Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj / Možda Vi ne možete do nas, ali mi možemo do Vas!

<div> Bez obzira na posljedice izazvane potresom i mjere predostrožnosti tijekom epidemije koronavirusa mi se i dalje trudimo biti dostupni vama, na&scaron;im posjetiteljima &ndash; stvarajući nove i podsjećajući vas na neke stare sadržaje.</div> <div> &nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> U povodu 90. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Gorana Kovačića 11. srpnja 2003. otvoren je novi stalni postav u pjesnikovoj rodnoj kući u Lukovdolu (Memorijalnom muzeju Ivana Gorana Kovačića) &ndash; &bdquo;Ivan Goran Kovačić i njegov zavičaj&ldquo;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu pogledajte&nbsp;<a href="https://hismus.us19.list-manage.com/track/click?u=4d066c4a3f386d8e56462b473&amp;id=561b84cb2c&amp;e=0b1024cacc" target="_blank" title="Izložba">ovdje</a>!</div>

Šuma okom šumara

<p> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Galerija grada Krapine već tradicionalno izložbenu sezonu započinje predstavljanjem izložbe fotografija bjelovarskog salona fotografije &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; kojeg organizira Hrvatsko &scaron;umarsko dru&scaron;tvo - ogranak Bjelovar.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Ove godine zbog epidemiolo&scaron;ke situacije izložba neće biti postavljena u Galeriji već se može pogledati na mrežnoj stranici i YouTube kanalu POU Krapina -&nbsp;</span><a href="https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.youtube.com/channel/UCQJ9CfqTltwmHDe5ZkMOGhA</a><span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">&nbsp;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Radi se o retrospektivnoj izložbi fotografija &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo; izloženoj u veljači 2020. u zgradi Europa Buildinga u Bruxellesu, povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <span style="color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;">Izbor je to &scaron;esnaest fotografija sa dosada&scaron;njih salona &bdquo;&Scaron;uma okom &scaron;umara&ldquo;.</span><br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <br style="line-height: 14px; color: rgb(102, 102, 102); font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;" /> <a href="https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/" style="margin: 0px; padding: 0px; border: 0px; outline: 0px; font-family: Arial, Helvetica, sans-serif; text-decoration-line: none; color: rgb(34, 111, 159);">https://www.facebook.com/PuckoOtvorenoUcilisteKrapina/</a></p> <p> <a href="https://www.culturenet.hr/default.aspx?id=102049"><strong>Izvor</strong></a></p>

Barun Trenk – Novo lice legende

<div> Muzej Brodskog Posavlja, u nastojanju da zanimljive izložbene projekte predstavi i brodskoj javnosti, u okviru međumuzejske i međunarodne suradnje, u petak, 22. siječnja 2021. godine u 11 sati, otvara izložbu Muzeja grada Brna -&nbsp;<strong>Barun Trenk &ndash; Novo lice legende</strong>, prvu izložbu u Hrvatskoj na kojoj je predstavljena rekontrukcija stvarnog izgleda jedne povijesne ličnosti. Izložba je pro&scaron;le godine gostovala u Gradskom muzeju Požega, Gradskom muzeju Bjelovar i Muzeju Like Gospić.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Na izložbi su predstavljeni rezultati antropolo&scaron;kih istraživanja provedenih na mumificiranom tijelu Franje Trenka, koji su ostvareni u suradnji Muzeja grada Brna, Kapucinskog samostana i Masarykovog sveučili&scaron;ta - Prirodoslovno-matematičkog fakulteta - Odsjek za antropologiju u Brnu. Autori su: Mikol&aacute;&scaron; Jurda, Helena Luk&aacute;&scaron;ov&aacute;, Ctibor Ostr&yacute;, Petra Urbanov&aacute;, Petr Vachůt.&nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> Rekonstrukcija lica i tijela te odjeće baruna Franje Trenka, jedne od najpoznatijih ličnosti u hrvatskoj povijesti i jedne od najpopularnijih ličnosti 18. stoljeća u Europi, rezultat je dvogodi&scaron;njeg stručnog rada antropologa i povjesničara. Na temelju 27.019 CT snimaka mumificiranog tijela Franje Trenka izrađeno je 157 digitalnih modela, a na sedam uzoraka mekog tkiva provedena je genetska analiza &scaron;to je doprinijelo izradi virtualne rekonstrukcije njegovog izgleda u vrijeme kada je bio zatvorenik u zatvoru Spielberg. Osim rekonstrukcije samog izgleda, izrađena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka pridružen i pokret. Također, izneseni su manje poznati detalji iz njegovog života - od kojih bolesti je bolovao, za&scaron;to je &scaron;epao, koliko je bio visok&hellip;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Barun Franjo Trenk (1711.-1749.)</strong>, bio je vje&scaron;t vojskovođa, neustra&scaron;iv ratnik, pustolov, vođa pandurske pukovnije koja je uspje&scaron;no ratovala za caricu Mariju Tereziju u ratu za austrijsko nasljeđe (1740.-1748.) u &Scaron;leskoj, Austriji, Bavarskoj i Če&scaron;koj i stekla reputaciju vrhunski obučenih i hrabrih vojnika. Diljem Europe pronosile su se priče o njihovim vojnim podvizima, a u Hrvatskoj su barun Franjo Trenk i njegovi panduri stekli neupitan status legende. Optužen za zločine, neposluhe i pronevjeru, osuđen je na gubitak čina i smrtnu kaznu 1747. koju je Marija Terezija izmijenila u kaznu doživotnog zatvora gdje je i umro 1749. godine.&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Trenk je govorio sedam jezika, volio englesku književnost i glazbu, svirao violinu, izvrsno pjevao i plesao&hellip; Sudjelovao je u 102 dvoboja, 14 puta ranjavan, dva puta osuđen na smrt. Utemeljitelj je vojne glazbe, uveo je kravatu, manžete i ukrasnu dugmad na rukave kaputa i&nbsp; ko&scaron;ulje vojne odore&hellip;</div> <div> &nbsp;</div> <div> S obzirom na to da je Franjin otac, pukovnik Ivan Trenk, bio zapovjednik brodske tvrđave (1723.-1732.) te da je u djetinjstvu i Franjo povremeno boravio Brodu razlog je vi&scaron;e da ovu zanimljivu i atraktivnu izložbu predstavimo i Brođanima.</div> <div> &nbsp;</div>

Alan Vlahov - Dnevnik

<p> Muzej suvremene umjetnosti &nbsp;ugo&scaron;ćuje od 22. 1. 2021. - 21. 2. 2021. izložbu&nbsp; u organizaciji ISO- Izložbenog salona Izidor Kr&scaron;njavi naslova &bdquo;Dnevnik&ldquo; u autorstvu kipara Alana Vlahova, nekada đaka, a sada profesora stručnih umjetničkih predmeta u zagrebačkoj &Scaron;koli primijenjene umjetnosti i dizajna. Prvi dan izložbe je petak 22. 1. 2021. od 11 sati, a u popodnevnim satima izložbi će nazočiti i sam autor.</p> <p> &nbsp;</p> <p> ISO - izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njavi &Scaron;kole primijenjene umjetnosti i dizajna trenutno je u obnovi nakon zagrebačkog potresa te zahvaljujući MSU-u s kojim razvija dugogodi&scaron;nju suradnju, organizira i ovu izlagačku aktivnost na alternativnoj lokaciji. Jesenski program 2020. realiziran je u prostoru Zbrike Richter MSU-a, a prvom izložbom u sezoni 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> <em>Dnevnik</em> Alana Vlahova, njegov novi samostalni kiparski opus nakon nekoliko godina, nastao je u prethodnoj godini u vremenu izolacije i pandemije. Iako koncepcijski planiran i puno ranije, tijekom realizacije, autor je mijenjao materijale izvedbe, shodno uvjetima rada i novim okolnostima u koje smo ubačeni. &nbsp;Tako je drvo i drvene skulpture, s kojima je Vlahov najavio početak nastanka opusa upravo 2019. godine u prosincu na izložbi profesora, zamijenio ka&scaron;irani papir, žica i akril, govoreći ne&scaron;to i o na&scaron;oj nestalnosti, krhkosti, izloženosti, i cikličnosti na koje nas je prethodna godina podsjetila.</p> <p> &nbsp;</p> <p> U vrhuncu pandemije, Vlahov odbacuje rad u drvu i odlučuje cijeli ciklus realizirati upravo u dominantnoj tehnici rada na Aranžersko-scenografskom odjelu, jednom od odjela na kojem Vlahov predaje, a &quot;teaser&quot; za preobraženi opus postavlja na prosinačkoj izložbi <em>&Scaron;PUD: Izolirani</em> radom <em>Trgovac snovima</em>. Upravo taj rastući i fantastični dnevnički aspekt kreacije, opisuje i autorova kolegica Anita Parlov u predgovoru izložbe: &nbsp;&quot;Ambijenti nadrealnih trenutaka, veličanje ljepote prirode, ili pak osobna transformacija emotivnih stanja... ovo je kiparevo putovanje kroz oblake, snove, &scaron;umu... poznata i nepoznata stanja duha. Tu ima svega &scaron;to dodiruje njegovo biće. Oblaci kao stalna mijena i stabla kao utoči&scaron;te koje nam daje osjećaj stalnosti.&quot; Dnevnik Alana Vlahova trenutno broji 13 skulptura, a osim <em>Trgovca snovima</em>, tu su <em>Nowhere man</em>, <em>Utoči&scaron;te</em>, <em>Ushit</em> i &quot;Gospođo, dobili ste po&scaron;tu!&quot;, i drugi, a svaki od njih poput kazali&scaron;nog kadra odigravanja pojedinog dnevničkog zapisa. Vje&scaron;tina kojom Vlahov vlada ovim netradicionalnim materijalom za kipara, ukazuje na senzibilitet i povećenost razini detalja i minucioznosti te strpljivo&scaron;ću stečenom vi&scaron;egodi&scaron;njim radom u području restauracije.</p> <p> Koordinaciju ispred MSU vodi Daniela Bilopavlović Bedenik, a postav izložbe Alan Vlahov i Bernarda Cesar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> (Bernarda Cesar)</p> <p> &nbsp;</p> <p> Ulaz na izložbu je besplatan.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakti:</strong></p> <p> ISO &ndash; Izložbeni salon Izidor Kr&scaron;njaviTrg Republike Hrvatske 11, Zagreb</p> <p> e-mail: izlozbenisalon.izidorkrsnjavi@gmail.com</p> <p> web: <u>ss-primijenjenaumjetnostidizajn-zg.skole.hr</u></p> <p> fb: @isospud</p> <p> &nbsp;</p> <p> Muzej suvremene umjetnosti</p> <p> Avenija Dubrovnik 17, Zagreb</p> <p> ut &ndash; pet 11 &ndash; 19 sati, sub, ned 11 &ndash; 18 sati,</p> <p> koordinacija: Daniela Bilopavlović Bedenik, vi&scaron;a kustosica Odjela za edukativnu djelatnost</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Impressum deplijana:</strong></p> <p> Izdavač deplijana: &Scaron;kola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zagreb</p> <p> Za izdavača: Filip Pintarić</p> <p> Voditeljica: Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Igor Kozlina</p> <p> Savjet iso-a: Martina Božić, Marija Juza, Irena Kra&scaron;evac, Vinka Mortigjija Anu&scaron;ić, Matej Pa&scaron;alić, Filip Pintarić, Ivan Skvrce</p> <p> Postav: Alan Vlahov i Bernarda Cesar</p> <p> Asistent: Monika Markić</p> <p> Dizajn i prijelom: Babushke / Organizam</p> <p> Predgovor: Anita Parlov</p> <p> Fotografija: Aleksandra Mutić</p> <p> &nbsp;</p> <p> Tisak: Kerschoffset</p> <p> Naklada: 300 primjeraka</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Dodatni program</strong></p> <p> vodstva kroz izložbu, radionice</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Projekt podupirli: </strong></p> <p> Grad Zagreb, Ministarstvo kulture</p> <p> &nbsp;</p>

Ištvan Išt Huzjan: Od odozgo do odozdo

<p> <strong>U prostoru Zbirke Richter MSU-a u četvrtak, 21.1. 2021. moći će se od 17 do 20 sati pogledati novootvorenu izložbu&nbsp;u ciklusu SintArt</strong> autora I&scaron;tvana I&scaron;ta Huzjana naslova <strong>&ldquo;</strong><em><strong>Od odozgo do odozdo</strong></em><strong>&nbsp;&rdquo;.</strong></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>O izložbi:</strong></p> <p> Priča o legendarnom zagrebačkom vatrogascu Matiji Juričiću Katedralcu osnova je umjetničkog rada I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana kojim umjetnik&nbsp; istražuje vlastitu obiteljsku povijest promatrajući je ne samo u osobnom nego i u simboličnom pogledu.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> U obiteljskoj povijesti I&scaron;tvana I&scaron;t Huzjana sačuvana je priča o slavnom Katedralcu, davnom rođaku koji je na neobičan način ostvario svoj plemeniti životni san da postane vatrogasac i pomaže ljudima. Tridesetih godina pro&scaron;log stoljeća nezaposleni stolar Matija Juričić, kako bi pokazao svoju izvrsnu fizičku spremu i spretnost, popeo se je na toranj zagrebačke katedrale i izvodio akrobacije. Međutim, zbog jakog vjetra Juričić se nije mogao zadržati na tornju dva sata kako je planirao i ubrzo nakon nekoliko izvedenih figura počeo se spu&scaron;tati. Njegov silazak popraćen je velikim pljeskom okupljenog mno&scaron;tva građana, međutim on je u pratnji redarstvenika odveden u policijsku postaju ali nakon kratkog vremena zaposlen je na preporuku kao vatrogasac.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unazad dvije godine I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan pripremao je umjetnički projekt u kojem je namjeravao izvesti Juričićeve &bdquo;skuplture&ldquo;, međutim 2020., kada se trebala dogoditi izvedba Huzjanova performansa, njegov se rad neplanirano počeo mijenjati pod utjecajem &scaron;irenja epidemije bolesti COVID-19. Pored toga, Zagreb je u ožujku pogodio katastrofalan potres, a nakon nekoliko mjeseci grad je poplavljen uslijed velikog nevremena kakvo se, prema riječima meteorologa, događa svakih 400 godina. Mnogi sugrađani zbog posljedica potresa ostali su bez krova nad glavom, o&scaron;tećene su brojne povijesne zgrade u sredi&scaron;tu Zagreba, među kojima i simbol grada Zagreba, katedrala.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Huzjanov umjetnički rad u tim novim okolnostima počeo se mijenjati, reagirajući na posljedice kaotične svakodnevice u kojoj su se gotovo preko noći promijenile sudbine ljudi. Umjetnik je u sredi&scaron;te interesa postavio instituciju &ndash; Zbirku Richter i ljude koji su na različite načine povezani s ovim prostorom. Umjetnički projekt naslovljen&nbsp;<em>Od odozgo do odozdo</em>&nbsp;sastoji se od performansa u kojem su na poziv autora i kustosice Zbirke Richter sudjelovali umjetnici, studenti i suradnici, koji su kratko vrijeme proveli zajedno na krovu Zbirke Richter. Sudionici performansa povezani na najrazličitije načine svojim su tijelima, poput Huzjanova slavnog rođaka Katedralca, nesvjesno oblikovali različite skulpture zabilježene na fotografijama snimljenima iz zraka. Zbirka Richter tako je preuzela ulogu svojevrsnog utoči&scaron;ta, mjesta koje poput prirodnog zaklona može pružiti privremeni osjećaj sigurnosti i za&scaron;tićenosti.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <a href="http://www.msu.hr/dogadanja/sint-art-13-istvan-ist-huzjan-od-odozgo-do-odozdo/606.html"><strong>Vi&scaron;e</strong></a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan</strong>&nbsp;(Ljubljana, 1981.) diplomirao je 2005. na Accademia di belle arti u Veneciji. Od 2009. do 2015. boravio je na nekoliko rezidencijalnih programa među kojima su Rijksakademie van beeldende kunsten u Amsterdamu (2009.), zatim National Art Studio in Changdong u Seoulu i Apartment of the Ministry of Culture of Slovenia u New Yorku. Suosnivač je umjetničkog kolektiva &bdquo;Project Goleb&rdquo; u Amsterdamu, a 2011. i 2014. bio je nominiran za nagradu OHO u Sloveniji. Godine 2014. nagrađen je Fernand Baudin prijs u Belgiji, a 2015. dobitnik je glavne nagrade 31. Biennial of Graphic Arts - Over You You u Ljubljani. U svojem radu, I&scaron;tvan I&scaron;t Huzjan objedinjuje različite umjetničke strategije povezujući različite medije, fotografiju, crtež, objekte, performas. Huzjan se 2012. pridružio skupnoj izložbi Simplon Express / The Return postavljenoj u vlaku na relaciji Zagreb &ndash; Pariz, a iste godine putovao kopnenim putem, samo javnim prijevozom iz Seula u Ljubljanu kao performansa. Od 2012. s Gregoireom Motteom i Thibautom Espiauom u Bruxellesu vodi klub umjetnika i izlagački prostor &bdquo;Coffre-Fort&rdquo;. Od 2006. vodi vlastitu izdavačku kuću 21st Century Books. Živi i radi u Ljubljani.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Radno vrijeme Zbirke Richter je srijedom i subotom od 11 do 16 sati, ostale dane uz prethodnu najavu.</p> <p> &nbsp;</p>

HDD galerija / Slava Antoljak – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna

<p> Od četvrtka 21. siječnja u 12 sati do 11. veljače 2021. u HDD galeriji traje izložba Slave Antoljak, koja nas upoznaje s djelovanjem ove važne autorice u vibrantnom periodu 1950-ih i 1960ih godina, ali i prije rata. Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala je s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te je aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice. Na izložbi će biti prikazani namje&scaron;taj te tkani dekorativni i funkcionalni predmeti iz zbirke zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih zbirki, a kustos izložbe je Marijan &Scaron;poljar.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Na izložbi se rekonstruira djelovanje autorice koja je u svome radu pre&scaron;la &scaron;iroko područje i dugački put od zanatstva, modnog i kitničarskog salona u Koprivnici prije 2. svjetskog rata, preko radova umjetničkog obrta i primijenjene umjetnosti realiziranih u Zagrebu pedesetih godina, njezinoga doprinosa dizajnerskim ostvarenjima namje&scaron;taja izloženog na Milanskom bijenalu 1957. godine do niza tekstilnih radova načinjenih u privatnoj radionici u Zagrebu. Izložba Slava Antoljak &ndash; Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna sadrži namje&scaron;taj iz fundusa MUO te iz privatne zbirke &Scaron;varc, ostvaren u suradnji s arhitektima i dizajnerima Vjenceslavom Richterom, Zvonimirom Marohnićem i Ferdom Rosićem, tkane dekorativne i funkcionalne predmete te fotografije životnih, radnih i izložbenih ambijenata.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložbu možete pogledati od 21. siječnja do 11. veljače, radnim danima od 12 do 19 sati.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izvor: <a href="http://dizajn.hr/blog/slava-antoljak-izlozba/"><span style="color:#009ee3;">dizajn.hr</span></a></p>

Portret i djelo / Donacija Nine Vranića

<div> U Modernoj galeriji - nacionalnom muzeju moderne umjetnosti&nbsp; od 21. siječnja 2021. moći će se pogledati izložba &quot;Portret i djelo. Donacija Nine Vranića&quot;.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>O izložbi:</strong></div> <div> Izložba Portet i djelo. Donacija Nine Vranića kontekstualizira Vranićev fotografski ciklus Portreti umjetnika s reprezentativnim djelima portretiranih umjetnika iz fundusa Moderne galerije. Izlažući portrete umjetnika poput Ferdinanda Kulmera, Miljenka Stančića, &Scaron;ime Vulasa&hellip; uz njihova djela ukazujemo na &scaron;irinu i bogatstvo na&scaron;e likovne scene druge polovice 20. stoljeća. Panoptikum započet s klasicima poput Vilka Gecana i Krste Hegedu&scaron;ića, preko velikana - Ede Murtića, Branka Ružića ili Du&scaron;ana Džamonje, pa sve do nove generacije koja u sedamdesetima i osamdesetima tek počinje izlagati, poput Vatroslava Kuli&scaron;a, Dimitrija Popovića, Dore Kovačević ili pak Tamare Ukrainčik kao najmlađe među njima, poentiraju jedinstvenu kreativnu sinergiju portretiranog i portretista, utemeljenu na istinskom razumijevanju i obostranom po&scaron;tovanju.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Fotograf Goran Vranić je 2015. ispunio želju svoga oca te je u ime obitelji darovao Modernoj galeriji ciklus od ukupno 48 portreta umjetnika iz istoimenog ciklusa. Nakon inaugracijski koncipiranih izložbi iz darovnica Dalibora Paraća i Slavka &Scaron;ohaja, izložba Portet i djelo upravo u korelaciji s Vranićevim ciklusom prezentira umjetničko bogatstvo i izniman značaj muzejske zbirke Moderne galerije. Od prvih portreta snimljenih 1960-ih pa sve do izložbe u Galeriji Vjekoslav Karas u Karlovcu 1997. godine, Nino Vranić je desetljećima pomno pratio brojene tijekova na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni. O suvremenom razvoju hrvatske likovne scene Vranićeva doba svjedoči 48 umjetnina koje su nam darovane 2015. godine, ali i&nbsp; Autoportret iz 1973. godine, koji je snimljen u skladu s konceptom istoga ciklusa, a koji nam je obitelji Vranić darovala tijekom pripreme izložbe Portret i djelo u prosincu 2020.&nbsp;</div> <div> &nbsp;</div> <div> Izložbu prati bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.</div> <div> (Lade Bo&scaron;njak Velagić)</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Napomena:</strong></div> <div> S obzirom na trenutnu epidemiolo&scaron;ku situaciju, službeno otvorenje izložbe neće se održati.</div> <div> &nbsp;</div> <div> <strong>Popis umjetnika prezentiranih na izložbi:</strong></div> <div> Branko Bahunek&nbsp;</div> <div> Josip Biffel&nbsp;</div> <div> Vjekoslav Bre&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Daniel Butala&nbsp;</div> <div> Dragica Cvek Jordan&nbsp;</div> <div> Zlatko Čular&nbsp;</div> <div> Francina Dolenec&nbsp;</div> <div> Zorislav Drempetić-Hrčić&nbsp;</div> <div> Du&scaron;an Džamonja&nbsp;</div> <div> Ivo Fri&scaron;čić&nbsp;</div> <div> Vilko Gecan&nbsp;</div> <div> Tomo Gerić&nbsp;</div> <div> Krsto Hegedu&scaron;ić&nbsp;</div> <div> Ante Jakić&nbsp;</div> <div> Vasilije Jordan&nbsp;</div> <div> Nives Kavurić Kurtović&nbsp;</div> <div> Eugen Kokot&nbsp;</div> <div> Branko Kovačević&nbsp;</div> <div> Dora Kovačević&nbsp;</div> <div> Edo Kovačević&nbsp;</div> <div> Ivan Kožarić&nbsp;</div> <div> Vatroslav Kuli&scaron;&nbsp;</div> <div> Ferdinand Kulmer&nbsp;</div> <div> Ivan Lacković Croata&nbsp;</div> <div> Milena Lah</div> <div> Ela Lesiak&nbsp;</div> <div> Ivan Lesiak&nbsp;</div> <div> Zvonimir Lončarić&nbsp;</div> <div> Valerije Michieli&nbsp;</div> <div> Edo Murtić&nbsp;</div> <div> Dalibor Parać&nbsp;</div> <div> Mladen Pejaković&nbsp;</div> <div> Ratko Petrić&nbsp;</div> <div> Dimitrije Popović&nbsp;</div> <div> Ivan Rabuzin&nbsp;</div> <div> Velimir Rački&nbsp;</div> <div> Nikola Reiser&nbsp;</div> <div> Branko Ružić&nbsp;</div> <div> Rudolf Sablić&nbsp;</div> <div> Miljenko Stančić&nbsp;</div> <div> Frano &Scaron;imunović&nbsp;</div> <div> Slavko &Scaron;ohaj&nbsp;</div> <div> Miroslav &Scaron;utej&nbsp;</div> <div> Antun Boris &Scaron;valjek&nbsp;</div> <div> Dražen Trogrlić&nbsp;</div> <div> Marija Ujević</div> <div> Tamara Ukrainčik&nbsp;</div> <div> &Scaron;ime Vulas&nbsp;</div> <div> Autoportret, 1973.</div> <div> &nbsp;</div>

Darivanja najmlađih / Dar uz obiteljsku ulaznicu: Edukativna mapa, „Detektiv u muzeju“ ili knjižicu radioničkih aktivnosti

<p> U tijeku je <strong>drugi krug darivanja najmlađih posjetitelja </strong>uz izložbu &quot;Od imaginacije do animacije: &scaron;est desetljeća Zagreb filma&quot;!</p> <p> &nbsp;</p> <p> Pro&scaron;irena je ponuda materijala koja se može izabrati na dar uz kupljenu obiteljsku ulaznicu za izložbu, i to knjižicom koja uključuje ciklus od čak deset radioničkih aktivnosti - &nbsp;<em>online</em> radionica. Osim knjižice, kao dar može se izabrati i edukativna mapa ili knjižica &bdquo;Detektiv u muzeju&ldquo;, koje uključuju tlocrt izložbe s upisanim zadatcima za najmlađe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Papiriće s odgovorima ostavite na recepciji Muzeja, a fotografije svojih crteža i radova po&scaron;aljite putem e-po&scaron;te na: <a href="mailto:edukacija@msu.hr">edukacija@msu.hr</a> sa sljedećim informacijama: ime, prezime i dob djeteta te kontakt broj, i možda ba&scaron; va&scaron;e dijete osvoji MSU dar iznenađenja!</p> <p> &nbsp;</p> <p> Odgovore i crteže sakupljamo do 29. siječnja 2021., a progla&scaron;enje pobjednika održat će se posljednjeg dana izložbe 31. siječnja 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Napomena: Odaberite dar prikladan uzrastu djeteta i uživajte u traženju odgovora, rje&scaron;avanju zagonetki i crtanju likova predstavljenih na izložbi Zagreb filma!</p> <p> &nbsp;</p>

Humanost na djelu – 2021. / Humanitarna prodajna izložba umjetničkih radova

<p> Humanitarna prodajna izložba umjetničkih radova &bdquo;Humanost na djelu &ndash; 2021.&ldquo; bit će u utorak, 19. siječnja 2021. godine s početkom u 18 sati u Kneževoj palači.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba je organizirana u suradnji Likovne udruge ART &ndash; FORUM &ndash; ZADAR i Narodnog muzeja Zadar, a sav prihod od prodaje djela bit će uplaćen u Državni proračun za pomoć područjima stradalima u potresu koji je pogodio područje Siska, Petrinje i Gline.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Napomena:</strong> Zbog epidemiolo&scaron;ke situacije program otvorenja namijenjen je isključivo predstavnicima medija uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba u Maloj izložbenoj dvorani Kneževe palače ostaje otvorena do ožujka 2021. godine, a ulaz je slobodan.</p> <p> &nbsp;</p>

Produljena izložba skulptura Vena Jerkovića u Muzeju grada Kaštela

<p> U Muzeju grada Ka&scaron;tela izložba skulptura <strong>Vena Jerkovića</strong> otvorena 17. prosinca 2020. produljena je do 15. veljače 2021. &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Vi&scaron;e o izložbi:</strong></p> <p> <a href="https://www.facebook.com/MuzejGradaKastela/photos/pcb.3642307082530539/3642305245864056/">https://www.facebook.com/MuzejGradaKastela/photos/pcb.3642307082530539/3642305245864056/</a></p> <p> <a href="https://vimeo.com/494378750?fbclid=IwAR2j-Rugh51yKzhvPqjxC790-3bpdsOlrrrnLsbfU5r3Rks0W40KiBzxl3c">https://vimeo.com/494378750?fbclid=IwAR2j-Rugh51yKzhvPqjxC790-3bpdsOlrrrnLsbfU5r3Rks0W40KiBzxl3c</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> Ilovača, jednostavan i dostupan materijal oblikovan u kalupe i pečen danima na visokim temperaturama, protokom vremena i&nbsp; prirodnim utjecajima dobiva na &scaron;armu i toplini, a metaforički sadrži ne&scaron;to &nbsp;asocijativno, praiskonsko. Privučen estetikom materijala: patinama, bojom, ostatcima žbuke i veziva, strukturom i formama oblikovanim morem, Veno na morskim žalima sakuplja njemu dragocjen materijal. U intervalima predaha od modeliranja ili klesanja naručenih radova, u intimi svog ateljea i slobodi od zadanosti tema i funkcija, poput djeteta u igri, prepu&scaron;ten ma&scaron;ti konstruira i oblikuje skulpture od&nbsp; starih opeka, čija je motivika i forma uvjetovana slučajno (ako slučajno postoji) zadobivenim formama. Pronađene fragmente&nbsp; kipar minimalno prilagođava i vje&scaron;to povezuje u cjeline bez vidljiva spoja u skulpture komornih dimenzija. Neke od njih svojim ležećim položajem, vi&scaron;e &nbsp;nego&nbsp; morfologijom, prizivaju velikog Henryja Moora ( <em>Ljeto,&nbsp; Zavodnica, Spavač</em>), a neke po formi i dinamici&nbsp; oči&scaron;ta, stilizacijama i grafizmima podsjećaju na kubistički likovni izraz ( <em>Pjevačice, Na suncu, Ljeto, Zavodnica</em>...). Čest je motiv Venovih skulptura&nbsp; konj s jahačem ( <em>Djeva na konju, Na divljem konju, Kralj na konju</em>). Te dopadljive skulpture&nbsp; ne teže monumentalnosti, ali bude romantične reminiscencije nekih davnih vremena. Komponiranjem zatečenih oblika i fragmenata&nbsp; kružnih i romboidnih uzoraka nastale su uravnotežene kiparske cjeline, a skladno se nadopunjuju&nbsp; patine i grafizmi nastali djelovanjima prirode s onima nastalima umjetnikovom rukom.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uvijek aktualnom temom iz Ivanova Otkrivenja&nbsp; <em>Četiri jahača&nbsp; apokalipse</em>, autor komentira neizvjesnost i tjeskobu stvarnosti koju&nbsp; trenutačno proživljava cijeli svijet. U radovima se referira na biblijsku ikonografiju, povezujući je s bićima iz grčkog mita i egipatskih vjerovanja. Minotaur je prvi jahač i&nbsp; jedno je od lica&nbsp; destruktivne pohlepe, a jahača egipatskoga boga Horusa autor nekom vlastitom simbolikom izjednačuje s drugim razornim jahačem apokalipse. Treći je jahač&nbsp; nedefinirani, prijeteći antropomorfni lik koji po tumačenjima mjeri, oduzima i uni&scaron;tava život. Četvrti je jahač prikazan&nbsp; kao krilati lav koji stoji na konju razjapljenih čeljusti i &scaron;iljata jezika. On predstavlja apokaliptičku&nbsp; zvijer koja ubija.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nastojanja autora prema redukciji&nbsp; oblika&nbsp; i minimalnoj&nbsp; narativnosti&nbsp; najbolje se očituju u skulpturama <em>Navijači, Ženska klapa, Zbor, &nbsp;Izgon iz raja, Ljeto, Prosvjednik, Spavač, Zavodnica</em>... Priroda neprestane dinamike ljudskog uma uvjetuje sklonost traženju vizualnih i mentalnih &quot;počivali&scaron;ta&quot; u jednostavnim&nbsp; formama. Istodobno &quot;čistoća&quot; redukcije oblicima daje monumentalnost a blagi prijelazi i nepravilnosti&nbsp; arhaičnu toplinu. Upravo su te Venove skulpture i najsuverenije. &Scaron;aljivu i vedru sliku svijeta daje u skulpturama <em>Izgon iz raja, Navijači, Ženska klapa, Pjevačice, Brbljavica, Vjetar u kosi, Sretna žena u &scaron;etnji , Harmonika&scaron;, Mladi orao...</em></p> <p> &nbsp;</p> <p> Većinu svog dosada&scaron;njeg stvarala&scaron;tva radio je na zadatcima javnih skulptura i skulptura namijenjenih crkvenim interijerima, izradi plaketa i sličnih narudžaba, te na restauracijama kamenih objekata i dekoracija graditeljske ba&scaron;tine. U takvoj egzistencijalnoj dinamici&nbsp; Veno Jerković nije uspio izgraditi vlastiti autentičan i prepoznatljiv kiparski rukopis, iako radovi od opeke nastali tijekom nekoliko posljednjih godina čine povezan, ali pomalo heterogen ciklus. Stvaralačka želja, marljiv rad i nužnost traženja&nbsp; osobnog izričaja i motiva kod Vene Jerkovića&nbsp; jo&scaron; su snažni, a vje&scaron;tina vladanja kiparskim tehnikama, osjećaj za sklad kiparskih forma te senzibilitet prema materijalima čini ga kiparom koji može jo&scaron; mnogo dati. &nbsp;(iz predgovora, Mirela&nbsp; Vujević Duvnjak)&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;VENO JERKOVIĆ (Ljepunice, 1957.), diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1982. Suradnik je Majstorske radionice prof. Ivana Sabolića i Du&scaron;ana Džamonje do 1984. Tijekom 1984. i 1985. godine surađuje s Raoulom Goldonijem na izradi staklenih i kamenih skulptura. Stručno zvanje vi&scaron;i konzervator-restaurator u specijalnosti kamene plastike i &scaron;tuka stekao je 2007.&nbsp; Voditelj je konzervatorsko-restauratorskih radova na spomeničkoj ba&scaron;tini, te radi na projektiranju interijera i eksterijera od 1999. do 2013. Sudjeluje na javnim i pozivnim natječajima, autor je niza&nbsp; javnih skulptura i spomenika, plaketa, medalja, nagrada, crkvene opreme,... &nbsp;Sudjeluje na izložbama, kiparskim simpozijima, &nbsp;a za neke od svojih projekata dobio je nagrade i priznanja. Dobitnik je osobne nagrade grada Ka&scaron;tela 2012. Voditelj je kiparsko-slikarske kolonije &quot;1500 godina stara ka&scaron;telanska maslina-za&scaron;tićeni spomenik prirode&quot;. &nbsp;Živi i radi u Ka&scaron;tel Kambelovcu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba se može pogledati&nbsp; ponedjeljkom, srijedom i petkom&nbsp; od&nbsp; 9:00 - 16:00, utorkom i četvrtkom od&nbsp; 9:00 - 19:00 i subotom od&nbsp; 9:00 - 13:00. Nedjeljom i praznicima je zatvoreno.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Sjat će ti ime za velike čine: biskup Strossmayer na svečanosti otvorenja Galerije slika i posvećenja Akademijine palače 1884. godine

<p> Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pripremila je virtualnu izložbu <strong><em>Sjat će ti ime za velike čine: biskup Strossmayer na svečanosti otvorenja Galerije slika i posvećenja Akademijine palače 1884. godine</em></strong>. Izložba ocrtava tijek vi&scaron;ednevnih svečanosti kojima je u studenome 1884. obilježeno posvećenje Akademijine palače i otvorenje njezine Galerije slika, kao i zanimljivih okolnosti koje su im prethodile. Sastavni je dio izložbe i poglavlje o povijesti nastanka Galerije i uz nju usko povezane gradnje zrinjevačke palače, potom ono o dopremi Strossmayerovih umjetnina iz Đakova u Zagreb, a posebice je aktualna cjelina o Velikome zagrebačkom potresu 1880. te njegovim posljedicama za grad i novosagrađenu Akademijinu palaču. Raznovrsna građa prikupljena je iz dvadesetak ba&scaron;tinskih ustanova i od privatnih imatelja. Uz multimedijsku prezentaciju sadržaja, atraktivnosti projekta pridonosi funkcionalnost interaktivnosti. U pripremi je i inačica na engleskome jeziku. Izložba je ostvarena financijskom potporom Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, a partner je u njezinoj pripremi Hrvatski državni arhiv. Autorice su virtualne izložbe <strong>Indira &Scaron;amec Flaschar</strong>, vi&scaron;a knjižničarka, i<strong> Ivana Gržina</strong>, vi&scaron;a kustosica u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Trijumfalna svečanost otvorenja Strossmayerove galerije bila je događaj kojim je Zagreb simbolički pre&scaron;ao iz potresom preoblikovana srednjoeuropskoga grada u važnu kulturnu metropolu. Pomno pripremana ceremonija upriličena 9. studenog 1884. bila je puna pažljivo odvaganih političkih gesti, pamtljivih govora, memorabilija i rituala. Dugotrajnim i temeljitim istraživanjem ona je sada detaljno rekonstruirana u virtualnom ambijentu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &bdquo;Pozivamo Vas na izložbu kroz koju je moguće sudjelovati u veličanstvenom događaju kojim je Zagreb iza&scaron;ao iz traume Velikog potresa koji ga je pogodio na isti datum četiri godine ranije i postao scenografija za veličanstvenu proslavu kojom je Strossmayerova galerija poklonjena voljenoj domovini&rdquo;, poručuju iz Strossmayerove galerije.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Poveznica na virtualnu izložbu: <a href="https://sgallery.hazu.hr/izlozba/svecanost-otvorenja-1884/">https://sgallery.hazu.hr/izlozba/svecanost-otvorenja-1884/</a></p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Kontakt: </strong></p> <p> Marijan Lipovac</p> <p> Ured za odnose s javno&scaron;ću i medije HAZU&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>

Darko Markić / Landscapes

<p> Deseta samostalna i prva ovogodi&scaron;nja izložba poznatog koprivničkog umjetnika Darka Markića, koja broji 34 rada, skica i studija, otvorit će u petak novu izlagačku godinu u Galeriji Koprivnica, a nakon toga će se uputiti na adrese novih domaćina u svojevrsnoj turneji po hrvatskim galerijama i muzejima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Rođen početkom osamdesetih u Vukovaru, Markić već nakon osnovne &scaron;kole odlazi u Zagreb u &Scaron;kolu primijenjene umjetnosti i dizajna gdje je maturirao 2001. godine i upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od ranih dvijetisućitih izlaže na skupnim i samostalnim izložbama, a za svoj je rad vi&scaron;e puta i nagrađen. Živi i radi u Koprivnici gdje je vrlo aktivno uključen u dru&scaron;tveni život, promicanje kulture i umjetnosti kroz aktivnosti udruge Atelieri Koprivnica i možda jo&scaron; bitnije, u edukaciju &ndash; svakodnevno u svom radu s djecom i mladima. Ovaj nesumnjivo sjajan koprivnički umjetnik, svojim radom otvoreno odaje priznanje domaćim i svjetskim umjetnicima koji su na bilo koji način utjecali na nastanak njegovih slika. Svoje nove slikarske &bdquo;eksperimente&ldquo; započeo je tijekom 2020. godine, u trenutku kad je već etabliran kao figurativni slikar. Putem te eksperimentalne faze do&scaron;ao&nbsp; je do mjesta na kojem je danas, do krajolika predstavljenih u Galeriji, krajolika koji su mu omogućili da prikladno i aktualno drži razmak u odnosu na promatrača, ali i u odnosu na temu. Glavna osobina novih radova je povr&scaron;nost (u najpozitivnijem smislu), akcijska apstraktna (bez)izražajnost koja nam nudi novu stvarnost, izmijenjeni krajolik kakav jo&scaron; nismo sreli, ali nam je istovremeno jako poznat, blizak, ugodan, onaj kojem prilazimo bez straha, onaj u kojem nam ptica nježno cvrkuće u uho, cvijeće je vibrantnih boja, a životinje su slobodne. Takav ćete prostor možda naći na periferiji grada u kojem Markić živi i stvara. Iako se ne udubljuje u &bdquo;smisao&rdquo;, ne postavlja pitanja, ne očekuje odgovore, on savr&scaron;enom vje&scaron;tinom uvijek i oduvijek prikazuje svoju neposrednu okolinu - nekad su to bili psi, danas je to &scaron;uma i livada pored koje se nalazi i njegov atelje.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Uglavnom veliki formati koji se odlikuju jasnim figurativnim motivima, zamijenjeni su sada pejzažima i okupljeni u izložbu Landscapes koju možete svakodnevno posjetiti od 15. siječnja do 28. veljače 2021. godine.</p> <p> &nbsp;</p>

Produljeno trajanje izložbe - Jedan laboratorij za četiri države

<p> Izložba &ldquo;Jedan laboratorij za četiri države&rdquo; postavljena je u Muzeju grada Rijeke (Palača &scaron;ećerane) na adresi Kre&scaron;imirova 28, u organizaciji Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo u suradnji s Muzejom Grada Rijeke, Županijom i Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja Rijeka.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog velikog interesa publike izložba je produljena do 12. veljače 2021.g.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon hrvatsko-ugarske nagodbe,kojom je grad potpao pod direktnu vlast Mađarske, Rijeka je doživjela strelovit ekonomski rast. Neposredno prije početka I. svjetskog rata, riječka je luka bila deseta po prometu u Europi. Priznajući važnost Rijeke kao pograničnog grada, mađarsko ministarstvo poljoprivrede odlučilo je osnovati Mađarsku kraljevsku eksperimentalnu stanicu u Rijeci koja je počela radom 8. travnja 1900. Prvi voditelj stanice bio je kraljevski kemičar Luigi K&ouml;ny&ouml;ki.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Nakon burnih pet godina po zavr&scaron;etku I. svjetskog rata, grad Rijeka je pripojen Kraljevini Italiji 1924., dok je teritorij Su&scaron;aka pripao Kraljevini Jugoslaviji. Stanica za kemijska ispitivanja je nastavila s radom, uz pokoju promjenu imena te preseljenjem na novu lokaciju (Ciottina 3, danas Barčićeva ulica). Od 1927. laboratorij je nastavio rad kao Kemijski odjel (voditelj Gustavo Dalma, dipl.ing.) Provincijskog laboratorija za higijenu i profilaksu, kojem se od 1933. godine pridružio i Mikrobiolo&scaron;ki odjel, voditelj kojeg je bio Dr. Italo Pisu. U takvoj je organizaciji djelovao do&nbsp; kraja II. svjetskog rata.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zbog novouspostavljene granice na Fiumari, Su&scaron;ak je ostao bez zdravstvene za&scaron;tite te je 1926. osnovan Dom Zdravlja, sa svim djelatnostima koje su pokrivale potrebe stanovnika. U sklopu Doma zdravlja 1933. godine je osnovan kemijski laboratorij (voditeljica dr. Marija Belavić, dipl.ing) s primarnom svrhom analize vode iz cisterni koje su koristili stanovnici prigrada i okolnih naselja. Talijanskom okupacijom 1941., dio Doma zdravlja, a i kemijski laboratorij, seli se u Crikvenicu (koja je tad bila u NDH), dok drugi ostaje na Su&scaron;aku, ali prestaje s radom 1942.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Zavr&scaron;etkom rata Dom zdravlja se vraća na Su&scaron;ak i&nbsp; nastavlja svoje djelovanje, dok je djelatnost riječkog laboratorija smanjena, budući da je dio ljudi napustio grad. Naredne godine obje su instutucije reorganizacijom zdravstvene sheme formirale Sanitarne epidemiolo&scaron;ke službe (SES) Rijeke i Su&scaron;aka (pitanje Rijeke jo&scaron; nije bilo rije&scaron;eno). Naredna reorganizacija zbila se 1950. kad je sjedinjenjem obje institucije nastao Higijenski zavod u Rijeci. Iako su oba laboratorija bila formalno u istoj ustanovi, onaj na Su&scaron;aku (Kumičićeva ulica) bavio se uglavnom kemijskom analizom pitke vode, a u Rijeci (Barčićeva ulica) uglavnom namirnica. Oba su laboratorija, odnosno njihove službe 1960. uključene u Zavod za za&scaron;titu zdravlja, koji je imao svoju specifičnost da je objedinjavao svu van bolničku zdravstvenu za&scaron;titu.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Jedinice preventivne medicine Zavoda za za&scaron;titu zdravlja preseljene su 1972. godine u novu zgradu na sada&scaron;njoj adresi Kre&scaron;imirova 52a. Zavod za za&scaron;titu zdravlja se 1982. podijelio u tri neovisne institucije, od kojih je jedna dana&scaron;nji Zavod za javno zdravstvo, koji je 1993. postao regionalna ustanova. Kemijski laboratorij Eksperimentalne stanice nije bio prvi moderni laboratorij osnovan u Rijeci. Prethodio mu je laboratorij c. i kr. Mornaričke akademije u Rijeci, ali je to jedini laboratorij s kontinuiranom djelatnosti dužom od 100 godina na području Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Unatoč turbulentnoj pro&scaron;losti i dva svjetska rata, uključujući i okupaciju, ipak je sačuvano ne&scaron;to laboratorijskog materijala i priručnika iz najranijeg razdoblja, kao i ne&scaron;to kasnijih , do sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, koji će biti izloženi na prigodnoj izložbi u povodu 120. godi&scaron;njice u Muzeju Grada Rijeke.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>