biografija
Ivan Šestan rođen je u Zagrebu 1947. godine. Gimnaziju i Filozofski fakultet, grupu etnologiju i indologiju diplomirao je u Zagrebu. Želio se baviti suvremenom indijskom kulturom, no stjecajem okolnosti njome se nakon stjecanja diplome nije bavio, ali mu je stečeno znanje pomagalo u bavljenju etnologijom. Prvo radno mjesto, još kao apsolventu, bilo mu je u Muzeju Đakovštine u Đakovu, gdje je vodio Zbirku narodne nošnje. Kasnije prelazi u Etnografski muzej u Zagrebu.
Posebno ga zanima vinogradarstvo i vinarstvo u antici i srednjem vijeku. Prva njegova izložba u Etnografskome muzeju bila je na temu "Motiv srca u likovnom tradicijskom izrazu", zatim je postavio izložbe "Maslinarstvo", "Vinogradarstvo", "Narodne nošnje bunjevačkih Hrvata" i dr.
Autor je brojnih kataloga, sudionik nekoliko konferencija i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Od izvornih znanstvenih radova najznačajniji su Obrti u okolici Zagreba, Etnološka istraživanja 3-4, 1987., Okolica Gračaca kao stjecište kultura, (Etnološka tribina 16, 1993.), O nekim pitanjima tehnologije hrvatske tradicijske vitikulture i dr.
Svoja istraživanja želio bi prezentirati na popularan način - kompjutorskom igrom na CD-u.
Uz vođenje Zbirke voćarstva, vinogradarstva, poljodjelstva stočarstva i ribarstva u Etnografskome muzeju u Zagrebu, voditelj je matične službe za etnologiju.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 5. travnja 2006.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Kad ja sad analiziram svoj dosadašnji rad i uspoređujem ga s radom drugih kolega, ima tu jedna stvar. Ja znam da to možda čak i nije neka prednost, odnosno, nije nekakva kvaliteta, to što za pojedine moje kolege možete reći da je stručnjak za ovo ili ono područje. Kad pogledam svoju bibliografiju tu ima različitih tema. Stvar je u tome što mene nešto zainteresira, zaintrigira, nešto mi nije jasno, postoji nešto o čemu nešto znate i ja sad idem sebi razjasniti i u onoj mjeri kad je meni jasno, to me napušta. Jedino što nisam uspio do sada, u tom pravcu bih htio ići, a to je pitanje vinogradarstva, podrijetla našeg vinogradarstva, ne onaj povijesni dio, koji je manje više razjašnjen, nego u etnološkom smislu. Ima još puno točaka koje su interesantne jer predstavljaju nekakav odnos antike i srednjeg vijeka, tog romanskog stanovništva, otkud potječe, ne samo romanskog nego i grčkog, i tog odnosa prema barbarima, to jest nama Slavenima, Ilirima, i tu u tom području bi se dalo dosta napraviti.
|
