izložba
Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj / Možda Vi ne možete do nas, ali mi možemo do Vas!
Hrvatski povijesni muzej
MJESTO
<div>
Bez obzira na posljedice izazvane potresom i mjere predostrožnosti tijekom epidemije koronavirusa mi se i dalje trudimo biti dostupni vama, našim posjetiteljima – stvarajući nove i podsjećajući vas na neke stare sadržaje.</div>
<div>
</div>
<div>
</div>
<div>
U povodu 90. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Gorana Kovačića 11. srpnja 2003. otvoren je novi stalni postav u pjesnikovoj rodnoj kući u Lukovdolu (Memorijalnom muzeju Ivana Gorana Kovačića) – „Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj“.</div>
<div>
</div>
<div>
Izložbu pogledajte <a href="https://hismus.us19.list-manage.com/track/click?u=4d066c4a3f386d8e56462b473&id=561b84cb2c&e=0b1024cacc" target="_blank" title="Izložba">ovdje</a>!</div>
Online izložba
Online izložba
VRIJEME
22.01.2021. / 31.01.2021.
izložba
Šuma okom šumara
Galerija grada Krapine
MJESTO
<p>
<span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Galerija grada Krapine već tradicionalno izložbenu sezonu započinje predstavljanjem izložbe fotografija bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ kojeg organizira Hrvatsko šumarsko društvo - ogranak Bjelovar.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Ove godine zbog epidemiološke situacije izložba neće biti postavljena u Galeriji već se može pogledati na mrežnoj stranici i YouTube kanalu POU Krapina - </span><a href="https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA</a><span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"> .</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Radi se o retrospektivnoj izložbi fotografija „Šuma okom šumara“ izloženoj u veljači 2020. u zgradi Europa Buildinga u Bruxellesu, povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izbor je to šesnaest fotografija sa dosadašnjih salona „Šuma okom šumara“.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" />
<a href="https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/</a></p>
<p>
<a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=102049"><strong>Izvor</strong></a></p>
Online izložba
Online izložba
VRIJEME
22.01.2021. / 28.02.2021.
izložba
BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<p align="center">
<strong><em>BARUN FRANJO TRENK - NOVO LICE LEGENDE</em></strong></p>
<p align="center">
<em>- u povodu 310. obljetnice njegovog rođenja i 280. godišnjice Trenkovih pandura -</em></p>
<ul>
<li align="center">
</li>
</ul>
<p>
Obavještavamo Vas da je <strong>22. siječnja 2021. godine </strong>u Muzeju Brodskog Posavlja otvorena izložba <em>Barun Trenk – Novo lice legende </em>organizirana u suradnji<em> M</em>uzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučilišta.</p>
<p>
Na izložbi su predstavljeni rezultati antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka. Na temelju 27.019 CT snimaka njegovog tijela i sedam uzoraka mekog tkiva izrađena je rekonstrukcija njegovog lika i virtualna aninimacija. Također, izneseni su i manje poznati detalji iz njegovog života – od kojih bolesti je bolovao, zašto je šepao, koliko je bio visok… </p>
<p>
Barun Franjo Trenk (1711.-1749.) bio je vješt vojskovođa, neustrašiv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspješno ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u Šleskoj, Austriji, Bavarskoj, Češkoj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru osuđen je 1747. godine na smrtnu kaznu koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine. </p>
<p>
S obzirom na to da je otac baruna Franje Trenka, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio u Brodu razlog je više da ovu dokumentarnu, povijesnu, edukativnu izložbu predstavimo i Brođanima.</p>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
22.01.2021. / 10.03.2021.
izložba
Barun Trenk – Novo lice legende
Muzej Brodskog Posavlja
MJESTO
<div>
Muzej Brodskog Posavlja, u nastojanju da zanimljive izložbene projekte predstavi i brodskoj javnosti, u okviru međumuzejske i međunarodne suradnje, u petak, 22. siječnja 2021. godine u 11 sati, otvara izložbu Muzeja grada Brna - <strong>Barun Trenk – Novo lice legende</strong>, prvu izložbu u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena rekontrukcija stvarnog izgleda jedne povijesne ličnosti. Izložba je prošle godine gostovala u Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Bjelovar i Muzeju Like Gospić. </div>
<div>
</div>
<div>
Na izložbi su predstavljeni rezultati antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka, koji su ostvareni u suradnji Muzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučilišta - Prirodoslovno-matematičkog fakulteta - Odsjek za antropologiju u Brnu. Autori su: Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová, Petr Vachůt. </div>
<div>
</div>
<div>
Rekonstrukcija lica i tijela te odjeće baruna Franje Trenka, jedne od najpoznatijih ličnosti u hrvatskoj povijesti i jedne od najpopularnijih ličnosti 18. stoljeća u Europi, rezultat je dvogodišnjeg stručnog rada antropologa i povjesničara. Na temelju 27.019 CT snimaka mumificiranog tijela Franje Trenka izrađeno je 157 digitalnih modela, a na sedam uzoraka mekog tkiva provedena je genetska analiza što je doprinijelo izradi virtualne rekonstrukcije njegovog izgleda u vrijeme kada je bio zatvorenik u zatvoru Spielberg. Osim rekonstrukcije samog izgleda, izrađena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka pridružen i pokret. Također, izneseni su manje poznati detalji iz njegovog života - od kojih bolesti je bolovao, zašto je šepao, koliko je bio visok… </div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Barun Franjo Trenk (1711.-1749.)</strong>, bio je vješt vojskovođa, neustrašiv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspješno ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u Šleskoj, Austriji, Bavarskoj i Češkoj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru, osuđen je na gubitak čina i smrtnu kaznu 1747. koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine. </div>
<div>
</div>
<div>
Trenk je govorio sedam jezika, volio englesku književnost i glazbu, svirao violinu, izvrsno pjevao i plesao… Sudjelovao je u 102 dvoboja, 14 puta ranjavan, dva puta osuđen na smrt. Utemeljitelj je vojne glazbe, uveo je kravatu, manžete i ukrasnu dugmad na rukave kaputa i košulje vojne odore…</div>
<div>
</div>
<div>
S obzirom na to da je Franjin otac, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio Brodu razlog je više da ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu predstavimo i Brođanima.</div>
<div>
</div>
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
Ante Starčevića 40, Slavonski Brod
VRIJEME
22.01.2021. / 10.03.2021.
.jpg)
izložba
Alan Vlahov - Dnevnik
Muzej suvremene umjetnosti
MJESTO
<p>
Muzej suvremene umjetnosti ugošćuje od 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021. izložbu u organizaciji ISO- Izložbenog salona Izidor Kršnjavi naslova „Dnevnik“ u autorstvu kipara Alana Vlahova, nekada đaka, a sada profesora stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj Školi primijenjene umjetnosti i dizajna. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor.</p>
<p>
</p>
<p>
ISO - izložbeni salon Izidor Kršnjavi Škole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodišnju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O izložbi:</strong></p>
<p>
<em>Dnevnik</em> Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio kaširani papir, žica i akril, govoreći nešto i o našoj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila.</p>
<p>
</p>
<p>
U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a "teaser" za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi <em>ŠPUD: Izolirani</em> radom <em>Trgovac snovima</em>. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: "Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, šumu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega što dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utočište koje nam daje osjećaj stalnosti." Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim <em>Trgovca snovima</em>, tu su <em>Nowhere man</em>, <em>Utočište</em>, <em>Ushit</em> i "Gospođo, dobili ste poštu!", i drugi, a svaki od njih poput kazališnog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vještina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivošću stečenom višegodišnjim radom u području restauracije.</p>
<p>
Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.</p>
<p>
</p>
<p>
(Bernarda Cesar)</p>
<p>
</p>
<p>
Ulaz na izložbu je besplatan.</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Kontakti:</strong></p>
<p>
ISO – Izložbeni salon Izidor KršnjaviTrg Republike Hrvatske 11, Zagreb</p>
<p>
e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com</p>
<p>
web: <u>ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr</u></p>
<p>
fb: @isospud</p>
<p>
</p>
<p>
Muzej suvremene umjetnosti</p>
<p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb</p>
<p>
ut – pet 11 – 19 sati, sub, ned 11 – 18 sati,</p>
<p>
koordinacija: Daniela Bilopavlović Bedenik, viša kustosica Odjela za edukativnu djelatnost</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Impressum deplijana:</strong></p>
<p>
Izdavač deplijana: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb</p>
<p>
Za izdavača: Filip Pintarić</p>
<p>
Voditeljica: Bernarda Cesar</p>
<p>
Asistent: Igor Kozlina</p>
<p>
Savjet iso-a: Martina Božić, Marija Juza, Irena Kraševac, Vinka Mortigjija Anušić, Matej Pašalić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p>
<p>
Postav: Alan Vlahov i Bernarda Cesar</p>
<p>
Asistent: Monika Markić</p>
<p>
Dizajn i prijelom: Babushke / Organizam</p>
<p>
Predgovor: Anita Parlov</p>
<p>
Fotografija: Aleksandra Mutić</p>
<p>
</p>
<p>
Tisak: Kerschoffset</p>
<p>
Naklada: 300 primjeraka</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Dodatni program</strong></p>
<p>
vodstva kroz izložbu, radionice</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Projekt podupirli: </strong></p>
<p>
Grad Zagreb, Ministarstvo kulture</p>
<p>
</p>
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
VRIJEME
22.01.2021. / 21.02.2021.
