izložba
Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“ / #HISMUSkodvas
Hrvatski povijesni muzej
MJESTO
<div>
Povodom osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik, prvog takve vrste u Republici Hrvatskoj, i na temelju višegodišnje stručne suradnje, u Hrvatskom povijesnom muzeju otvorena je pokretna gostujuća izložba „Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.-1995.“.</div>
<div>
</div>
<div>
Za predstavljanje zagrebačkoj publici ciljano je odabrano upravo ovo vrijeme, budući da se svibnju ove godine navršava 25. obljetnica iznimno važne i nepravedno zanemarene u znanstvenoj i stručnoj javnosti, najveće napadne operacije Hrvatske vojske u 1992. godini, kojom je u potpunosti oslobođen hrvatski jug. Ujedno će se ove godine navršiti i puno desetljeće od pokretanja postupka osnivanja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik.</div>
<div>
</div>
<div>
Grad Dubrovnik je 2007. godine usvojio Projekt osnivanja Muzeja Domovinskog rata s idejnim rješenjem koncepcije stalnog muzejskog postava, autora Varine Jurice Turk i Miša Đuraša, te donio odluku o njegovu smještaju u prostore tvrđave Imperijal na Srđu – simbolu herojske obrane Grada 1991. godine. U sklopu pripremnih radova na budućem stalnom postavu, isti autori priredili su tematsku izložbu “Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991.–1995.”, koja je otvorena na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza 2008. godine.</div>
<div>
</div>
<div>
Novoosnovani Muzej Domovinskog rata Dubrovnik zasigurno će omogućiti sustavno stručno i znanstveno bavljenje Domovinskim ratom i promicanje stvarnih ljudskih vrijednosti koje su u njemu stvorene. Utvrđivanjem povijesnih činjenica i istine uspješno će se oduprijeti, u hrvatskom društvu snažno nazočnom, neprimjerenom odnosu prema ovom najvažnijem razdoblju naše povijesti.</div>
<div>
</div>
<div>
O značaju Projekta najbolje svjedoči pokazani interes stručne i znanstvene javnosti, ostvarena sveobuhvatna suradnja s braniteljskim udrugama, građanima i srodnim ustanovama, kao i više od 500 tisuća domaćih i stranih posjetitelja koji su do danas razgledali izložbu.</div>
<div>
</div>
<div>
Smještaj Muzeja u „in situ“ prostorima tvrđave Imperijal na Srđu, mjestu gdje su vođene presudne borbe s agresorom i gdje je Dubrovnik očuvao svoju slobodu, u velikoj mjeri doprinio je stalnom porastu broja godišnjih posjeta. Tako je u 2016. zabilježen rekordan broj od 63 tisuće stranih i 12 tisuća domaćih posjetitelja.</div>
<div>
</div>
<div>
(Varina Jurica Turk, v. d. ravnatelja Muzeja Domovinskog rata Dubrovnik)</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
<div>
<a href="https://www.hismus.hr/hr/izlozbe/arhiva-izlozbi/dubrovnik-u-domovinskom-ratu-1991-1995/likovni-postav/"><strong><span style="color:#0000ff;">POGLEDAJ IZLOŽBU</span></strong></a></div>
<div>
</div>
<div>
<a href="https://www.hismus.hr/media/documents/izlozbe/DU_deplijan_hr.pdf"><strong><span style="color:#0000ff;">PDF Deplijan</span></strong></a></div>
</div>
<p>
</p>
Online izložba
Online izložba
VRIJEME
08.03.2021. / 31.03.2021.
