#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

Zadar – Galerija umjetnina ponovno otvorila svoja vrata

Obnovljena i novouređena Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar otvorila je krajem srpnja, nakon 11 godina pauze, ponovno svoja vrata posjetiteljima izložbom "Izbor iz fundusa Galerije umjetnina".

Iz bogatog fundusa Galerije koji obuhvaća 35.000 predmeta, u šest izložbenih dvorana postavljen je izbor od 210 djela koja kronološki obuhvaćaju period od 19. stoljeća do suvremenosti, a posebno zanimanje publike izazvala je nova tema u postavu - Zadarski fotografi, koja predstavlja zadarske fotografe 19.stoljeća, najpoznatije kroničare grada - Antu i Zvonimira Brkana, Josu Špralje, Abdulaha Seferovića, Miljenka Domijana i Antu Jaše kao i vrijedne radove Zvonka Kucelina, Mladena Radolovića Mrlje, Stipe Suraća, Mare Milin, Željka Mršića i drugih.

Željeli smo prikazati što veći broj radova koji su dugo bili nedostupni javnosti, u 6 izložbenih dvorana napravili smo izbor od 210 djela uključivši prvi put u postav i fotografiju. Zbog nedostatka prostora, postav prati period od suvremenosti do 19. st uz edukativno i problemski postavljene radove. Tako smo počevši od suvremenosti ka prošlosti izdvojili sljedeće cjeline: Postmoderni obrat, Hiperrealizam, Lirska apstrakcija, informel, materično slikarstvo, Biafranstvo sedamdesetih, Geometrija u svakodnevici, Zadarski fotografi iz fundusa Galerije umjetnina, Slikarstvo strukturiranog krajolika, Intimizam i poetski realizam, Uljepšani građanski svijet 19.stoljeća i Zadarske slikarice na prijelomu stoljeća, pojasnile su autorice izložbe Ljubica Srhoj Čerina i Nevena Štokić.

O značaju Galerije umjetnina za Zadrane najbolje govori podatak da je datum njena osnivanja, 10. listopada 1948., označen kao prekretnica i novi početak za kulturni i društveni život u gradu koji je bio potpuno razoren u Drugom svjetskom ratu. Inicijalni fond Galerije od 80 umjetnina nastao je posudbom iz Strossmayerove galerije starih majstora, splitske Galerije umjetnina, Umjetničke galerije u Dubrovniku i građanske inicijative spašavanja umjetnina u ratom razorenom gradu. Građa je danas raspoređena u 7 zbirki umjetničke ili kulturnopovijesne vrijednosti i legat novljanskog umjetnika Ivana Palčića.

Od osnutka Galerije kao zamjena za stalni postav održano je sedam tematskih izložbi koje su, zbog nedostatka prostora za potrebe bogate galerijske izlagačke djelatnosti bile zadarske Zbirke u pokretu. Naime, "stalni postav" spremao se u depoe za potrebe velikih izložbi: retrospektiva, salona mladih, trijenala slikarstva Plavi salon te međunarodne izložbe fotografije Čovjek i more koje su Zadar upisale u fotografsku kartu svijeta. (MDC)

 
 

Foto: Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar


 

Najavljujemo – obilježavanje Europske godine kulturne baštine

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske objavilo je poziv za sudjelovanje u obilježavanju Europske godine kulturne baštine 2018. godine, povodom kojeg pripremaju veliki broj događanja na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem podizanja svijesti o važnosti i značenju kulturne baštine.

Ciljevi Europske godine kulturne baštine:

  • potaknuti ljude na istraživanje bogate i raznovrsne kulturne baštine Europe
  • slaviti, razumijevati i štititi njezinu jedinstvenu vrijednost
  • promišljati o mjestu koje kulturna baština zauzima u našim životima

Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazbu koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. Razvojem tehnologija digitalni svijet također mijenja način na koji pristupamo baštini, stoji u priopćenju Ministarstva kulture RH.

Ministarstvo kulture nastojat će uz promicanje dijaloga i suradnje, obrazovanja i informacija o kulturnoj baštini uključiti pojedince, udruženja građana i sve ostale relevantne institucije i ustanove u program obilježavanja Europske godine kulturne baštine u Hrvatskoj. Svi zainteresirani mogu se javiti na mail adresu: europskagodinakulturnebastine2018@min-kulture.hr.

Detaljnije informacije o predloženim temama i programu obilježavanja Europske godine kulturne baštine možete pogledati na stranicama Ministarstva kulture.


 

Izložba “Tko to tamo snima?” – Banalnost ratnog zla

Izložba Hrvatskog povijesnog muzeja “Tko to tamo snima?” rijetka je prilika za vidjeti sliku ratne svakodnevice gledanu kroz fotografske objektive s obje strane Drugog svjetskog rata. Odabrane fotografije djela su profesionalaca i amatera, onih koji su radili za dvije propagandne službe koje djeluju u to doba – one Nezavisne Države Hrvatske i one partizanske / antifašističke Hrvatske, ali i djela fotografa i fotoreportera koji su djelovali samostalno.

Značajan dio Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja odnosi se na ratnu fotografiju 20. stoljeća, a neke od njih do ove izložbe nisu bile viđene, kažu autorice izložbe Rea Ivanuš i Petra Braun koje su se odlučile za materijal koji oslikava ratnu svakodnevnicu, svu banalnost zla kako bi rekla Hannah Arendt. Na ovim fotografijama nema eksplicitnih zvjerstava, nema leševa ni generala, velikih bitki ni slika konc logora. Tu su fotografije dolazaka i odlazaka vojski, bijede, razaranih gradova i ljudi, života u gradu, na selu ili u El Shattu koji se bilježi i teče ratu usprkos.

Fotografija plavokosog dječačića koji 1942. u "šlafroku" i "šlapicama" pozira grleći plišanog medvjedića slika je djeteta, jednog od sedam i pol tisuća srpske djece koju je osobno od logora NDH spasila hrvatska humanitarka i rođena Austrijanka Diana Budisavljević, a za njenu kartoteku snimani su u studiju Foto Tonke, jedne od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja, kroničarke društvenog i kulturnog života međuratnog Zagreba, portretistice ondašnje elite.

Stjepan Puba Cerjan snimio je ujutro osmoga svibnja 1945. kako zagrebačkom Ilicom kulja krdo krava, Vincenzo Stojan potresne fotografije razrušenog Zadra, Ljubomir Garbin male balerine, članice pionirskog kazališta kako 1944. plešu u pustinji El Shatta. Na izložbi su i fotografije djece s ustaškim kapama, izbjeglica Elvire Kohn, ali i one Ivana Gorana Kovačića i Vladimira Nazora u partizanima.

Podjednako su potresne i biografije fotografa. Pero Dragila bio je član Komunističke partije Jugoslavije od 1937., od početka rata s partizanima, snimao je ratna zbivanja, nakon rata radio u veleposlanstvu FNRJ u Washingtonu da bi nakon sukoba s Informbiroom i Staljinom stao na rusku stranu zbog čega je emigrirao u Čehoslovačku gdje je kao emigrant i umro 1988. Ljudevit Griesbach zbog njemačkog je podrijetla po završetku rata uhićen, imovina mu je konfiscirana, poslan je u logor u Krndiji gdje je 1946. umro od iscrpljenosti. Tek 1994. Priređena mu je prva izložba. Savo Marković Štedimlija, zagovornik crnogorske samostalnosti, radio je u Slikopisnoj službi pri Predsjedništvu Vlade NDH. Crvena armija uhitila ga je u Beču, odrobijao je deset godina, a kada su ga 1955. izručili Jugoslaviji poslan je na Goli otok gdje je bio zatočen do 1959.

Na izložbi su predstavljena djela 29 fotografa: Stanka Aleksića, Stjepana Pube Cerjana, Franje Cvrtile, Toše Dabca, Pere Dragile, Huga Fishera Ribarića, Ljubomira Garbina, Živka Gatina, Mladena Grčevića, Ljudevita Griesbacha, Mladena Ivekovića, Elvire Kohn, Mahmuda Konjhodžića, Antonije Kulčar / Foto Tonka, Steve Mahobeja, Save Markovića Štedimlije, Hermana Matesa / Mattes, Maria Medeota, Franje Mosingera, Milana Pavića, Dragutina Rajterića, Ante Roce, Jure Ruljančića, Vilima Schwarza, Georgija / Žorža Skrygina, Ivana Softa / Sopte, Edmunda Stögera, Vincenza Stojana i Marijana Szabe. (M.Kocijan)

Izložba ostaje otvorena do 29. listopada 2017.

 

Foto: Iva Validžija, Maja Kocijan


 

10. obljetnica Muzeja PEEK&POKE – veliki uspjesi malog riječkog muzeja

Muzej informatike PEEK&POKE ove godine slavi desetu obljetnicu rada. Izložbeni prostor, knjižnica, učionica ili ugodno mjesto za tematske skupove, predavanja i projekte mladih umjetnika i glazbenika? PEEK&POKE i više je od svega navedenog – primjer je to kako jednostavna, entuzijastična ideja može izrasti u neprofitan projekt prepoznat u svijetu.

Zbirka muzeja kojem je rođendan čestitao i sam Steve Wozniak - suosnivač Applea i legendarni inženjer koji je konstruirao prvo komercijalno osobno računalo Apple II – danas broji više od 7.000 predmeta. Uz računala, igraće konzole, softver, kalkulatore i dlanovnike, muzej je prikupio i zbirku računalnih časopisa i knjiga što ovaj mali riječki muzej čini računalnim muzejem s najbogatijim stalnim postavom u ovom dijelu Europe.

No, bez čvrste volje i predanog, danonoćnog rada nekolicine nepopravljivih zaljubljenika u byteove, sve bi ostalo na pukoj zamisli. Time bi grad Rijeka ostao uskraćen za jedinstveno mjesto u Hrvatskoj – muzej i računalni klub kojeg je, otkad su osnivači, Udruga ljubitelja računala Calculus, Udruga darovitih informatičara Rijeke i multimedijska agencija Kreativni odjel otvorili vrata prvim znatiželjnicima u rujnu 2007. godine, posjetilo više od dvadeset tisuća ljudi gladnih spoznaja o svijetu informatike. U muzeju kažu da nisu imali posjetitelje jedino s Arktika i Antarktika.

"Promicanje informatičke kulture i očuvanje računalne povijesti", moto je za kojim se u PEEK&POKE-u povode, a rezultati su vidljivi čim prošećemo prostorom i krenemo na put koji kronološki prikazuje razvoj računala od 1960-ih do današnjih dana. Osim najstarijeg izloška – "Minivac" kompjutera s godinom proizvodnje 1961., riječki muzej diči se kolekcijom u koju su se uvrstili rijetki eksponati poput kalkulatora "Procalculo" koji datira iz davne 1914., SGI Onyxa (pamtimo ga po specijalnim efektima u filmu "Jurassic Park"), "Interact" računala iz 1978. godine, prijenosnog "Apple Macintosha" korištenog u misiji "Space Shuttlea", kao i monitora "Philips Discoverer", osmišljenog i dizajniranog za svemirske ekspedicije istoimenih letjelica.

Drugog dana je naslovnim predavanjem Nite Luci, antropologinje koja predaje na Univerzitetu u Prištini, obrađena tema mijenjanja krajolika Kosova kroz suvremenu umjetnost. Naglasak je bio na performansima, instalacijama i protestima gdje umjetnost postaje reakcija javnosti na svakodnevnu manifestaciju identiteta i moći.

PEEK&POKE-ovci posebno su ponosni na "domaću" računalnu zbirku, koja nije ništa manje zanimljiva – tu je prvi europski džepni kalkulator nastao 1971. u tvornici Digitron u Bujama, hrvatsko školsko računalo "Galeb" te Apple II kompatibilno računalo "Ivel Ultra" koje se 1980-ih masovno proizvodilo u Ivanić-Gradu. Svi eksponati bili bi mnogo manje atraktivni da ih vrijedni informatičari nisu prvotno osposobili za rad pa tako posjetilac može sam, ili uz malu pomoć sa strane, osjetiti i istražiti mogućnosti svakog pojedinačnog stroja. Interakcija ljudi s uređajima koji za njih izvršavaju kontrolne operacije nije jedini oblik komunikacije koji se svakodnevno odvija u 300 četvornih metara muzejskog prostora – u kratkom vremenu on je postao okupljalištem ljudi privučenih željom da vide i nauče nešto novo, a mnogima je postao i utočište, novi dnevni boravak. U čitaonici se lista tehnička literatura, surfa Internetom, a osoblje se itekako brine da mladi spremno kroče u budućnost učeći iz računalne prošlosti. Muzej je dobitnik i nagrade "Tajni kupac" za najljubaznije domaćine.

Često se organiziraju posjeti učeničkih i studentskih grupa, organiziraju se humanitarne akcije i proslave važnih datuma ljudskog razvoja. Tako je npr. ”Lenovo" odabralo riječki muzej za proslavu rođendana "ThinkPad" prijenosnih računala, T-Mobile i Apple sponzorirali su "iParty" - najveće druženje Apple korisnika u Hrvatskoj, inicijativom "Peek@Moon" (tribine, radionice, projekcije) odala se počast prvom čovjeku na Mjesecu, a manifestacijom "Yuri's night" prvom čovjeku u svemiru uopće.

Riječki muzej informatike ne živi samo u informatičkoj prošlosti, dapače - to je prvi hrvatski muzej koji je zakoračio u budućnost - naime, "Peek&Poke" je i hiperviziran - prostor i dio postava prenesen je u virtualni stvarnost. Tako se na web stranici muzeja može razgledati dio zbirke u interaktivnoj 3D formi čime se ne mogu pohvaliti ni najveći i najbogatiji muzeji svijeta.

Muzej je već zaslužio “Trip Advisor Certificate of Excellence”, a sljedeći korak proizlazi iz ugovora potpisanog s Google Cultural Institute kojim će velik dio zbirke biti digitaliziran prema Googleovim standardima i predstavljen on-line putem njihovog sustava. Naći se među dvjestotinjak najzanimljivijih svjetskih muzeja bit će još jedan veliki uspjeh malog riječkog muzeja. (Davor Pasarić za Muzej informatike PEEK&POKE)


 

Novi muzeji – otvoren Muzej migracija Brexitu usprkos

Na južnoj obali Temze u Londonu u četvrti Lambeth, nasuprot Westminsterske palače i sjedišta britanske tajne službe MI6, u bivšem vatrogasnom skladištu otvoren je Muzej migracija čiji je cilj educirati publiku o bogatoj povijesti migracija u Veliku Britaniju i njihovom utjecaju na britansko društvo.

Muzej se pojavio na kulturnoj mapi Londona u jeku žestokih rasprava o migrantima koji su označeni kao glavni krivci za gubitak "engleskog duha" i upravo je strah od migranata bio jedan od ključnih motiva korištenih pri donošenju odluke Britanije da napusti EU. Danas u Britaniji živi gotovo 9 milijuna stanovnika koji su rođeni u inozemstvu. Ovaj novi muzej želi ispričati upravo njihove priče kao i priče useljenika koji su stoljećima prije njih stizali u Britaniju s namjerom da razbiju predrasude o migrantima kao skupini očajnih ljudi spremnih na nasilje, s poteškoćama u kulturnoj integraciji i socijalizaciji.

Priča o migrantima ispričana iz drugog ugla

Publika je na otvaranju imala prilike vidjeti dvije izložbe - Call Me by My Name: Stories from Calais and Beyond i 100 Images of Migration. Prva izložba prikazuje teške životne uvjete izbjeglica u improviziranom kampu u Calaisu znanom kao "Džungla". Izložene su slike, ilustracije, fotografije i osobni predmeti iz naselja u kojem je, prije nego su ga 2016. nasilno srušile francuske vlasti, živjelo 5000 ljudi iz 20 različitih država. Među izloženim memorabilijama našao se natpis "Jungle Books", znak za improviziranu knjižnicu kampa koju su zajedno podigli volonteri i migranti kako bi teške uvjete u kampu učinili podnošljivijima dok o tragičnoj sudbini tisuća ljudi čiji su snovi o boljem životu završili u dubinama Egejskog mora govori eksponat prigodnog naziva "Death jacket", sačinjen od lažnih prsluka za spašavanje koji su s namjerom da budu djeci privlačniji ukrašeni s Disneyevim likovima i prodavani izbjeglicama u Turskoj.

Druga izložba 100 Images of Migration nastala je crowdsourcingom, među slikama profesionalnih i amaterskih fotografa svoje mjesto su našli mađarski Židovi koji su preživjeli holokaust, obitelj britanskih Roma i djeca izbjeglice iz Vijetnama. Izložene fotografije prikazuju raznolikost britanskih migrantskih iskustava, izdvajajući pojedinačne sudbine iz stigmatizirane mase i opisujući sve teškoće i prepreke na koje migranti nailaze na putu do obećane zemlje, njihovu borbu s nemilosrdnom birokracijom, rasizmom i antiuseljeničkim zakonima.

Muzej otvara pitanje stvarnog britanskog identiteta

"Migracije su vruća tema našeg vremena i nalaze se u centru vrlo polarizirane debate, ali iza retorike koja dijeli ljude nalazi se tema koja nas zapravo sve ujedinjava. Proučite obiteljsku povijest bilo koje osobe u Britaniji i vidjet ćete da postoji priča o emigraciji ili imigraciji ili obje", rekla je na otvaranju direktorica muzeja Sophie Henderson.

"Tema doseljavanja u Veliku Britaniju može se pratiti kroz cijelu povijest od rimskih i normanskih invazija do valova protestantskih i židovskih izbjeglica. One su definirale naš identitet – našu kulturu, ekonomiju, društvo i politiku. Zato smatramo da je sada više nego ikad potreban muzej koji će istraživati ovu bitnu temu koja nas sve povezuje", poručuje Henderson.

Na jesen u muzeju pripremaju novu izložbu - No Turning Back: Seven Migration Moments That Changed Britain, koja će u kontekstu Brexita i radikalne inicijative za obranu od useljenika pod nazivom "reclaiming our borders", prikazati sedam najznačajnijih migrantskih događaja u britanskoj povijesti. Među događajima koji su "zauvijek promijenili Britaniju" našli su se Edict of Expulsion Edvarda I kojim su 1290. godine prognani svi Židovi iz Engleske, dolazak Hugenota iz Francuske u 17. stoljeću, kampanja Rock Against Racism koja je 1976. godine nastala kao odgovor na Claptonovu "bijelu Britaniju" i 2020. godina u kojoj se predviđa da će najveću etničku grupu u Britaniji činiti pripadnici miješane rase.

Dok britansko društvo nakon Brexita prolazi kroz proces redefiniranja vlastitog identiteta, populisti zazivaju "vraćanje ugušenog engleskog duha" i ponovno stvaranje velike i moćne Britanije nesputane bruxelleskim činovnicima, ovaj mali muzej poziva Britance da pokažu potpuniju i bogatiju sliku o tome što to doista znači biti Britanac poručujući da su upravo svi ti doseljenici i izbjeglice, od kojih se političari žele obraniti, kreirali progresivno gospodarstvo i britansko društvo kakvo jest danas. (Ivan Guberina)

 

Foto: BrangdibyGarden, Kaja Nisha Patel, Migration Museum Project


 

Matematika + arheologija = Ja volim muzej

Čini se nemogućim, ali Arheološki muzej u Splitu pronašao je čarobnu formulu za učenje matematike u muzeju te srušio dva drevna mita – matematika je bauk i muzeji su dosadni! "Muzej je oživio od dječje graje" riječi su urednice interaktivne edukativne publikacije "Matematičari u muzeju" Hanje Anić čime je potvrđena i prva rečenica – "Stari Grci su velike face!".

Naime, radi se o interdisciplinarnom projektu koji su osmislile Jelena Jovanović, kustosica grčko-helenističke zbirke Arheološkog muzeja u Splitu i Željka Zorić, predavačica povijesti matematike i metodike na Odjelu za matematiku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Split. Projekt čini ciklus od pet zasebnih, sadržajno jedinstvenih muzejsko-edukativnih radionica, osmišljenih u skladu s kurikulom nastavnog predmeta matematike, namijenjenih učenicima od četvrtog do osmog razreda osnovne škole. Radionica za četvrti razred temelji se na grčkoj metrologiji, a ostalim je razredima prilagođena po jedna od radionica tematski vezana uz pojedinog starogrčkog matematičara (Pitagora, Euklid, Tales, Arhimed): Kako su mjerili stari Hvarani (4. razred), Istražimo Pitagorine figurativne brojeve (5. razred), Geometrija u lapidariju Arheološkog muzeja u Splitu (6. razred), Koliko su visoki orlovi u Muzeju (7. razred) i Tajne skrivene u amforama (8. razred).

Popratna edukativna publikacija, sadržajno i vizualno prilagođena osnovnoškolskom uzrastu, donosi osnovne podatke o svakom od starogrčkih matematičara (ime, nadimak, mjesto rođenja i smrti, glavni i ostali interesi, popis djela i postignuća, putovanja...) te nalazima grčke civilizacije koji se čuvaju u postavu Arheološkog muzeja u Splitu, objašnjenje nekog matematičkog poučka ili formule te zadatke za samostalno rješavanje i utvrđivanje naučenoga.

Na primjer, uz opis Talesovih vještina i mudrosti na temelju anegdota (poput one o njegovoj pametnoj muli), dano je pojašnjenje Talesova poučka o proporcionalnim dužinama te zadatak izračuna visine orlova na stupovima zgrade Arheološkoga muzeja u Splitu.

Arhimed je predstavljen kao genij, jedan od najboljih matematičara svih vremena koji je shvativši da tijelo uronjeno u tekućinu gubi od svoje težine onoliko koliko teži istisnuta tekućina, od uzbuđenja gol trčao ulicama Sirakuze vičući „Heureka“. Uz Arhimedov poučak povezana je priča o antičkoj Isi (današnjem gradu Visu) i arheoloških nalazima poput amfora koji su upravo osnovali Arhimedovi Sirakužani.

Starogradsko polje na otoku Hvaru upisano na listu UNESCO-ovog popisa svjetske baštine, iskorišteno je kao ilustrativan primjer za učenje mjera i mjernih jedinica. Dizajnirana poput učeničke bilježnice „s kockicama“ te ilustrirana originalnim crtežima Karla Kazinotija, Miše Komende i Iris Klarić, publikacija "Matematičari u muzeju" kvalitetno je muzejsko izdanje za djecu, te duhovit podsjetnik odraslima na genijalce čije su "spoznaje vječne jer su dokazane i neosporno istinite". (Snježana Radovanlija Mileusnić)

JOVANOVIĆ, Jelena
Matematičari u muzeju / autorice Jelena Jovanović, Željka Zorić ; ilustracije Karlo Kazinoti, Mišo Komenda, Iris Klarić ; urednica Hanja Anić.- Split : Arheološki muzej Split : Prirodoslovno-matematički fakultet, 2017.- 34 str. : ilustr. u boji ; 21 cm
ISBN 978-953-7633-28-8


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina
Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr