Glavni sadržaj | Navigacija u kategoriji


Das Institut für Museumsforschung Berlinskih državnih muzeja potaknuo je 1995. godine organiziranje Europske grupe za muzejsku statistiku sa zadaćom:

  • upoznavanja s muzejskom statistikom različitih europskih zemalja
  • međusobnog poticanja i učenja te stvaranja preduvjeta za potencijalno usklađivanje strukture podataka i metodologije rada, čime bi se omogućila usporedivost nacionalnih statistika
  • raspravljanja o temama povezanim s problematikom muzejske statistike.

Radna grupa otvorena je svim europskim zemljama, bez obzira pripadaju li EU ili ne.

Da bi se ostvarili zacrtani ciljevi, grupa se od 1995. sastaje jedanput u godini u Berlinu. U njezinom radu dosad su sudjelovale i svoje izvještaje dale Austrija, Belgija, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Švicarska i Velika Britanija. Jedan od rezultata rasprava na sastancima jest zaključak o potrebi objašnjavanja lokalnih uvjeta, što znači da podatke za svaku zemlju moraju pratiti i objašnjenja jer u različitim zemljama vrijede različiti kriteriji. Na primjer, čak ni naizgled jednostavan pojam kao što je privatni muzej u svim zemljama nema isto značenje.
Stoga je jednom od zadaća grupe postala izrada zajedničkog upitnika za prikupljanje podataka o muzejima radi izrade statističkih pregleda.

 

Kratki pregled inicijativa u vođenju muzejske statistike - LEG Culture i EUROSTAT Task Force

EU je 1995. godine izrazila zabrinutost zato što ne raspolaže dovoljnim brojem podataka iz kulture. Zbog toga je 1997. osnovan Leadership Group on Cultural Statistics (LEG Culture) kao trogodišnji pilot-projekt koji mora stvoriti sustav komparabilnih podataka iz kulture. Zadatke LEG Culture nasljeđuje EUROSTAT (Statistical Office of the European Communities) Task Force, koji se sastoji od tri radne grupe zadužene za participaciju u kulturi, javno financiranje kulture i zapošljavanje u kulturi. Njihov rad upotpunjuje Muzejska radna grupa koja proučava samo jedno područje kulture - muzeje. Grupu vode Ministarstvo kulture Luksemburga i Nizozemske. Neki članovi grupe sudjelovali su i u radu Berlinske grupe i LEG Culture i EUROSTATA. Grupa povremeno poziva i stručnjake za pojedina područja da sudjeluju u njezinu radu.

EGMUS

Stalna suradnja između Berlinske grupe i grupe koju je osnovao EU rezultirala je 2002. godine spajanjem grupa. Nova grupa nazvana je European Group on Museum Statistics (EGMUS). Grupa se obično sastaje dvaput u godini, jedanput u Berlinu, jedanput u Luxembourgu.

Guide to European Museum Statistics

Publikacija Guide to European Museum Statistics nastoji dati jasan pregled muzejske statistike u svakoj pojedinoj zemlji zastupljenoj u publikaciji, uz objašnjenja pojmova i definicija koji se pojavljuju u svakome od nacionalnih pregleda. U prilogu je i prvi provizorni tablični pregled napravljen s namjerom da se u nj uključi velik broj relevantnih podataka iz svih zemalja kao prvi korak ka mogućnoj komparaciji podataka.

Pregled muzejske statistike svake zemlje sadržava sedam dijelova:
1. Uvod – ključna pitanja,
2. Definicija muzeja,
3. Muzejsko zakonodavstvo,
4. Kategorije koje se koriste pri određivanju vrste zbirke,
5. Kategorije koje se koriste pri određivanju vrste vlasništva nad građom,
6. Postojeći podaci – osnovne brojke i grafikoni,
7. Reference.

Podatke se nastojalo grupirati što je moguće više prema ICOM-UNESCO-ovim statističkim kategorijama. Neki od glavnih rezultata rada na publikaciji jesu utvrđivanje potrebe da se objasne podaci, metodologija njihova prikupljanja i vrijednosti te spoznaja da im je potreban prateći komentar. Glavni su ciljevi publikacije pokazati da statistički podaci o muzejima postoje u svim zemljama, utvrditi na koje se načine mogu usporediti te upozoriti na međusobne razlike.

Predmet istraživanja EGMUS-a

Najvažnije je pitanje koje se ustanove ubrajaju u muzeje. Postoje velike teškoće u uspoređivanju podataka zbog različitosti kriterija koji se u različitim zemljama primjenjuju pri definiranju i brojenju "muzeja".
Problem je, na primjer, to što se određena vrsta muzeja (npr. fakultetski, crkveni) ne definira na isti način u svim statistikama jer, u skladu s nacionalnim kategorijama, oni pripadaju nekim drugim kategorijama, često nemuzejskima. Sličan se problem pojavljuje i u vezi s privatnim muzejima, koji u Njemačkoj podrazumijevaju muzeje u vlasništvu pojedinaca - privatnika, dok u Velikoj Britaniji u tu kategoriju pripadaju samo muzeji dobrotvornih udruga (jer se muzeji kojima su vlasnici - privatnici ne ubrajaju u "prave muzeje".

Statistički podaci / kvalitativni i kvantitativni

Ne smijemo zaboraviti da se prije bilo kakvoga statističkog izračunavanja mora izraditi "konceptualna" analiza područja: koja se obilježja moraju uzeti u obzir na tom području; kako se ona mogu izmjeriti. Kad se obavi istraživanje i započne brojenje i računanje, još uvijek ostaje pitanje koji od podataka što ih mjerimo ima smisla. U statističkoj se praksi neki podaci često ne mogu mjeriti na očekivani način, neki nemaju smisla ili pak prikupljeni podaci ne daju pravu sliku onoga što istražujemo.
Dodatnu teškoću stvara i to što pojam korisnog podatka od zemlje do zemlje varira. Pri pokušajima usklađivanja nacionalnih upitnika može se pojaviti i potreba za raspravom o tome koji se podaci smatraju prikladnima i relevantnima za prihvaćanje na europskoj razini.

Statistički pokazatelji rada

U recentnim političkim raspravama iskazana je želja za formuliranjem "pokazatelja rada", tj. vrijednosti podataka koje na prvi pogled omogućuju procjenu je li rad nekog muzeja u određenom aspektu dobar ili baš i nije. Takvi su pokazatelji kombinacija najmanje dvaju mjerila koja zajedno daju određeni pokazatelj situacije (godišnji broj katalogiziranih predmeta, broj posjetitelja u određenom prostoru itd.). Pokazatelji mogu biti složeni prema razumnim kriterijima i u skladu s procesima u instituciji, ali to može biti i kombinacija aspekata koji daju nejasan i nelogičan rezultat. Stoga je za profesionalnu zajednicu poput muzejske važno da sama formulira takve pokazatelje, utemeljene na brižljivom stručnom razmatranju, a ne da joj ih nametne vlast.

Korištene definicije

Potrebno je jasno iskazati definicije na kojima se temelje predstavljeni podaci. To je osobito važno za uspoređivanje podataka iz različitih publikacija i izvora te za usklađivanje podataka. Tek kad se to postigne u zadovoljavajućoj mjeri, moći će se razlučiti jesu li pod istim statističkim naslovima podaci koji govore o istim stvarima ili među njima postoje razlike koje onemogućuju usporedbu podataka.

Sažetak publikacije

Publikacija donosi izvještaje iz 21 europske zemlje sa statističkim podacima o muzejima i pitanjima povezanim s time (definicija muzeja, muzejsko zakonodavstvo, izvori podataka, vrste zbirki, vlasništvo nad građom…). U njoj su dane i prve komparativne tablice koje je razradio EGMUS. U dodatku je i zajednički upitnik, nastao dogovorom zemalja članica EGMUS-a, koji neke zemlje odnedavno primjenjuju u cjelini ili parcijalno.


Pripremila: Markita Franulić, Iz predgovora publikacije Guide to European Museum Statistics, 2005.