U 2006. godini započelo se s održavanjem tematskih radionica kojih je provedeno ukupno 5. Osim radionica na temu obrade građe po zbirkama održana je i radionica o obradi podataka u bazama sekundarne dokumentacije.
Suvoditelji radionica bili su Vladimira Pavić, muzejska savjetnica, koordinatorica matičnosti u Hrvatskoj i mr. sc. Goran Zlodi, autor programskog paketa M++.
Radionice su održane po slijedećem rasporedu i temama:
| Datum |
Mjesto održavanja |
Naslov radionice |
Prisutno |
| 25.1.2006 |
MDC |
Obrada građe etnografskih zbirki u M++
|
31 |
| 1.2.2006 |
MDC |
Obrada građe arheoloških zbirki u M++ |
34 |
8.2.2006
|
MDC |
Obrada građe povijesnih zbirki u M++ |
23 |
| 15.2.2006 |
MDC |
Obrada građe umjetničkih zbirki u M++ |
19 |
| 25.9.2006 |
Muzej Mimara
|
Obrada podataka u bazama sekundarne dokumentacije (S++) u programu M++ |
86 |
Prirodoslovni i tehnički muzeji zasad ne rade u programu M++ pa radionice/ seminari za te zbirke nisu ni organizirani.
Svim radionicama nazočili su i matičari 1. razine.
Radionicama je prisustvovalo oko 200 kustosa iz 71 hrvatskog muzeja. Kustosi su na primjerima iz prakse prikazali svoj dosadašnji rad i potaknuli diskusiju o problemima prilikom upisivanja podataka o muzejskim predmetima. Iako se pokazalo da kustosi uglavnom uspješno rade u M++ programu, najčešća pitanja odnosila su se na nedovoljno poznavanje mogućnosti upisivanja koje program podržava. Goran Zlodi je pojasnio sve nejasnoće i nesnalaženje u strukturi programa.
Rasprava većine sudionika ukazala je i na određeni broj problema organizacijske i stručne muzejske prirode u relativno velikom broju muzeja, od kojih ističemo najakutnije:
- nedovoljno poznavanje osnova muzejskog posla
- neriješena dvojba o prepisivanju dosad inventirane građe u M++ program
- nedovoljna i nesustavna organizacija prepisivanja dosad inventirane građe u nekim muzejima koji su odlućili prepisati podatke
- dilema oko inventiranja velikih količina arheoloških fragmenata (većina ne zna što se inventira, a što se signira i formira u studijske zbirke)
- neriješeni problem terminologije o kojem se govori već nekoliko desetljeća - osim u etnografskim zbirkama, gdje je započet sustavni rad na navedenoj problematici
Može se zaključiti da mreža, odnosno matični muzeji prve i druge razine nedovoljno rade na unapređenju stručnog rada u muzejima i usklađivanju rada unutar sustava (a u skladu s čl. 21.
Zakona o muzejima (NN 142/98) i
Pravilnikom o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja (NN 120/02).
Za početak ravnatelji muzeja bi morali ispraviti organizacijske propuste te u skladu s čl. 40.- 42.
Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja muzejske dokumentacije isplanirati inventarizaciju neinventirane građe.
Zatim, pojačati suradnju sa stručnim vijećem muzeja i definirati nazive zbirki (prema sadržaju) i politiku prikupljanja građe.
U sklopu matičnosti potaknuti češće okupljanje i komunikaciju kustosa po strukovnom i teritorijalnom principu zbog rasprave o svim stručnim muzejskim i muzeološkim pitanjima i donošenja zajedničkih zaključaka odnosno rješenja. Pojasniti djelatnicima muzeja ulogu matičnosti u sustavu muzeja.
