HR | EN
PRIRUČNIK ZA INTERPRETACIJU BAŠTINE = Priročnik za interpretacijo dediščine / <autori Dragana Lucija Ratković Aydemir et al ; predgovor Mateja Breg Valjavec ; prijevod na slovenski Klemen Prah, prijevod na hrvatski Mirna Draženović , urednici Mirna Draženović, Aleš Smrekar>. - Ljubljana : Založba ZRC, 2020. - 98, 98 str. : ilustr. u boji ; 24 cm


ISBN 978-961-05-0246-3
Dvojezični Priručnik za interpretaciju baštine na hrvatskome i slovenskom jeziku, nastao je kao „rezultat znanja i prekogranične suradnje stručnjaka s područja baštine i interpretacije baštine u Sloveniji i Hrvatskoj te jedno od mnogih dostignuća“ ostvarenih u okviru projekta Zaštita i valorizacija baštine te razvoj održivog turizma u prekograničnom krškom krajoliku KRASn'KRŠ, financiranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska (2017. – 2020.). Cilj projekta je aktivna zaštita baštine na području Hrvatske i Slovenije održivim turizmom te stvaranje nove trajne turističke destinacije KRASn’KRŠ. Prilagodba turističke ponude područja veže se na četiri lokaliteta krške baštine u Sežani, Regionalnom parku Škocjanske jame, Brodu na Kupi i Puntu na otoku Krku, na kojima su otvoreni interpretacijski centri i tematske staze. Tvrtka Muze d.o.o. osmislila je koncept stalnih postava za navedene lokacije, izradila Krovni interpretacijski plan za cijelu destinaciju obuhvaćenu projektom te Priručnik za interpretaciju baštine. Nakon kraćeg Predgovora voditeljice projekta dr. Mateje Breg Valjavec, Priručnik donosi sedam poglavlja koja nude sveobuhvatne smjernice kako interpretirati baštinu. Prva dva poglavlja – Baština i Interpretacija baštine – donose teorijski aspekt interpretacijske struke koristeći se kratkim i jasnim definicijama osnovnih pojmova i legislative vezanih uz prirodnu i kulturnu baštinu, tumačenje ciljeva interpretacije baštine, procesa njezina planiranja kao i njezine dobrobiti za lokalnu zajednicu. Praktični aspekti struke predstavljeni su na primjeru ekomuzeja kao „efikasnog alata kojim neka lokalna zajednica preuzima u svoje ruke upravljanje vlastitim prirodnim i kulturnim nasljeđem“ (Ekomuzej kao primjer umrežavanja prirodne i kulturne baštine). U poglavlju Interpretacijska infrastruktura protumačene su glavne karakteristike i značajke interpretacijskih infrastruktura u zatvorenom (muzeji, interpretacijski i posjetiteljski centri) i onih na otvorenom prostoru (npr. staze oblikovane u konkretnom okolišu). Komunikacijski medij stalne (muzejske) izložbe koji se koristi „za potrebe educiranja, komuniciranja i interpretiranja najrazličitijih tema i fenomena“ jedan je od medija koji su protumačeni i primjerima potkrijepljeni u poglavlju Mediji interpretacije. Na važnost programskih djelatnosti koje su ključne za ostvarivanje poslanja interpretacijskih centara ili centara za posjetitelje ukazano je u poglavlju Programska djelatnost gdje su predstavljeni festivali, izvedbena događanja, kreativne radionice, povremene i putujuće izložbe, rezidencijalni umjetnički programi, istraživačko i znanstveno djelovanje, sportski programi i događanja. Posljednje poglavlje Razvoj interpretacijskog sadržaja tumači osnovna načela i donosi korisne savjete za pisanje interpretacijskoga teksta i kreiranje vizualnih sadržaja s naglaskom kako je to „vještina koja zahtjeva promišljanje i praksu“. Tekst Priručnika pisan je jasno i koncizno, bogato je ilustriran vrhunskim fotografijama, kojima je uz korištenje shematskih prikaza te grafičkim isticanjem pojedinih pojmova postignuta dodatna laka čitljivost i preglednost teksta. Literatura u prilogu donosi popis pomno izabranih jedinica i relevantne izvore. Osim u svome tiskanome izdanju, Priručnik je besplatno dostupan i u elektroničkom obliku. Priručnik je vrijedno i korisno štivo za sve koji se po prvi put susreću s pojmovima baštine i njezinom interpretacijom, ali i odlično pomagalo baštinskim djelatnicima u komunikaciji sa svojim korisnicima. (Snježana Radovanlija Mileusnić)

Pogledajte još...