Ideja da se stara jezgra naselja Kumrovec obuhvati mjerama spomeničke zaštite bila je prisutna još 1947. godine kada je Marijana Gušić, tadašnja ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu napravila etnografsku obradu Hrvatskog zagorja te napisala studiju o naselju Kumrovec sa središnjim objektom, rodnom kućom Josipa Broza. Stručnjaci Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba kuću su doveli u prvobitno stanje, uređena je okućnica, a 1948. godine u dvorištu je postavljen spomenik "Josip Broz Tito", rad akad. kipara Antuna Augustinčića. Kulturno-povijesni i likovni dio muzejskog postava 1950. g. uredili su akademski slikar Edo Kovačević i prof. Zdenko Vojnović, direktor Muzeja za umjetnost i obrt, dok je kućni ambijent obitelji Broz uredila prof. Gušić.
Tijekom narednih godina nastavilo se s daljnjim građevinskim i hortikulturnim radovima te prikupljanjem predmeta za opremanje interijera kuće. Godine 1953. osnovan je Memorijalni muzej maršala Tita koji je djelovao pod upravom Etnografskog muzeja iz Zagreba. Ravnateljica Memorijalnog muzeja prof. Gušić, od 1952.-1954. g., razradila je plan rješavanja stare jezgre Kumrovca, a na principima konzervatorsko-muzeološke metode izradila je cjelovit katalog za 61 objekt sa kartama i popisom domaćinstava. Prema tom katalogu objekata, dr. Ana Deanović (Restauratorski zavod Hrvatske) u suradnji sa stručnom ekipom muzealaca, arhitekata i urbanista izradila je elaborat zaštite starog naselja Kumrovec. Od 1969. g. "Staro selo" je, kao zaštićena ruralna cjelina, uvršteno u Registar spomenika kulture I. kategorije.
Muzej 1963. g. prelazi pod upravu Muzeja revolucije naroda Hrvatske iz Zagreba. Nekoliko godina kasnije osnovan je "Muzej Kumrovec u osnivanju" koji pod tim imenom djeluje do 1978. g. kada je osnovana RO "spomen park" Kumrovec. Od 1992. g. Muzej "Staro selo" djeluje u sklopu "Muzeja Hrvatskog zagorja" sa sjedištem u Gornjoj Stubici. Muzej "Staro selo" jedini je muzej na otvorenom u RH sa svim sadržajima koji mogu opravdati djelovanje muzeja kao što su europski skanseni.
REKONSTRUKCIJA I UREĐENJE "STAROG SELA"
|
Na površini od 12.640 m2 restaurirano je ili rekonstruirano 25 stambenih, 9 gospodarskih i 8 pratećih objekata (2 spremišta za kukuruz, 2 svinjca i 4 bunara). Muzejski fundus broji 2800 eksponata, od kojih je većina u stalnim postavima. U 15 stalnih etnografskih postava i dva povijesna, nastojao se dati prikaz tradicijskog načina života, običaja i rukotvornih vještina, starih, nekih već zaboravljenih obrta, povijesnih ličnosti i događaja vezanih za Kumrovec i nekadašnje područje klanječkog kotara s prijelaza 19. u 20. st. Najvažniji kriterij prilikom revitalizacije bila je autentičnost objekata i njihova etnografska, povijesna i graditeljska vrijednost. Posebna pozornost posvećena je čuvanju izvornog izgleda i ljepote krajobraza, s glavnim ciljem vraćanja izgleda naselja s prijelaza 19. u 20. st. Najveći zahvati na uređenju i rekonstrukciji "Starog sela" izvedeni su u razdoblju od 1979.-1985. g. U tom razdoblju rekonstruirana je stara cesta, kameni most i reguliran je potok Škrnik koji teče kroz selo i slijeva se u obližnju rijeku Sutlu. Objekti u kojima domaćini nisu željeli živjeti pod određenim muzeološkim uvjetima, otkupljeni su od vlasnika, dok je nekoliko gospodarskih zgrada s okućnicama ostalo u izvornoj funkciji, odnosno koriste ih vlasnici koji žive u interpoliranim stambenim objektima na južnom rubnom području Muzeja "Staro selo". U rekonstruiranoj staroj jezgri naselja Kumrovec živi nekoliko domaćih obitelji. Tako se razbija statičnost stalnih muzejskih postava u oživljavanju i stvarnoj prezentaciji ruralnog načina života. Svi su objekti obnovljeni "in situ", što znači da nijedna zgrada, bunar, svinjac ili kukuružar nije prenesen iz drugog ambijenta, već je obnovljen na svojim starim temeljima, tj. na istom mjestu gdje je stajao na prijelazu iz 19. u 20. st. Revitalizacija starih obrta provodi se putem škola i tečajeva tako da se već niz godina učvršćuje i proširuje suradnja s majstorima starih pučkih obrtničkih vještina, koji u samim postavima, pred posjetiteljima, demonstriraju izradu lončarskih proizvoda, drvenih dječjih igračaka, kovačkih proizvoda i potkivanje konja, kao jednu od najvećih atrakcija za mlađe posjetitelje. |
 |
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .