Glavni sadrzaj | Navigacija u kategoriji

Pretraživanje

Abecedni pregled



Aleksić, Lucija
Babin, Ankica
Balabanić, Josip
Balen, Branka
Balen-Letunić, Dubravka
Barbalić, Željko
Barbić, Vesna
Baričević, Dorotea
Baričević, Marina
Batorović, Mato
Bauer, Antun
Bauer, Antonija
Begonja-Vidović, Leonilda
Benc-Bošković, Katica
Benyovsky, Lucija
Borošak-Marijanović, Jelena
Brajdić, Vjekoslav
Brlošić, Stjepan
Bulat, Mirko
Buršić, Herman
Cvitanović, Đurđica
Čorak, Željka
Ćus-Rukonić, Jasminka
Diana, Deša
Diminić, Josip
Dobronić, Lelja
Draganić, Danica
Drechsler-Bižić, Ružica
Dukat, Zdenka
Durbešić, Viktorija
Dvojković, Zdravko
Eckhel, Nerina
Fazinić, Alena
Frajtag, Zdenka
Gašparović, Ljerka
Girardi-Jurkić, Vesna
Gjetvaj, Nada
Goll, Predrag
Gotthardi-Škiljan, Renata
Hajduk, Stjepan
Hećimović, Branko
Heim, Mira
Horvat, Ida
Horvat, Vlado
Horvatić, Franjo
Iskra-Janošić, Ivana
Ivanuša, Dolores
Ivetić, Marija
Ivkanec, Ivanka
Ivoš, Jelena
Jajčević, Zdenko
Kalauz, Ksenija
Kalšan, Vladimir
Karaman, Antun
Kečkemet, Duško
Kelemen, Boris
Kero, Pavao
Kirigin, Branko
Klemm, Miroslav
Kličinović, Božena
Kosanović, Nikola
Koščević, Želimir
Kraguljac, Božena
Kralj, Ariana
Kružić-Uchytil, Vera
Ladović, Vanda
Ladović, Josip
Lazarević, Aleksandra
Lechner, Zdenka
Leskošek, Vilim
Lončarić, Magdalena
Majanović, Nada
Maleković, Vladimir
Maroević, Tonko
Maroević, Ivo
Maruševski, Olga
Matić, Ivan
Mrkobrad, Valerija
Munk, Zdenka
Nedved, Branka
Orlić, Alma
Oštrić, Olga
Oštrić, Goroslav
Pauletich, Antonio
Pavić, Vladimira
Pavlović, Zagorka
Petricioli, Sofija
Petr-Marčec, Smiljana
Premerl, Nada
Prister, Boris
Quien, Guido
Radauš-Ribarić, Jelka
Radovčić, Jakov
Ramušćak, Ljubica
Randić, Mirjana
Rendić-Miočević, Ante
Ribičić-Županić, Anica
Rus, Zdenko
Sakač, Mirjana
Schneider, Marijana
Sokač-Štimac, Dubravka
Sorić, Ante
Staničić, Stanko
Stergar, Branka
Susovski, Marijan
Šercer, Marija
Šestan, Ivan
Širec, Ljubica
Škulj, Božica
Šterk, Slavko
Šutalo, Kata
Toldi, Zvonimir
Tomičić, Jasna
Tonković, Marija
Tonković, Snježana
Uskoković, Jelena
Velić, Biserka
Vikić, Branka
Vinterhalter, Jadranka
Vojnović, Zdenko
Vojnović, Mihovil
Vorano, Tullio
Vrbanić-Fadjejev, Ivana
Vrkljan-Križić, Nada
Zebec, Vladimir
Zidić, Igor

Pronađi muzealca

Ime i prezime: Ustanova: Polje djelovanja:




Stjepan Brlošić


kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju


zvanje akademski slikar i kipar
polje djelovanja likovna umjetnost, moderna likovna umjetnost, kiparstvo
uže polje djelovanja osječki slikari 18. i 19. stoljeća
ustanove Galerija likovnih umjetnosti, Osijek
biografija
Stjepan Brlošić rođen je 1918. u Piškorevcima kod Đakova. Akademiju likovnih umjetnosti, studij kiparstva, upisao je u Zagrebu 1938. u klasi profesora Frane Kršinića i Ivana Lozice ali je zbog rata morao prekinuti studij da bi ga tek 1951. završio u Beogradu.
Poslije završene Akademije bio je profesor u osječkoj Gimnaziji, a 1961. osnovao je i bio ravnatelj Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku sve do 1973. godine.
Autor je prvog stalnog postava Galerije likovnih umjetnosti, kao i osnivač Podružnice ULUH-a za Slavoniju (1962.).
Među brojnim izložbama Galerije koje je on radio izdvajaju se; "Osječki slikari 19. stoljeća", velika "Retrospektiva Huge Conrada von Hötzendorfa" te, također velika izložba, "Umjetnost 18. stoljeća u Slavoniji". Autor je brojnih predgovora katalozima izložaba, a kao kipar često je sudjelovao u radu likovnih kolonija, izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama.
U početku je radio portrete, no najčešće je radio u drvu (lipa i hrast) i to motive majke i djeteta te motive seljačkih slavonskih žena. Kiparstvu se vraćao u nepravilnim razmacima jer mu je činovnički dio posla u Galeriji likovnih umjetnosti oduzimao puno vremena i energije.
Okušao se i u izradi spomenika borcima iz Drugoga svjetskog rata, a jedan od uspjelijih je i Prijelaz preko Drave - spomenik palim borcima u Donjem Miholjcu. Prema njegovom kazivanju otac mu je bio tesar, no za njegov kiparski rad najzaslužnija je njegova majka koja je bila vrlo vješta tkalja i vezilja od koje je učio sklad oblika i mekoću modelacije.
Njegova najveća zasluga je zalaganje za osnivanje i uređenje zgrade Galerije likovnih umjetnosti u Osijeku.
Odlikovan je Ordenom rada i Nagradom grada Osijeka.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a 21. listopada 2004. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.


Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali