|
|
| |
|
|
| |
STALNI
POSTAV
Galerija Ivana Meštrovića u Splitu bila je više godina zatvorena
za javnost zbog dotrajalosti i Domovinskog rata. Nakon zahtjevnih
zahvata obnove objekta, započeto je oblikovanje Novoga
stalnog postava koji je svečano otvoren na Međunarodni
dan muzeja, 18. svibnja 1998. godine. Galerija čuva i u stalnom
postavu izlaže najveći dio kiparovih djela, ali je i sama
umjetnički spomenik. Njezin autor Ivan Meštrović zamislio
je tu palaču manjim dijelom kao izložbeni prostor svojih djela,
a većim dijelom kao dom svoje obitelji i atelijer. Stoga su
muzeološka koncepcija i projekt postava umjetnina u tom objektu,
uz neizbježne intervencije, respektirali zadani prostor. Slijedeći
karakter pojedinih dvorana, soba i međuprostora, autori postava
priklonili su se svojstvenim, pretežno tematskim cjelinama.
Program obnove objekta i formiranja Novoga stalnog postava
Galerije Ivana Meštrovića u Splitu ostvaren je pod vodstvom
Guida Quiena (ravnatelja Fundacije Ivana Meštrovića od 1994.
do 2003.)
|
|
| |
Projekt
unutarnjeg uređenja i stalnog postava izveo je arhitekt Vinko
Peračić, uzevši u obzir bitne zamisli prostornog određenja arhitekta
Ivice Prtenjaka, koji je prethodno projektirao rekonstrukciju
objekta, uz stručnu suradnju Barbare Kovačić Domančić (kustosice
Galerije Ivana Meštrovića od 1983. do 1992.). Arh. Peračić projekt
je osmislio radeći na polazištima muzeološke koncepcije postava
koju su elaborirali Guido Quien i Božo Majstorović (kustos Galerije
Ivana Meštrovića od 1993. do 1998., uz suradnju Iris Slade (kustosice
Galerije Ivana Meštrovića od 1996. do 1999.). Taj je postav,
dakle, plod uspješne suradnje povjesničara umjetnosti i arhitekta,
a očituje poseban sluh za Meštrovićevu izražajnost te poštovanje
karaktera zadanog prostora. Zadaća stalnog postava je u
odmjerenom rasporedu istaknuti punoću svakog izloška, dakle
ponuditi plastičnije, suvremeno čitanje forme velikoga kipara.
Stalni postav slijedi prostorno-tematska određenja. U prizemlju
je središnja dvorana uređena kao ulazni reprezentativni prostor.
U njoj su većim dijelom postavljene mramorne skulpture, što
korespondira s kamenim pročeljem. Blagovaonica je zadržala izvorni
karakter umjetnikova doma. U njoj je postavljen Meštrovićev
namještaj, nekoliko slika i i brončani portreti članova obitelji.
Velika izložbena dvorana na istočnoj strani prizemlja posvećena
je sakralnoj skulpturi, važnoj temi Meštrovićeve umjetnosti.
Tom dvoranom dominiraju drveni likovi Adama i Eve.
Uz sakralni postav poseban je prostor posvećen munumentalnoj
skulpturi Pieta. Ta figuralna kompozicija jedino je gipsano
djelo izloženo u tom prostoru.
Na katu, u dvorani zapadnog krila predstavljen je "rani
Meštrović", dakle stvaralaštvo secesije. Istočna dvorana
objedinjuje skulpture nastale pretežno između dva svjetska rata.
Uz nju je zanimljiva posebna dvorana s temom Joba. Velika središnja
dvorana prvog kata namijenjena je postavu skulpture, ali i povremenim
kulturnim dogadjanjima u prostoru Galerije. K tomu, stalni postav
skulptura prvog kata protkan je odgovarajućim Meštrovićevim
crtežima. Ukupno je u Galeriji izloženo 86 skulptura i reljefa
u mramoru, bronci ili drvu, tri slike u tehnici ulja i petnaest
crteža. U parku pred Galerijom postavljeno je još osam brončanih
skulptura, a u prostoru Kašteleta dvije skulpture i 28 drvenih
reljefa.
Tim stalnim postavom ponuđen je slijed kretanja posjetitelja
Galerije Ivana Meštrovića, od uvodne šetnje kroz park skulptura
te ulaska u Galeriju kroz reprezentativnu dvoranu prizemlja,
a nakon pregleda prostora s dinamičnom izmjenom tematskih cjelina,
obilazak završava na terasi sa širokom vizurom na more i otoke
pred Splitom. Time je ponuđen potpun doživljaj Meštrovićeve
umjetnosti u sredozemnom okruženju. |
 |
