3rd-SPACE.EU/rope p r o j e c t n o . 1 / Otvorenje bez ceremonija - europska umješnost u vrijeme korone

<p> U Studiju &bdquo;Josip Račić&ldquo; od 10. prosinca 2020. do 10. siječnja 2021. Moderna galerija - nacionalni muzej moderne umjetnosti, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj, predstavlja izložbu 3rd-SPACE.EU/rope p r o j e c t&nbsp; n o . 1 - Otvorenje bez ceremonija - europska umje&scaron;nost u vrijeme korone. Riječ je o izložbi u okviru međunarodnog kulturnog projekta 3rd-SPACE.EU/rope, koji su 2019. osmislili Lina Franko i Andi Slawinski, uz tim od tridesetak međunarodnih suradnika.<br /> <br /> Ovogodi&scaron;nje izdanje, p r o j e c t&nbsp; n o . 1, Otvorenje bez ceremonija - europska umje&scaron;nost u doba korone, nastalo je kao svojevrsna reakcija na postojeću pandemiju i njen utjecaj na kulturu.<br /> <br /> Veliko kulturno događanje 3rd-SPACE.EU/rope, koje je pro&scaron;log ljeta u dvorcu Frankopan u Kraljevici trebalo okupiti četrdeset umjetnika iz različitih područja umjetnosti, zbog koronavirusa je podijeljeno u pet manjih projekata, koji su se održali kroz proteklih pet mjeseci. Svako od tih događanja može se zamisliti kao eksperimentalno istraživanje pojedinih umjetničkih područja bez publike, popraćeno filmskom dokumentacijom koja će početkom iduće godine biti prezentirana na službenoj web stranici projekta https://www.3rd-space.eu.<br /> <br /> Izložbom u Studiju Moderne galerije &bdquo;Josip Račić&ldquo; obilježava se zavr&scaron;etak ovogodi&scaron;njeg projekta.<br /> <br /> Projekt 3rd-SPACE.EU/rope nastao je s vizijom stvaranja novog zajedničkog kulturnog identiteta Europe, u kojoj bi otvorena, transdisciplinarna i eksperimentalna razmjena mi&scaron;ljenja bila moguća unatoč geografskim i kulturnim granicama. S tim ciljem Franko i Slawinski okupili su međunarodne vizualne umjetnike, pisce, glazbenike, glumce, režisere i znanstvenike. Umjetnički festivali, izložbe, kazali&scaron;na, filmska, glazbena i književna događanja te međunarodni rezidencijalni programi i simpoziji dio su transdisciplinarnog programa, koji će se u okviru projekta 3rd-SPACE.EU/rope i u organizaciji udruga za promicanje kulture i umjetnosti RIZOM [ K ] i RHIZOM [ D ] idućih deset godina održavati u Hrvatskoj.<br /> <br /> Cilj projekta je formiranje Trećeg prostora kao prostora međukultura, stvarnog i virtualnog mjesta, u kojem umjetnici istražuju različite oblike kulturnog izražavanja i ispituju ispravnost postojećih dru&scaron;tvenih normi i tradicija kako bi se unaprijedilo razumijevanje umjetnosti i na taj način doprinijelo nastanku mirnog, otvorenog i tolerantnog dru&scaron;tva. U tom kontekstu na zajedničkoj izložbi u Studiju &bdquo;Račić&ldquo; Lars Breuer, Lina Franko, Igor Grubić i Marijana Pende pokazat će u različitim medijima, poput slika na platnu, murala, video performansa, fotografije i skulpture, radove u kojima istražuju kako se kultura i umjetnost mogu nositi s kriznim situacijama, kakve posljedice krize ostavljaju na dru&scaron;tvo i u kojoj mjeri utječu na produkciju i koncepciju umjetničkog stvaranja.<br /> <br /> &nbsp;</p>

Damir Budisavljević – Zapisi u oblacima

<pre class="moz-quote-pre" wrap=""> Sukladno mjerama protiv COVID-a izložba nije namijenjena grupnim posjetima. Izložbu je moguće pogledati i u on-line izdanju na mrežnim stranicama Muzeja Brodskog Posavlja: <a class="moz-txt-link-abbreviated" href="http://www.muzejbp.hr">www.muzejbp.hr</a></pre>

Damir Budisavljević - zapisi u oblacima

<p> <strong>Damir Budisavljević</strong></p> <p> <strong>1953.-2016.</strong></p> <p> Damir Budisavljević rođen je u Slavonskom Brodu 5. veljače 1953. godine u obitelji Željka i Branke Budisavljević rođ. Petrović. Vi&scaron;u pedago&scaron;ku &scaron;kolu u Beogradu (danas Visoka &scaron;kola likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu) upisao je 1977. godine. Na Odsjeku za likovni odgoj i obrazovanje, smjer Konzervacija, 1981. godine stječe diplomu vi&scaron;e stručne spreme i stručni naziv konzervator. Od sredine osamdesetih godina 20. stoljeća boravi u &Scaron;vicarskoj gdje izvodi konzervatorsko-restauratorske radove na javnim spomenicima i arhitektonskoj plastici grada Berna. Zbog naru&scaron;enog zdravlja, nakon desetak godina vraća se u Slavonski Brod, te se amaterski nastavlja baviti slikarstvom. Radovi prezentirani izložbom &bdquo;Zapisi u oblacima&ldquo; pripadaju ovom, posljednjem razdoblju slikareva života. Preminuo je i sahranjen u rodnom gradu 2016. godine.</p> <p> Virtualni prikaz izložbe &ldquo;Damir Budisavljević &ndash; zapisi u oblacima&rdquo; možete pogledati ovdje</p>

27. slavonski biennale – Slika kao virus

<p> Izložba 27. slavonski biennale otvara se <strong>10. prosinca 2020. u 12</strong> sati <em>on-line</em> na dru&scaron;tvenim mrežama Muzeja likovnih umjetnosti - <a href="https://www.facebook.com/mlu.osijek">https://www.facebook.com/mlu.osijek</a> te <a href="https://www.facebook.com/Slavonski-biennale-112136927237519">https://www.facebook.com/Slavonski-biennale-112136927237519</a>. Okolnosti u kojima se trenutno nalazimo primorale su nas na prilagođavanje situaciji koja je neizvjesna, a samim time i donosi nove načine rada. Slijedom rečenog, 27. slavonski biennale moći će se posjetiti u Muzeju od petka, 11. prosinca u na&scaron;em redovnom radnom vremenu (utorak &ndash; petak od 10 &ndash; 20 i vikendom od 10 &ndash; 13 sati), uz pridržavanje propisanih epidemiolo&scaron;kih mjera. 27. slavonski biennale ostaje otvoren do kraja veljače 2021.</p> <p> &nbsp;</p> <p> <em>Slavonski biennale svoje je prvo osječko ostvarenje doživio 1968. godine. Od tada je pro&scaron;lo vi&scaron;e od pola stoljeća, &scaron;to je samo po sebi respektabilan broj godina, broj koji očekivano sadrži mnogo toga, bilo da pričamo o ljudskim životima bilo o izložbenim manifestacijama. Od početnog, revijalnog prikaza recentnog stvarala&scaron;tva Slavonaca do nastojanja proboja u &scaron;ire umjetničke scene, od mirnih vremena do ratnih biennala, od razdoblja rasta do razdoblja odmora..., 27. izdanje na&scaron;e manifestacije u budućim će se pregledima izdvajati po pandemijskoj specifičnosti vremena u kojem je ostvareno &ndash; vremena u kojem je izložba postavljena u izolaciji muzejskog prostora, a posjetitelji su je razgledali u svojim domovima. Muzeolo&scaron;ki izazovi kako izlagati beskontaktno, virtualno, gotovo skrivajući se od nevidljivog neprijatelja, ostat će trajna oznaka 2020. godine. No naziv Slika kao virus nije nužno samo izravna referenca na virusnu ugrozu koja je obilježila tekuću godinu (iako nam je to možda prva i prirodna pomisao), već je referenca i na &scaron;iru sliku suvremenosti i sveprisutne funkcionalne zakonitosti ljudske vizualne kulture.</em></p> <p align="right"> <strong>Valentina Rado&scaron; (iz izložbenog kataloga)</strong></p> <p> <em>Prije ove milenijske zaraze samo su rijetki teoretičari u samom načinu funkcioniranja modernog dru&scaron;tva zapazili virusnu ugrozu, dodu&scaron;e ne patogenu u medicinskom smislu tog pojma, nego kao model pomoću kojeg funkcioniraju intersubjektivnost i vizualna kultura. Primjerice, američki teoretičar W. J. T. Mitchell već je u svojoj knjizi What do Pictures Want iz 2005. prepoznao u slikama umjetnosti i popularne kulture jednu začudnu vrstu životnosti, perverznog vitaliteta, ne&scaron;to poput virusa koji prati čovjeka, definira njegove reakcije, ali i krucijalno ovisi o čovjekovoj životnoj energiji.&nbsp; Iz laičkih spoznaja o virusologiji znamo da virus ne može opstati bez drugog živog bića, mora se na njega vezati i u njemu nastaniti; bez čovjeka virus umire (zato virusi najvi&scaron;e &ldquo;vole&rdquo; najotpornije među nama). Mitchellov pojam &ldquo;živih slika&rdquo; odgovara metafori slika kao virusa: bez čovjeka koji ih gleda i udahnjuje im život, slike i općenito objekti vizualnih komunikacija samo su mrtvi predmeti, poput stolice ili isključenog televizora. Tek u srazu s čovjekovim pogledom slike ožive i počnu pulsirati energijom koja im je inače uskraćena.</em></p> <p> <em>Ovogodi&scaron;nje izdanje Slavonskog bijenala pod nazivom Slika kao virus želi propitati reakcije umjetnika na potpuno novu situaciju u kojemu se putevi nevidljivih neprijatelja (virusa) i hiper-vidljivih vizualnih komunikacija susreću i često razmjenjuju uloge. Pozivamo umjetnike svih medija da pokažu na koji način vide umjetničku komunikaciju danas kada je ono čega se najvi&scaron;e bojimo nevidljivo. Može li u takvom strahu ono umjetnički i medijski vidljivo uopće prikazati ono patogeno nevidljivo? Ne ustručavamo se postaviti ni očekivana pitanja, poput: kakva je i u čemu se sastoji snaga umjetnosti u doba ugroze ili kakav je smisao umjetničkog djelovanja u dominantnom medijskom narativu zaraze? Želimo da u naslovu Slika kao virus umjetnici prije svega prepoznaju stilsku figuru vremena u kojem živimo, vremena pandemije koje je snažno uzdrmalo temelje demokratskog poretka, dru&scaron;tva blagostanja i međuljudskih odnosa.</em></p> <p align="right"> <strong>Kre&scaron;imir Purgar (iz teksta natječaja)</strong></p> <p> Za 27. izdanje slavonskog biennalea, Ocjenjivački sud u sastavu: dr.sc. Kre&scaron;imir Purgar, (predsjednik), Jasminka Babić, Matija Debeljuh, dr. sc. Nata&scaron;a Lah, i Valentina Rado&scaron; (kustosica manifestacije) odabrao je radove 35 autora i autorica te umjetničkih suradnja, koji će na ovogodi&scaron;njoj izložbi, iz cjelokupne natječajne selekcije, izlagati. Imena odabranih autora/ica i autorskih suradnja su:</p> <p> <strong>Taeyoung Ahn </strong>(J. Koreja);<strong> Marija Ančić; Gildo Bavčević </strong>i <strong>Tanja Vujasinović; Bob Bicknell-Knight </strong>(V. Britanija);<strong> Miran Blažek; Du&scaron;ka Boban; Denis Butorac; Eric del </strong>Castillo (Mexico / Hrvatska);<strong> Iva Džaja; Ena Gilih; Shir Handelsmann </strong>(Izrael);<strong> Ji-young Hong </strong>(J. Koreja);<strong> Alem Korkut; Goran Kujundžić; Luana Lojić; Mark and Sol </strong>(J. Koreja); <strong>Kristina Marić; Tetsuya Maruyama </strong>(Japan / Brazil);<strong> Mario Matoković; Toni Me&scaron;trović; Ana Mu&scaron;ćet; Ivana Ognjanovac </strong>i<strong> Mare &Scaron;uljak; Jaakko Pallsvuo / Anni Puolakka / Tarwuk / Viktor Timofeev </strong>(Finska, Latvija, SAD)<strong>; Predrag Pavić; Ana Petrović; Viktor Popović; Nenad Roban; Anja Serdar; Iva Simčić </strong>(BiH);<strong> Tea Teodorović; Ivana Tkalčić; Andrej Tomić; Slobodan Tomić; Neven Tudić; Lea Vidaković.</strong></p> <p> Prema pravilima izložbe, Ocjenjivački sud tradicionalno dodjeljuje i nagrade Slavonskog biennalea, za koje konkuriraju svi radovi izabrani za izlaganje. Dodjeljuju se &mdash; glavna nagrada ili Grand Prix, tri jednako vrijedne nagrade Ex Aequo i dva Priznanja. Uz tradicionalne nagrade biennalea dodjeljuje se također Nagrada Vlastimir Kusik - samostalna izložba u produkciji MLU.</p> <p> Naslovna slika:<br /> <strong>Taeyoung Ahn</strong>; A Girl in the Flower Garden with Covid-19 era and Pills, 2020, digitalna videoanimacija</p>

Jerolim Miše: od buntovnika do barda / otvorenje izložbe i konferencija za medije

<p> Moderna galerija &ndash; nacionalni muzej moderne umjetnosti ovogodi&scaron;nji izložbeni program zaključuje kritičkom retrospektivom velikana hrvatskog slikarstva Jerolima Mi&scaron;e, koju priređuje u suradnji s Galerijom umjetnina iz Splita, a u povodu 130 obljetnice rođenja i 50 godina smrti istaknutog hrvatskoga slikara. Povodom otvaranja izložbe&nbsp;<strong><em>Jerolim Mi&scaron;e: od buntovnika do barda</em></strong><em>,&nbsp;</em>u Modernoj galeriji (Andrije Hebranga 1, Zagreb) će se održati <strong>konferencija za medije u utorak,&nbsp; 8. prosinca 2020., s početkom u 11 sati.&nbsp;</strong>Uz izložbu,&nbsp;na konferenciji će biti&nbsp;predstavljen prateći dvojezični&nbsp;katalog na hrvatskom i engleskom jeziku&nbsp;i&nbsp; knjiga&nbsp;dr. sc. Ane &Scaron;eparović&nbsp;<strong>Jerolim Mi&scaron;e, Dokumenti, vrijeme, kritike</strong>, iz&nbsp;Biblioteke Povijest Moderne galerije.</p> <p> Predstavnicima medija obratit&nbsp;će se: Branko Franceschi, ravnatelj Moderne galerije, Jasminka Babić, v.d. ravnateljica Galerije umjetnina iz&nbsp;Splita, dr. sc. Ana &Scaron;eparović, autorica izložbe i&nbsp; knjige&nbsp;Jerolim Mi&scaron;e, Dokumenti, vrijeme, kritike, Lada Bo&scaron;njak Velagić, kustosica izložbe.</p> <p> &nbsp;</p> <p> Izložba pod nazivom&nbsp;<strong><em>Jerolim Mi&scaron;e: od buntovnika do barda</em></strong>&nbsp;u autorskom konceptu dr. sc. Ane &Scaron;eparović donosi fenomenolo&scaron;ki i problemski prikaz opusa kojeg predstavlja kroz karakteristične tematske odnosno idejne cjeline. Kako se Mi&scaron;e isku&scaron;ao u raznovrsnim medijima i žanrovima: slikarstvu, grafičkom dizajnu, likovnoj kritici i književnosti, slike će na izložbi biti praćene njegovim tekstovima, kao i tekstovima njegovih suvremenika. Na taj će način biti istaknute brojne silnice &ndash; povijesni, politički i dru&scaron;tveni kontekst, intelektualni i duhovni horizont, ideologemi i ukus vremena &ndash; koje su se prelamale u njegovim djelima i koje nam otkrivaju iznimnu slojevitost ovog vrlo kompleksnog opusa. Izložba će pokazati djela iz svih razdoblja: od 1910-ih kada se kao mladi slikar predstavlja kao buntovnik koji ru&scaron;i stare naslijeđene vrijednosti, sve do poslijeratnog&nbsp;razdoblja kada postaje dio likovnog establi&scaron;menta &ndash; bard, koji jo&scaron; za života stječe kanonsko mjesto unutar hrvatske likovne umjetnosti.</p> <p> Postav izložbe, u koordinaciji Lade Bo&scaron;njak Velagić, vi&scaron;e kustosice Moderne galerije, objedinit će 130 umjetnikovih slika i crteža, najvećim dijelom iz zbirki Moderne galerije i Galerije umjetnina iz Splita, ali i iz brojnih hrvatskih muzejskih institucija te javnih i privatnih kolekcija.</p> <p> Uz izložbu će biti predstavljena i knjiga <strong><em>Jerolim Mi&scaron;e, Dokumenti, vrijeme, kritike</em></strong> iz Biblioteke Povijest Moderne galerije. Riječ je o petom u nizu izdanja kojima se ova značajna institucija na svojevrstan način odužuje istaknutim osobnostima koje su sudjelovale u njezinom profiliranju i ostvarivanju statusa koji joj danas s pravom pripada. Uvažena povjesničarka umjetnosti i leksikografkinja dr. sc.&nbsp;Ana &Scaron;eparović &ndash; čiji su znanstveni radovi počev&scaron;i od disertacije iz 2014., sustavno rasvjetljavali Mi&scaron;ino dugo djelatno razdoblje &ndash; priredila je ovu knjigu&nbsp;u kojoj se donosi izbor njegovih likovnih kritika i presjek javnog djelovanja umjetnika,&nbsp;koji je unatoč kratkom formalnom ravnateljstvu u Modernoj galeriji (od 1. travnja do 1. srpnja 1955.), neposredno utjecao na njezin ustroj i izložbene djelatnosti tijekom dužega razdoblja. Urednica knjige je dr. sc. Libu&scaron;e Jirsak,&nbsp;donedavna vi&scaron;a kustosica Moderne galerije, koja je priredila i uredila prethodna tri izdanja iz iste biblioteke.&nbsp;</p> <p> &nbsp;</p> <p> <strong>Nakon premijernog predstavljanja u Zagrebu,</strong><strong> izložba </strong><strong><em>Jerolim Mi&scaron;e: od buntovnika do barda</em></strong><strong>&nbsp;, bit će pokazana u Galeriji umjetnina u Splitu, od </strong><strong>11. veljače do 28. ožujka 2021.</strong></p> <p> &nbsp;</p>

Pčele u zimskom klupku – obilježavanje Dana svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara

Kako pčele zimuju, kako izgleda zimsko klupko, kakve su se sve košnice koristile na našim prostorima od davnina do danas, kao i još niz zanimljivosti o pčelama i pčelarstvu, saznat ćete u ponedjeljak, 7.12.2020. u vremenu od 10 do 10.45 sati, tijekom javljanja uživo iz apisarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla (TMNT). Predavač prof. dr.sc. Nikola Kezić, čitav se svoj radni vijek bavi pčelama, kao znanstvenik i edukator. Interaktivno vodstvo moći će se pratiti na fb profilu Tehničkog muzeja Nikola Tesla s početkom u 10 sati. Profesor Kezić provest će nas odjelom Osnove poljodjelstva TMNT-a, koji je dio muzejskog postava od samog otvaranja Muzeja. Riječ je o vizualno vrlo impresivnom postavu kojim se ukazuje na načine obrađivanja zemlje različitim napravama kroz povijest, autor kojeg je priznati hrvatski kipar Lujo Lozica. Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća, ovaj odjel obogaćen je apisarijem – košnicama sa živim pčelama u suradnji s tvrtkom PIP d.o.o.. Život u košnici posjetitelji mogu promatrati kroz staklene stjenke košnica. Tako se u ovim hladnim mjesecima može jasno vidjeti lijepo formirano zimsko klupko. Predavanje profesora Kezića prenosit ćemo uživo na Facebook profilu TMNT-a. Predavanje će trajati 30 minuta, nakon čega će prof. Kezić odgovoriti na pitanja koja će gledatelji imati prilike postaviti na Facebook profil Muzeja tijekom predavanja. Događanju mogu prisustvovati svi pratitelji Facebook profila TMNT-a. Od 8.12.2020. snimka predavanja bit će dostupna na YouTube kanalu Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Dan 7. prosinca blagdan je svetog Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara. Stoga ćemo na Facebook profilu TMNT –a, ovaj važan dan za sve pčelare, osim spomenutim predavanjem, obilježiti i nizom objava na temu pčela i pčelarstva te nagradnom igrom! Prof. dr. sc. Nikola Kezić, umirovljeni je profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je bio redoviti profesor u trajnom zvanju na katedri za pčelarstvo. Osim na znanstveno-istraživačkom polju, profesor Kezić istaknuo se na polju popularizacije znanosti. Posljednjih deset godina vodi inkluzivnu školu za pčelare u koju su uključene osobe s invaliditetom. Član je znanstvenog vijeća CTRO-HCR, EURBEE, Research network for Sustainable Bee Breeding. Redovni je član Akademije poljoprivrednih znanosti. Član je međunarodnog časopisa Journal of Central European Agriculture. čiji je nekadašnji glavni urednik. Profesor Kezić objavio je niz znanstvenih i stručnih radova te više knjiga na temu pčelarstva. Odlikovan je Redom hrvatskog pletera. Osoba za kontakt: Katarina Ivanišin Kardum, viša kustosica pedagoginja, katarina.ivanisin.kardum@tmnt.hr

Suvremeni umjetnici u MUO / instalacija Pauline Jazvić - Top Dog / Underdog

<p> Izložba akademske slikarice Pauline Jazvić izvorno planirana u okviru ciklusa &bdquo;Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO&ldquo; sada se smjestila u okvire napukle slike Muzeja kakvog smo poznavali. Od Stalnog postava preostalo je tek stubi&scaron;te u blokadi. Tu će umjetnica Paulina Jazvić predstaviti prostornu instalaciju velikog bijelog pudla. Za nju je pas motiv koji ljudima prenosi osjećaje topline i ljubavi, izbavljajući ih iz osjećaja bezizlaznosti. Uzev&scaron;i u obzir simboličko značenje stuba, nakon 22. ožujka 2020. za nas u MUO obje&scaron;en na vertikali tog stubi&scaron;ta počiva &quot;sažetak cjelokupne drame uspravnosti&quot;.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba grafika Ivane Bajcer „Od mene za tebe“

<p> U Galeriji grada Krapine će se u petak, 4. prosinca, u 18 sati, otvoriti izložba grafika &#39;Od mene za tebe&#39; grafičarke Ivane Bajcer. Otvorenje će se moći pratiti i putem YouTube kanala Pučkog otvorenog učili&scaron;ta Krapina. Izložbu se može pogledati do kraja godine!<br /> &nbsp;</p> <p> Ivana Bajcer diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer grafika, u klasi prof. Tanje Dabo. Trenutno je naslovni asistent u umjetničkom području, polje likovne umjetnosti, grana grafike na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučili&scaron;ta u Rijeci.<br /> &nbsp;</p> <p> Izložbu je financijski potpomoglo Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Krapina.</p> <p> &nbsp;</p>

Izložba "Arheologija izvan zidina/Archaeology beyond the walls"

<p> Povodom 70. godina arheolo&scaron;kih istraživanja u Iloku i 51. godine djelovanja Muzeja grada Iloka u palači Odescalchi u Iloku, najavljujemo otvorenje izložbe &bdquo;ARHEOLOGIJA IZVAN ZIDINA / ARCHAEOLOGY BEYOND THE WALLS&ldquo; u petak, 4. prosinca 2020. godine.</p> <p> Izložbom se prezentira posljednjih deset godina za&scaron;titnih arheolo&scaron;kih istraživanja na području grada Iloka koja su dovela do novih uvida u rasprostiranje naselja, njihovo egzistiranje kroz povijesne epohe i donijelo neke nove znanstvene spoznaje. Otvorenje izložbe možete pratiti u petak u 13.00 sati na službenoj <a href="https://www.facebook.com/events/736220386986434/?_rdc=1&amp;_rdr"><span style="color:#009ee3;">Facebook stranici muzeja</span></a>.</p> <p> Izložba će se moći pogledati svaki radni dan Muzeja grada Iloka &ndash; Galerija umjetnina, uz pridržavanje svih epidemiolo&scaron;kih mjera Stožera civilne za&scaron;tite Republike Hrvatske.</p> <p> &nbsp;</p>

Svjetlo mratinjih noći

<p> Zavičajni muzej Konavala najvaljuje <strong>virtualno otvaranje izložbe &bdquo;Svjetlo mratinjih noći&ldquo;</strong> koje će se održati u <strong>četvrtak, 03. prosinca 2020. u 18 sati</strong>.</p> <p> Ovom prilikom će se &scaron;iroj javnosti predstaviti tristotinjak primjeraka konavoskoga veza koji se čuvaju u Etnografskoj zbirci.</p> <p> Izložbu će u ime osnivača otvoriti načelnik Općine Konavle Božo Lasić.</p> <p> Otvaranje se može pratiti na portalu dubrovniknet.hr, na web stranici&nbsp;<a href="http://www.migk.hr/" target="_blank">www.migk.hr</a>&nbsp;te na Facebook-stranici <a href="https://web.facebook.com/migk.hr">https://web.facebook.com/migk.hr</a>.</p> <p> Nakon otvorenja pogledajte prezentaciju PART-HER projekta koji se provodi u Konavlima.</p> <p> &nbsp;</p> <p> &nbsp;</p>