izložba
Umjetnički paviljon će do obnove izlagati ispred zgrade / Tihomir Matijević
MJESTO
<p>
Umjetnički paviljon od sljedećeg tjedna kreće s novim ciklusom izložbi koje postavlja ispred zgrade, s obzirom na to da je nakon potresa i velikih oštećenja izložbeni prostor do daljnjega zatvoren.<br />
<br />
Pod nazivom "Umjetnost ispred Umjetničkog paviljona" program će se održavati na platou ispred ulaza u Paviljon, gdje će se ove godine prirediti četiri izložbe, počevši od one osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića, koja se predstavlja 8. ožujka.<br />
<br />
"Prošla nas je godina suočila s brojnim izazovima. Uz dosad neviđenu globalnu epidemiološku situaciju, Zagreb je u ožujku pogodio i potres koji nam je nanio velika oštećenja i tako privremeno onesposobio ustanovu za održavanje regularnog izložbenog programa", podsjećaju iz Umjetničkog paviljona.<br />
<br />
Stoga su umjetničke produkcije izmještene u prostor ispred Paviljona koji je do sada služio kao pristup samoj zgradi, no nekoliko puta i "postao“ izlagačkim prostorom za umjetnička djela, bile su tu izložbe Dušana Džamonje (1999.), Ivana Kožarića (2005./2006.), Mirjane Vodopije (2013.).<br />
<br />
"Zahvaljujući urbanističkom rješenju Paviljona, prostor ispred ustanove postat će ovim novim izložbenim angažmanom mjesto koje potiče na zadržavanje, odnosno okupljanje ljudi. Umjetnički paviljon oduvijek je bio zamišljen kao mjesto interakcije i urbanog života – sada kada je i taj aspekt donekle onemogućen, vanjski prostor mogao bi nadoknaditi moment zajedništva", kažu.<br />
<br />
Namjera im je i nakon obnove Paviljona nastaviti s tom praksom, prijeći preko Zelenog vala i izložbe održavati po užem središtu Zagreba, a kada se gospodarske prilike u gradu i državi stabiliziraju, Ciklus priređivati bijenalno.<br />
<br />
"Željeli bismo da taj ciklus izložbi preraste u Bijenale suvremene skulpture na otvorenome u kojemu će participirati hrvatski i inozemni umjetnici. Ambiciozan je to projekt, kako financijski tako i organizacijski, no sigurni smo kako bi, iz više razloga, bio dobrodošao i hrvatskoj metropoli i cijeloj državi", poručlii su.<br />
<br />
Tijekom ove godine predstavit će se četiri hrvatska kipara čija će djela, napominje se, svako na svoj osebujan način, animirati i oplemeniti eksterijer Umjetničkog paviljona.<br />
<br />
"Osim same pristupačnosti ovakvog načina izlaganja koji dovodi umjetnost u javni prostor, on ujedno i potiče na promišljanje o ulozi i potencijalu javne plastike, neovisno o njezinom nerijetko efemernom karakteru", dodaje se.<br />
<br />
Program otvara izložba umjetnika čiji se rad smatra provokativnim<br />
<br />
Prva izložba predstavlja instalaciju "Ordnung" osječkog kipara srednje generacije, Tihomira Matijevića, za čiju se umjetnost povjesničari umjetnosti i likovni kritičari slažu da je provokativna, što je vidljivo i u ovom radu.<br />
<br />
Djelo se sastoji od nekoliko elemenata koji, zajedno, tvore cjelinu, odnosno skulpturu - građevinski strojevi postavljeni u pijesak nalaze se na samome dnu i predstavljaju ekonomske uvjete.<br />
<br />
Slijedi prvi dio postamenta koji prikazuje knjige s područja arhitekture i teorije umjetnosti kojim umjetnik ukazuje na važnost planiranja javnog prostora, a u drugom dijelu postamenta je citat Trajanova stupa kojim ističe važnost ljudskog rada.<br />
<br />
Na samom je vrhu figura policajca, koja podsjeća na uobičajeni način prezentiranja važnih povijesnih ličnosti, stoji u najavi.<br />
<br />
Matijevićev rad funkcionira višeslojno, kao svojevrsna slika društva, ironičnog i pomalo grotesknog karaktera, ali i rad koji se usredotočuje i na temu javne plastike te na pitanje promišljanja i korištenja javnih površina. "Apsolutno dobrodošlo umjetničko djelo u vremenu i prostoru u kojemu živimo", dodaje se.<br />
<br />
Tihomir Matijević (Našice, 1975.) diplomirao je 2000. na Kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2013. i doktorirao. Na Indiana University of Pennsylvania boravio je 1998. godine, od koje i izlaže na skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu.<br />
<br />
Nagrađivani umjetnik je od 2005. izvanredni profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku (Kolegij kiparstvo).<br />
<br />
Njegova skulptura bit će ispred Umjetničkog paviljona postavljena do 25. travnja.</p>
<p>
(Hina) </p>
<p>
</p>
Trg kralja Tomislava 22
Trg kralja Tomislava 22
VRIJEME
08.03.2021. / 25.04.2021.
-1.jpg)
izložba
Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu
Gradski muzej Karlovac
MJESTO
<p>
U organizaciji Gradskog muzeja Karlovac održat će se u ponedjeljak, 8. ožujka 2021. godine u 12 sati na Starom gradu Dubovcu otvorenje gostujuće izložbe Kulturnog centra Travno<strong> „Na putu do mora – tradicijsko ruho uz Karolinu i Lujzijanu“. </strong>Otvorenjem izložbe ujedno će obilježiti ponovno <strong>otvaranje</strong> <strong>Starog grada Dubovca za javnost, </strong>koji je bio oštećen u prošlogodišnjem potresu.</p>
<p>
Zbog epidemioloških mjera otvorenje izložbe će biti održano samo za medije.</p>
<p>
</p>
<p>
Naizgled je neobično povezati gradnju ceste s razvojem dizajna narodnih nošnji, no ove su pojave zapravo neraskidivo vezane. Povijesne ceste <strong>Karolina</strong> i <strong>Lujzijana</strong>, kojima se od Karlovca preko Gorskog kotara dolazi do Rijeke te Hrvatskog primorja, spojile su unutrašnjost Hrvatske s njenim primorjem.</p>
<p>
</p>
<p>
Ubrzani napredak Rijeke, Bakra i Kraljevice te mjesta uz cestu Karolinu potaknuli su doseljavanje obrtnika i trgovaca, unaprijedili vojnu i trgovačku povezanost te protok sirovina. Ako promatramo narodnu nošnju uviđamo da su za individualnost njena oblikovanja i razvitak tehnika kojima je rađena presudne upravo migracije ljudi, materijala, sirovina i ideja. Razvojem cestovnih infrastruktura veći izbor materijala je postao dostupan, a upoznavanje novih stilova odijevanja potaknulo je razvoj novih krojeva i kićenje nakitom obrtničke izrade.</p>
<p>
</p>
<p>
Na izložbi će biti prikazani tekstilni predmeti Karlovačkog i Ozaljskog Pokuplja, Žumberka, Ogulinsko-plašćanske doline, Gorskog kotara, Istre i Hrvatskog primorja. Izložba utjelovljuje tri od četiri kulturna područja Hrvatske - sjevernu i sjeverozapadnu, gorsku te primorsku Hrvatsku. Posebno je zanimljivo što će posjetitelji moći vidjeti žumberačke nošnje koje svjedoče o suživotu starosjedilačkog šokačkog i davno doseljenog vlaškog stanovništva, kao i oglavlje jalba iz Ozaljskog Pokuplja koje podsjeća na gotička oglavlja i imalo je magijsku funkciju pri porodu. Tradicijska tehnika izrade jalbe nalazi se na popisu zaštićene nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.</p>
<p>
</p>
<p>
Uz odjevne predmete i predmete potrebne za izradu narodnih nošnji na izložbi će biti prezentirani i tradicijski instrumenti karakteristični za navedena područja, poput šurli, miha i sopila. Posebno su zanimljivi rekviziti koji se mogu vidjeti na izložbi, a koji prate određene obredne prakse poput maski i kostima zvončara iz okolice Rijeke.</p>
<p>
</p>
<p>
Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti predmete i fotografije iz čuvaonica i arhiva različitih institucija i organizacija kao što su Ansambl narodnih plesova i pjesama „Lado“, Etnografski muzej Istre, Folklorni ansambl „Zagreb – Markovac“, Studentsko kulturno-umjetničko društvo „Ivan Goran Kovačić“, Zavičajni muzej Ozalj, Gradskog muzeja Karlovac i glazbenika, solista na tradicijskim glazbalima Stjepana Večkovića.</p>
<p>
</p>
<p>
Autorice izložbe su Lucija Halužan, Ivana Mihajlic i Bojana Poljaković Popović, a kustos gostovanja Nikolina Belančić Arki. Izložba se razgledati od 8. ožujka do 9. svibnja 2021. godine.</p>
<p>
Radno vrijeme Starog grada Dubovca je od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati. </p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong> Kontakt:</strong></p>
<p>
Josipa Vukelić</p>
<p>
voditeljica marketinga i odnosa s javnošću | Head of Marketing and Public relations</p>
<p>
<a href="mailto:josipa.vukelic@gmk.hr">josipa.vukelic[at]gmk.hr</a> | GSM: +385 99 664 7311</p>
<p>
Gradski muzej Karlovac | Karlovac City Museum</p>
<p>
Strossmayerov trg 7 | 47000 Karlovac</p>
<p>
</p>
<p>
Napomena: Dolazak potvrdite na e-mail <a href="mailto:josipa.vukelic@gmk.hr"><strong>josipa.vukelic@gmk.hr</strong></a> ili broj mobitela +385 99 6647 311.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Stari grad Dubovac, Karlovac
Stari grad Dubovac, Karlovac
VRIJEME
08.03.2021. / 09.05.2021.