zahvaljujući Mariji Bizzaro, koja je u obitelj ušla udavši se za Edvarda Bonu 1849. godine. Njoj je pripadala i kutija s 13 njenih pisama, listom sa ženidbenim sonetom iz 1849. te knjižicom s pjesmama iz 1818. godine.

Fundus Kulturno-povijesnog muzeja je ovim vrijednim otkupom obogaćen i za bidermajer i secesijski stolić, secesijski ormar sa zrcalom, dvije lepeze iz druge polovice i kraja 19. st., kao i za cijeli niz uporabnih predmeta s konca 19. st., koji su pripadali Ivani Bona: dva para cipela, dugačke bijele kožnate rukavice, vjenčić za mladenku te srebrena torbica s početka 20. st.

Komplet od 11 secesijskih čaša za vino s potpisom jednog od najcjenjenijih francuskih staklara Renéa Laliquea te četrdesetak predmeta za Zbirku fotografije i fotografskog materijala također su postali dio fundusa Kulturno-povijesnog muzeja.

Uz sve to, otkupljeno je i desetak predmeta za fundus Etnografskoga muzeja, uglavnom za Zbirku kućnog inventara i okućnice, a obitelj Bona je Dubrovačkim muzejima darovala i veliki broj predmeta, među kojima se ističu keramičke posude, srebreni pribor, 3 neobarokna naslonjača i jedna neobarokna stolica, komplet toaletnih posudica i katalog s uputama za uljepšavanje s početka 20. stoljeća, kao i uvijač za kosu te ručno ogledalo.

Bone su jedan od najstarijih i najznamenitijih dubrovačkih vlastelinskih rodova. Grana kojoj pripadaju Michel de Bona i nasljednici njegove pokojne sestre Nicollete, a od kojih je i otkupljen dio obiteljske ostavštine, u dubrovačkim se dokumentima spominje početkom 15. stoljeća. Od tada do pada Dubrovačke Republike, sudjelovali su u njezinoj upravi kao knezovi i senatori, a bavili su se trgovinom i pomorstvom. Među njima je bio jedan biskup i pisac (Frano Jeronim, 1687.-1749.) i jedan pjesnik (Miho Marinov oko 1551. – 1617.). Nakon pada Dubrovačke Republike i odlaska Francuza, nova austrijska uprava im 1817. godine priznaje plemstvo.

Rodbinski su bili povezani s obiteljima Zuzzori i Bizzaro, pa su i neke umjetnine iz ostavštine obitelji pripadale tim rodovima. Obitelj postoji i danas, a prezime nosi Michel de Bona, sin Renea de Bone i unuk Iva (Gina) de Bone, koji živi u Parizu, dok u Rimu žive djeca njegove pokojne sestre Nicollete, Kim i Carlo. (Julijana Antić Brautović, Dubrovački muzeji)

 

Foto: Dubrovački muzeji


 

Tehnički muzej – Iz svakodnevnice u baštinu

Što je to što vrijedi spasiti iz svakodnevice i pretvoriti u baštinu – pitanje je na koje odogovor nudi izložba u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla pod nazivom "Iz svakodnevnice u baštinu – Akvizicije Muzeja od 2000. do 2016.".

Riječ je predmetima pribavljenim u razdoblju kad je sakupljanje u muzeju bilo najintenzivnije. Tijekom 16 godina nabavljeno je čak 5519 predmeta, što čini oko četrdeset posto cjelokupnog fundusa muzeja. Posjetitelji mogu razgledati četiristotinjak reprezentativnih predmeta iz dvadeset zbirki, koji do sada nisu bili izlagani, odabranih prema kriterijima inovativnosti, izvornosti i funkcionalnosti.

Prema riječima autora izložbom se želi širokoj javnosti i potencijalnim donatorima pokazati što je sve predmet interesa Tehničkog muzeja, što se nalazi u njihovim depoima i kako čuvaju građu, te senzibilizirati potencijalne donatore da razmotre mogućnost ponude muzeju. Izloženu građu doniralo je više od 120 pojedinaca, ustanova i tvrtki, a otkup je financiran sredstvima Grada Zagreba i vlastitim prihodima muzeja.

Izložba je ujedno i problemska jer na inovativan način percipira prikupljenu građu nastojeći redefinirati politiku skupljanja. Tako sve veći prioritet pri odabiru imaju predmeti proizvedeni na teritoriju Republike Hrvatske, reprezentativni primjeri hrvatskog industrijskog i produkt dizajna, oni vezani uz znamenite pojedince poput "guc-a" iz 1920. u kojem je Mate Balota, hrvatski književnik i ekonomist provodio vrijeme u ribanju. Na izložbi su predstavljene i akvizicije knjižnice muzeja kao specijalizirane i jedinstvene muzejske knjižnice za područje tehnike, čija građa upotpunjava i kontekstualizira muzejske predmete.

"Motiv za izložbu bio je pokazati što smo prikupili za muzejski fundus, znači za ono što trajno ostaje u muzeju. Htjeli smo pokazati i našim posjetiteljima i našim osnivačima jednu od temeljnih muzejskih djelatnosti. Imamo 40 zbirki što pokazuje širinu područja kojima se bavimo i ovo je samo mali izbor onog što je prikupljeno u periodu od 2000. do 2016. godine. Prioritet imaju predmeti koji su rezultat domaće pameti ili proizvodnje ili koji su specifični i inovativni primjeri tehnologije iz svjetske proizvodnje. Ovo je ujedno i pozivnica građanima da nam se jave s ponudom, to mogu biti i predmeti iz naše svakodnevnice, ali i i oni noviji jer tehnologija vrlo brzo zastarijeva i mnogi od tih predmeta završe na otpadu, pa je potrebno razvijati svijest o tome da bi svaki od njih vrlo skoro mogli biti vrijedna baština", rekla je Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja. (I.G.)

 

Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla


 

Fotografska baština u muzejima – otvorene prijave za sudjelovanje

Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je poziv za sudjelovanje na simpoziju "Fotografska baština u muzejima", koji će se održati 25. i 26. listopada u Muzeju suvremene umjetnosti kako bi se bolje valorizirala muzejska fotografska baština, potaknulo njeno sustavno dokumentiranje i istražile strategije digitalizacije fotografske baštine u hrvatskim muzejima.

Poseban naglasak bit će na uspostavi suradnje među srodnim baštinskim institucijama s namjerom da se prepoznaju najbolje prakse i javnosti što uspješnije prezentira vrijednost fotografske baštine.

Teme i područja obuhvaćene dvodnevnim simpozijem u Muzeju suvremene umjetnosti, između ostalog, pokrivaju muzeološku funkciju i mjesto fotografije u muzeju, fotografsku baštinu kao fragment ili temu stalnog postava ili povremenih izložaba, stručna, znanstvena i umjetnička istraživanja fotografije, izazove i probleme dokumentarističke prakse, izazove u susretu "analognog" svijeta i digitalne paradigme te autorska prava i pravno reguliranje korištenja fotografske baštine.

Za sudjelovanje se mogu prijaviti muzejski djelatnici, istraživači povijesti fotografije i fotografskih povijesnih tehnika, autori fotografija i vizualni antropolozi, a rok za prijavu izlaganja i slanje sažetaka istječe 15. svibnja 2017.

Program će obuhvatiti izlaganja približno dvadesetak govornika podijeljenih u više panela, a više o prijavi izlaganja, cilju i temama simpozija možete pogledati ovdje. (MDC)


 

Museums in short – otvorene prijave

Museums in Short, međunarodno natjecanje za najbolji muzejski film kraći od 10 minuta, poziva muzeje iz cijelog svijeta da prijave svoju muzejsku priču u video formatu koja će se natjecati za Museums in Short nagrade 2017. godine.

Museums in short natječaj vrednuje kratke filmove koji prezentiraju muzejske sadržaje na atraktivan i angažirajući način, a dodjelu nagrada zajednički organiziraju EMA- europska muzejska akademija, Fondazione Brescia Musei, musil – Museum of Industry and Labour i ICOM Italia,a ove godine poseban partner je Forum slovanskih kultur iz Ljubljane. Cilj natječaja je proširiti svijest u javnosti o muzejima kao inovativnim akterima u video produkciji umjetničkih i baštinskih sadržaja, a prijaviti se mogu filmovi realizirani od 1. siječnja 2014. godine.

Nagrade će se dodjeljivati u 2 kategorije:

  • Museums in Short Award – nagrada za filmove maksimalne dužine do 10 minuta, osmišljene u svrhu promocije muzeja i njihovih aktivnosti kao i za filmove koji su dio stalnog postava ili povremenih izložaba
  • Public Special Mention - nagrada koja se dodjeljuje na temelju glasova on-line korisnika koji će izabrati svoje favorite među finalistima koristeći online glasačku platformu na websiteu www.museumsinshort.eu

Nagradu za najbolji film dužine do 10 min. i finaliste izbora bira žiri sastavljen od muzealaca, filmskih stručnjaka i profesionalaca iz područja video produkcije. Prošlogodišnja dodjela nagrada održana je u srpnju u Milanu u sklopu 24. generalne konferencije ICOM-a naslovljene „Muzeji i kulturni krajolici“. Museums in Short Award dobio je Kiran Nadar Museum of Art iz New Dehlija za video "Constructs Constructions", nagradu publike dobio je video "Murtosa" portugalskog muzeja Comur - Museu Municipal, a Museums in Spot Award, nagrada za jako kratki muzejski film realiziran s ciljem promoviranja muzeja ili izložbe, dodijeljen je Micropia Amsterdam za film "Meet your microbes".

Svaki muzej može prijaviti samo jedan video, koji ne smije biti duži od 10 minuta i koji mora biti na engleskom jeziku ili imati engleske podnaslove. Video, čija veličina ne smije prelaziti 2GB, muzeji trebaju poslati na mail info@museumsinshort.eu koristeći neki od servisa za prijenos podataka.

Rok za prijavu je 30. travnja 2017., a ceremonija dodjele nagrada održat će se krajem godine.

Kompletni program i datum dodjele nagrada bit će objavljen na mrežnoj stranici www.museumsinshort.eu, a više o prijavi možete pogledati ovdje. (MDC)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr