biografija
Kata Šutalo rođena je 1947. u podvelebitskom selu Krasnome, u kojemu je provela prve godine djetinjstva. Kasnije je s roditeljima preselila u Požegu, gdje je završila gimnaziju. Školovanje je nastavila na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je književnost i talijanski jezik. Od 1972. predavala je hrvatski jezik u srednjoj školi u Kutini.
Od 1984. bila je zaposlena u Muzeju pošte i telekomunikacija u Zagrebu (koji je osnovan 1953.) i u njemu je radila do umirovljenja 2005. godine.
Nakon dolaska u Muzej 1984. obavljala je poslove samostalne stručne referentice u knjižnici Muzeja, a radila je i na poslovima inventarizacije poštanske građe. Kada je položila stručni ispit za kustosicu, usporedno je s radom u knjižnici vodila i Filatelističku, poštansku i telekomunakacijsku zbirku. Budući da Muzej pošte i telekomunikacija ima specifičnan status, postojala je posebna zakonska regulativa unutar poduzeća prema kojoj se građa nije morala skupljati na terenu nego je dostavljana u Muzej. Prije njezina dolaska Muzej je bio gotovo zatvoren za javnost. Njezina je velika zasluga što je uz veliki osobni trud i zalaganje otvorila Muzej javnosti i o tome 1998. objavila tekst u Informatici Museologici s naslovom Zašto PTT muzej u Zagrebu nije bio otvoren za javnost - uz 45. obljetnicu Muzeja.
Od 1995. bila je voditeljica Muzeja i autorica brojnih izložaba, među kojima je i ona iz 1997. na kojoj su prvi put javnosti predstavljene telefonske centrale.
S izlaganjima sudjelovala je na brojnim stručnim skupovima i simpozijima, pisala stručne elaborate, predgovore za kataloge te tekstove i članke za stručne časopise i publikacije.
Autorica je i monografije 50 godina Muzeja pošte i telekomunikacija u Zagrebu 1953.-2003.
Od 2005. Kata Šutalo je u mirovini.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 9. ožujka 2005. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
To je građa koja je nastala u Hrvatskoj, koja govori o tom prometu, i poštanskom i telekomunikacijskom koji se razvijao u Hrvatskoj. Ako mi možemo reći ovako: evo to je telefon koji je instaliran u Hrvatskoj 1884., a taj isti telefon u Mađarskoj ili u Švedskoj bio je dvije godine ranije. To mi samo govorimo o sebi i onom vremenu kako je ta Hrvatska reagirala na neka tehnička dostignuća. Prvi brzojav je 1850. zazvonio u Zagrebu, a četiri godine prije, (u svijetu), to je 19. stoljeće, dakle putuje dva - tri mjeseca vijest, a ne kao danas. Dakle, mi smo tu, mi smo ta zapadana civilizacija i to je za tebe zatovreno kao građa. To je nešto što ja mislim apsolutno da bih sebi pridala tu zalugu.
|
