sadrzaj

ARHEOLOŠKA ZBIRKA NARONA

ANTIČKA NARONA

Ostaci antičkog grada Narone nalaze se u selu Vidu oko 4 km zapadno od Metkovića. Grad je bio smješten na padinama brijega nadmorske visine 58 m, izgrađen prema ilirsko-grčkom urbanističkom konceptu u lepezastoj formi i širio se prema istoku. S istočne strane grad je ostao neutvrđen jer je Neretva predstavljala prirodnu zaštitu. Tragovi prvih gradskih zidina su okrugle kule na vrhu brijega koje potječu iz 4.-3. st. pr. Krista. Sredinom 1. st. pr. Krista podižu se gradske zidine do ceste Salona-Bigeste-Narona, koje se i danas mogu vidjeti. U 1. st. grad se širi prema istoku, a u vrijeme Markomanskih ratova, krajem 2. st., obnavlja se fortifikacija.

Najranije vijesti o Naroni donose Pseudo Skilak i Teopomp. Oni navode da je rijeka Neretva plovna do Narone u kojoj se nalazio emporij (trgovačko središte) gdje se prodavala uvezena grčka roba. Naronom su se često koristili rimski vojskovođe kao bazom za pohode na Delmate. U kasnorepublikansko doba Narona je bila središte juridičkog konventa, administrativno i sudsko središte šire regije.

Za cara Augusta uzdignuta je na rang kolonije i tada doživljva najveći napredak. Kao biskupsko sjedište spominje se u 6. st. kada, 530. i 533. g., naronitanski biskup Marcellus sudjeluje na salonitanskim crkvenim koncilima organiziranima u vrijeme ostrogotske vladavine.

Narona je propala u ranom 7. st. o čemu svjedoči novac iz zlatne ostave Urbice pronađene početkom stoljeća na južnom dijelu Foruma.