izložba
Ištvan Išt Huzjan: Od odozgo do odozdo
Muzej suvremene umjetnosti - Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš-Richter
MJESTO
<p>
<strong>U prostoru Zbirke Richter MSU-a u četvrtak, 21.1. 2021. moći će se od 17 do 20 sati pogledati novootvorenu izložbu u ciklusu SintArt</strong> autora Ištvana Išta Huzjana naslova <strong>“</strong><em><strong>Od odozgo do odozdo</strong></em><strong> ”.</strong></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>O izložbi:</strong></p>
<p>
Priča o legendarnom zagrebačkom vatrogascu Matiji Juričiću Katedralcu osnova je umjetničkog rada Ištvana Išt Huzjana kojim umjetnik istražuje vlastitu obiteljsku povijest promatrajući je ne samo u osobnom nego i u simboličnom pogledu. </p>
<p>
</p>
<p>
U obiteljskoj povijesti Ištvana Išt Huzjana sačuvana je priča o slavnom Katedralcu, davnom rođaku koji je na neobičan način ostvario svoj plemeniti životni san da postane vatrogasac i pomaže ljudima. Tridesetih godina prošlog stoljeća nezaposleni stolar Matija Juričić, kako bi pokazao svoju izvrsnu fizičku spremu i spretnost, popeo se je na toranj zagrebačke katedrale i izvodio akrobacije. Međutim, zbog jakog vjetra Juričić se nije mogao zadržati na tornju dva sata kako je planirao i ubrzo nakon nekoliko izvedenih figura počeo se spuštati. Njegov silazak popraćen je velikim pljeskom okupljenog mnoštva građana, međutim on je u pratnji redarstvenika odveden u policijsku postaju ali nakon kratkog vremena zaposlen je na preporuku kao vatrogasac.</p>
<p>
</p>
<p>
Unazad dvije godine Ištvan Išt Huzjan pripremao je umjetnički projekt u kojem je namjeravao izvesti Juričićeve „skuplture“, međutim 2020., kada se trebala dogoditi izvedba Huzjanova performansa, njegov se rad neplanirano počeo mijenjati pod utjecajem širenja epidemije bolesti COVID-19. Pored toga, Zagreb je u ožujku pogodio katastrofalan potres, a nakon nekoliko mjeseci grad je poplavljen uslijed velikog nevremena kakvo se, prema riječima meteorologa, događa svakih 400 godina. Mnogi sugrađani zbog posljedica potresa ostali su bez krova nad glavom, oštećene su brojne povijesne zgrade u središtu Zagreba, među kojima i simbol grada Zagreba, katedrala.</p>
<p>
</p>
<p>
Huzjanov umjetnički rad u tim novim okolnostima počeo se mijenjati, reagirajući na posljedice kaotične svakodnevice u kojoj su se gotovo preko noći promijenile sudbine ljudi. Umjetnik je u središte interesa postavio instituciju – Zbirku Richter i ljude koji su na različite načine povezani s ovim prostorom. Umjetnički projekt naslovljen <em>Od odozgo do odozdo</em> sastoji se od performansa u kojem su na poziv autora i kustosice Zbirke Richter sudjelovali umjetnici, studenti i suradnici, koji su kratko vrijeme proveli zajedno na krovu Zbirke Richter. Sudionici performansa povezani na najrazličitije načine svojim su tijelima, poput Huzjanova slavnog rođaka Katedralca, nesvjesno oblikovali različite skulpture zabilježene na fotografijama snimljenima iz zraka. Zbirka Richter tako je preuzela ulogu svojevrsnog utočišta, mjesta koje poput prirodnog zaklona može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.</p>
<p>
</p>
<p>
<a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sint-art-13-istvan-ist-huzjan-od-odozgo-do-odozdo/606.html"><strong>Više</strong></a></p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Ištvan Išt Huzjan</strong> (Ljubljana, 1981.) diplomirao je 2005. na Accademia di belle arti u Veneciji. Od 2009. do 2015. boravio je na nekoliko rezidencijalnih programa među kojima su Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu (2009.), zatim National Art Studio in Changdong u Seoulu i Apartment of the Ministry of Culture of Slovenia u New Yorku. Suosnivač je umjetničkog kolektiva „Project Goleb” u Amsterdamu, a 2011. i 2014. bio je nominiran za nagradu OHO u Sloveniji. Godine 2014. nagrađen je Fernand Baudin prijs u Belgiji, a 2015. dobitnik je glavne nagrade 31. Biennial of Graphic Arts - Over You You u Ljubljani. U svojem radu, Ištvan Išt Huzjan objedinjuje različite umjetničke strategije povezujući različite medije, fotografiju, crtež, objekte, performas. Huzjan se 2012. pridružio skupnoj izložbi Simplon Express / The Return postavljenoj u vlaku na relaciji Zagreb – Pariz, a iste godine putovao kopnenim putem, samo javnim prijevozom iz Seula u Ljubljanu kao performansa. Od 2012. s Gregoireom Motteom i Thibautom Espiauom u Bruxellesu vodi klub umjetnika i izlagački prostor „Coffre-Fort”. Od 2006. vodi vlastitu izdavačku kuću 21st Century Books. Živi i radi u Ljubljani.</p>
<p>
</p>
<p>
Radno vrijeme Zbirke Richter je srijedom i subotom od 11 do 16 sati, ostale dane uz prethodnu najavu.</p>
<p>
</p>
Vrhovec 38, Zagreb
Vrhovec 38, Zagreb
VRIJEME
21.01.2021. / 04.04.2021.
,-1957.,-MUO.jpg)
izložba
HDD galerija / Slava Antoljak – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna
MJESTO
<p>
Od četvrtka 21. siječnja u 12 sati do 11. veljače 2021. u HDD galeriji traje izložba Slave Antoljak, koja nas upoznaje s djelovanjem ove važne autorice u vibrantnom periodu 1950-ih i 1960ih godina, ali i prije rata. Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala je s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te je aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice. Na izložbi će biti prikazani namještaj te tkani dekorativni i funkcionalni predmeti iz zbirke zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih zbirki, a kustos izložbe je Marijan Špoljar.</p>
<p>
</p>
<p>
Na izložbi se rekonstruira djelovanje autorice koja je u svome radu prešla široko područje i dugački put od zanatstva, modnog i kitničarskog salona u Koprivnici prije 2. svjetskog rata, preko radova umjetničkog obrta i primijenjene umjetnosti realiziranih u Zagrebu pedesetih godina, njezinoga doprinosa dizajnerskim ostvarenjima namještaja izloženog na Milanskom bijenalu 1957. godine do niza tekstilnih radova načinjenih u privatnoj radionici u Zagrebu. Izložba Slava Antoljak – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna sadrži namještaj iz fundusa MUO te iz privatne zbirke Švarc, ostvaren u suradnji s arhitektima i dizajnerima Vjenceslavom Richterom, Zvonimirom Marohnićem i Ferdom Rosićem, tkane dekorativne i funkcionalne predmete te fotografije životnih, radnih i izložbenih ambijenata.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložbu možete pogledati od 21. siječnja do 11. veljače, radnim danima od 12 do 19 sati.</p>
<p>
</p>
<p>
Izvor: <a href="http://dizajn.hr/blog/slava-antoljak-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>
Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD Galerija
Boškovićeva 18, Zagreb 10000
Hrvatsko dizajnersko društvo / HDD Galerija
Boškovićeva 18, Zagreb 10000
VRIJEME
21.01.2021. / 11.02.2021.
izložba
Portret i djelo / Donacija Nine Vranića
Moderna galerija
MJESTO
<div>
U Modernoj galeriji - nacionalnom muzeju moderne umjetnosti od 21. siječnja 2021. moći će se pogledati izložba "Portret i djelo. Donacija Nine Vranića".</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>O izložbi:</strong></div>
<div>
Izložba Portet i djelo. Donacija Nine Vranića kontekstualizira Vranićev fotografski ciklus Portreti umjetnika s reprezentativnim djelima portretiranih umjetnika iz fundusa Moderne galerije. Izlažući portrete umjetnika poput Ferdinanda Kulmera, Miljenka Stančića, Šime Vulasa… uz njihova djela ukazujemo na širinu i bogatstvo naše likovne scene druge polovice 20. stoljeća. Panoptikum započet s klasicima poput Vilka Gecana i Krste Hegedušića, preko velikana - Ede Murtića, Branka Ružića ili Dušana Džamonje, pa sve do nove generacije koja u sedamdesetima i osamdesetima tek počinje izlagati, poput Vatroslava Kuliša, Dimitrija Popovića, Dore Kovačević ili pak Tamare Ukrainčik kao najmlađe među njima, poentiraju jedinstvenu kreativnu sinergiju portretiranog i portretista, utemeljenu na istinskom razumijevanju i obostranom poštovanju. </div>
<div>
</div>
<div>
Fotograf Goran Vranić je 2015. ispunio želju svoga oca te je u ime obitelji darovao Modernoj galeriji ciklus od ukupno 48 portreta umjetnika iz istoimenog ciklusa. Nakon inaugracijski koncipiranih izložbi iz darovnica Dalibora Paraća i Slavka Šohaja, izložba Portet i djelo upravo u korelaciji s Vranićevim ciklusom prezentira umjetničko bogatstvo i izniman značaj muzejske zbirke Moderne galerije. Od prvih portreta snimljenih 1960-ih pa sve do izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu 1997. godine, Nino Vranić je desetljećima pomno pratio brojene tijekova na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. O suvremenom razvoju hrvatske likovne scene Vranićeva doba svjedoči 48 umjetnina koje su nam darovane 2015. godine, ali i Autoportret iz 1973. godine, koji je snimljen u skladu s konceptom istoga ciklusa, a koji nam je obitelji Vranić darovala tijekom pripreme izložbe Portret i djelo u prosincu 2020. </div>
<div>
</div>
<div>
Izložbu prati bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.</div>
<div>
(Lade Bošnjak Velagić)</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Napomena:</strong></div>
<div>
S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, službeno otvorenje izložbe neće se održati.</div>
<div>
</div>
<div>
<strong>Popis umjetnika prezentiranih na izložbi:</strong></div>
<div>
Branko Bahunek </div>
<div>
Josip Biffel </div>
<div>
Vjekoslav Brešić </div>
<div>
Daniel Butala </div>
<div>
Dragica Cvek Jordan </div>
<div>
Zlatko Čular </div>
<div>
Francina Dolenec </div>
<div>
Zorislav Drempetić-Hrčić </div>
<div>
Dušan Džamonja </div>
<div>
Ivo Friščić </div>
<div>
Vilko Gecan </div>
<div>
Tomo Gerić </div>
<div>
Krsto Hegedušić </div>
<div>
Ante Jakić </div>
<div>
Vasilije Jordan </div>
<div>
Nives Kavurić Kurtović </div>
<div>
Eugen Kokot </div>
<div>
Branko Kovačević </div>
<div>
Dora Kovačević </div>
<div>
Edo Kovačević </div>
<div>
Ivan Kožarić </div>
<div>
Vatroslav Kuliš </div>
<div>
Ferdinand Kulmer </div>
<div>
Ivan Lacković Croata </div>
<div>
Milena Lah</div>
<div>
Ela Lesiak </div>
<div>
Ivan Lesiak </div>
<div>
Zvonimir Lončarić </div>
<div>
Valerije Michieli </div>
<div>
Edo Murtić </div>
<div>
Dalibor Parać </div>
<div>
Mladen Pejaković </div>
<div>
Ratko Petrić </div>
<div>
Dimitrije Popović </div>
<div>
Ivan Rabuzin </div>
<div>
Velimir Rački </div>
<div>
Nikola Reiser </div>
<div>
Branko Ružić </div>
<div>
Rudolf Sablić </div>
<div>
Miljenko Stančić </div>
<div>
Frano Šimunović </div>
<div>
Slavko Šohaj </div>
<div>
Miroslav Šutej </div>
<div>
Antun Boris Švaljek </div>
<div>
Dražen Trogrlić </div>
<div>
Marija Ujević</div>
<div>
Tamara Ukrainčik </div>
<div>
Šime Vulas </div>
<div>
Autoportret, 1973.</div>
<div>
</div>
Andrije Hebranga 1, Zagreb
Andrije Hebranga 1, Zagreb
VRIJEME
21.01.2021. / 21.03.2021.
izložba
Produljena izložba skulptura Vena Jerkovića u Muzeju grada Kaštela
Muzej grada Kaštela
MJESTO
<p>
U Muzeju grada Kaštela izložba skulptura <strong>Vena Jerkovića</strong> otvorena 17. prosinca 2020. produljena je do 15. veljače 2021. </p>
<p>
</p>
<p>
<strong>Više o izložbi:</strong></p>
<p>
<a href="https://www.facebook.com/MuzejGradaKastela/photos/pcb.3642307082530539/3642305245864056/">https://www.facebook.com/MuzejGradaKastela/photos/pcb.3642307082530539/3642305245864056/</a></p>
<p>
<a href="https://vimeo.com/494378750?fbclid=IwAR2j-Rugh51yKzhvPqjxC790-3bpdsOlrrrnLsbfU5r3Rks0W40KiBzxl3c">https://vimeo.com/494378750?fbclid=IwAR2j-Rugh51yKzhvPqjxC790-3bpdsOlrrrnLsbfU5r3Rks0W40KiBzxl3c</a></p>
<p>
</p>
<p>
Ilovača, jednostavan i dostupan materijal oblikovan u kalupe i pečen danima na visokim temperaturama, protokom vremena i prirodnim utjecajima dobiva na šarmu i toplini, a metaforički sadrži nešto asocijativno, praiskonsko. Privučen estetikom materijala: patinama, bojom, ostatcima žbuke i veziva, strukturom i formama oblikovanim morem, Veno na morskim žalima sakuplja njemu dragocjen materijal. U intervalima predaha od modeliranja ili klesanja naručenih radova, u intimi svog ateljea i slobodi od zadanosti tema i funkcija, poput djeteta u igri, prepušten mašti konstruira i oblikuje skulpture od starih opeka, čija je motivika i forma uvjetovana slučajno (ako slučajno postoji) zadobivenim formama. Pronađene fragmente kipar minimalno prilagođava i vješto povezuje u cjeline bez vidljiva spoja u skulpture komornih dimenzija. Neke od njih svojim ležećim položajem, više nego morfologijom, prizivaju velikog Henryja Moora ( <em>Ljeto, Zavodnica, Spavač</em>), a neke po formi i dinamici očišta, stilizacijama i grafizmima podsjećaju na kubistički likovni izraz ( <em>Pjevačice, Na suncu, Ljeto, Zavodnica</em>...). Čest je motiv Venovih skulptura konj s jahačem ( <em>Djeva na konju, Na divljem konju, Kralj na konju</em>). Te dopadljive skulpture ne teže monumentalnosti, ali bude romantične reminiscencije nekih davnih vremena. Komponiranjem zatečenih oblika i fragmenata kružnih i romboidnih uzoraka nastale su uravnotežene kiparske cjeline, a skladno se nadopunjuju patine i grafizmi nastali djelovanjima prirode s onima nastalima umjetnikovom rukom.</p>
<p>
</p>
<p>
Uvijek aktualnom temom iz Ivanova Otkrivenja <em>Četiri jahača apokalipse</em>, autor komentira neizvjesnost i tjeskobu stvarnosti koju trenutačno proživljava cijeli svijet. U radovima se referira na biblijsku ikonografiju, povezujući je s bićima iz grčkog mita i egipatskih vjerovanja. Minotaur je prvi jahač i jedno je od lica destruktivne pohlepe, a jahača egipatskoga boga Horusa autor nekom vlastitom simbolikom izjednačuje s drugim razornim jahačem apokalipse. Treći je jahač nedefinirani, prijeteći antropomorfni lik koji po tumačenjima mjeri, oduzima i uništava život. Četvrti je jahač prikazan kao krilati lav koji stoji na konju razjapljenih čeljusti i šiljata jezika. On predstavlja apokaliptičku zvijer koja ubija. </p>
<p>
</p>
<p>
Nastojanja autora prema redukciji oblika i minimalnoj narativnosti najbolje se očituju u skulpturama <em>Navijači, Ženska klapa, Zbor, Izgon iz raja, Ljeto, Prosvjednik, Spavač, Zavodnica</em>... Priroda neprestane dinamike ljudskog uma uvjetuje sklonost traženju vizualnih i mentalnih "počivališta" u jednostavnim formama. Istodobno "čistoća" redukcije oblicima daje monumentalnost a blagi prijelazi i nepravilnosti arhaičnu toplinu. Upravo su te Venove skulpture i najsuverenije. Šaljivu i vedru sliku svijeta daje u skulpturama <em>Izgon iz raja, Navijači, Ženska klapa, Pjevačice, Brbljavica, Vjetar u kosi, Sretna žena u šetnji , Harmonikaš, Mladi orao...</em></p>
<p>
</p>
<p>
Većinu svog dosadašnjeg stvaralaštva radio je na zadatcima javnih skulptura i skulptura namijenjenih crkvenim interijerima, izradi plaketa i sličnih narudžaba, te na restauracijama kamenih objekata i dekoracija graditeljske baštine. U takvoj egzistencijalnoj dinamici Veno Jerković nije uspio izgraditi vlastiti autentičan i prepoznatljiv kiparski rukopis, iako radovi od opeke nastali tijekom nekoliko posljednjih godina čine povezan, ali pomalo heterogen ciklus. Stvaralačka želja, marljiv rad i nužnost traženja osobnog izričaja i motiva kod Vene Jerkovića još su snažni, a vještina vladanja kiparskim tehnikama, osjećaj za sklad kiparskih forma te senzibilitet prema materijalima čini ga kiparom koji može još mnogo dati. (iz predgovora, Mirela Vujević Duvnjak) </p>
<p>
</p>
<p>
VENO JERKOVIĆ (Ljepunice, 1957.), diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1982. Suradnik je Majstorske radionice prof. Ivana Sabolića i Dušana Džamonje do 1984. Tijekom 1984. i 1985. godine surađuje s Raoulom Goldonijem na izradi staklenih i kamenih skulptura. Stručno zvanje viši konzervator-restaurator u specijalnosti kamene plastike i štuka stekao je 2007. Voditelj je konzervatorsko-restauratorskih radova na spomeničkoj baštini, te radi na projektiranju interijera i eksterijera od 1999. do 2013. Sudjeluje na javnim i pozivnim natječajima, autor je niza javnih skulptura i spomenika, plaketa, medalja, nagrada, crkvene opreme,... Sudjeluje na izložbama, kiparskim simpozijima, a za neke od svojih projekata dobio je nagrade i priznanja. Dobitnik je osobne nagrade grada Kaštela 2012. Voditelj je kiparsko-slikarske kolonije "1500 godina stara kaštelanska maslina-zaštićeni spomenik prirode". Živi i radi u Kaštel Kambelovcu.</p>
<p>
</p>
<p>
Izložba se može pogledati ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9:00 - 16:00, utorkom i četvrtkom od 9:00 - 19:00 i subotom od 9:00 - 13:00. Nedjeljom i praznicima je zatvoreno.</p>
<p>
</p>
<p>
</p>
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
Dvorac Vitturi, Lušiško Brce 5, Kaštel Lukšić
VRIJEME
18.01.2021. / 15.02.2021.