Izložena građa kulturno povijesne zbirke sadrži nekoliko cjelina. Započinje s kopijama dokumenata vezanih za nekadašnje naselje i tvrđavu: poveljom hercega Kolomana iz 1234. god. Međe Virovitice odredila je kraljica Marija 1248. god., te različite isprave kraljeva Bele IV., Vladislava, Matije Korvina. U to doba Virovitica je sjedište tadašnje Virovitičke županije, kraljevski posjed s kraljevskom palačom i kovnicom novca. Svoje crkve u njoj imaju franjevci i dominikanci. Zanimljivi su dokumenti iz 1480. godine o buni kmetova na nekadašnjem posjedu pavlina u Bukovici kraj Virovitice.

Od srednjovjekovnog oružja u stalnom su postavu buzdovan, mačevi, helebarde i arkebuze. O umijeću lijevanja zvona svjedoči nam dobro sačuvano zvono iz XIV./XV. stoljeća.

Tijekom XVI. i XVII. stoljeća Virovitica je u sastavu Osmanskog carstva. Iz tog se vremena ističe bogati nalaz zlatnog i srebrnog novca, pronađen u ibriku, koji potječe iz tadašnjih europskih zemalja. Novac je raznolike vrijednosti: od veličine cekina i talira do sićušnih turskih akči. Izgled virovitičke utvrde sačuvan nam je na nekoliko grafika iz XVII. stoljeća.

Iz vremena bogate barokne izgradnje izložen je inventar drvene kapelice iz Sedlarice, izrađen 1743. godine: bojane drvene skulpture svetaca i anđela, oslikana oplata, svijećnjaci i orgulje.

Radi reguliranja međusobnih odnosa obrtnici ovog kraja udružuju se u cehove. Cehovski statuti i ladice, svjedodžbe, pečatnjaci, knjige računa i razni proizvodi pokazuju da su obrt i trgovina bili dobro razvijeni. Tu su još i predmeti iz inventara kuće: pokućstvo, slike, staklo iz prve Hrvatske staklane na Zvečevu, porculan.

Virovitičkim vlastelinstvom gospodarilo je nekoliko velikaških porodica. Barun Marko Aleksandar Pejačević postaje vlasnikom vlastelinstva 1750. godine. Posjed je, osim trgovišta Virovitice, činilo 29 sela i 5 pustih terena. Dobivši 1772. godine od kraljice Marije Terezije grofovsku čast, uzimaju pridjevak od Virovitice. Često su u sukobu s trgovištem i građanima zbog zloupotrebe regalnih prava.

Na kraju stalnog postava kulturno povijesne zbirke izložene su najstarije fotografije grada. Nekoliko ih je iz vremena prije 1887. godine i pokazuju tadašnju baroknu kupolu crkve sv. Roka, a na mnogima iz 1904. godine sačuvan nam je građanski izgled središta grada i tradicijsko graditeljstvo pokrajnjih ulica. Iz porodičnih albuma sačuvani su zanimljivi portreti, naročito ženskog svijeta u bogatoj onodobnoj modnoj odjeći. Muzej čuva raznoliku građu o djelovanju kulturnih i dobrotvornih društava (Kasino, HPD Rodoljub, DVD, Gradska glazba, Mladost, Okrilje), a izloženi su zapisnici, pravila, pozivnice za zabavu i obljetnice, fotografije. Od 1899. godine društvena, kulturna i politička zbivanja u gradu prati Virovitičan, prve gradske novine.

 


copyright CARNet & MDC
design i izrada: NOVENA d.o.o., Zagreb