fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Nada Vrkljan-Križić

Zvanje prof. francuskog jezika i povijesti umjetnosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica (u mirovini)
Polje djelovanja likovna umjetnost
Uže polje djelovanja likovna kritika, marginalna umjetnost, glazbena kritika
Ustanove Hrvatski muzej naivne umjetnosti,
Muzej suvremene umjetnosti
Nada Vrkljan Križić rođena je 1940. u Beogradu. Djetinjstvo je provela u Zagrebu (1940.-1950.) i Opatiji (1950.-1958.) gdje joj je otac bio hotelijer. Od 1958. živi u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je povijest umjetnosti i francuski jezik. Poslije završenog studija šest godina bila prevoditeljica za njemački jezik u tvrtki Siemens, nakon čega je devet godina radila kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture, dvanaest godina bila je kustosica i viša kustosica u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu, a ostali dio radnog vijeka do umirovljenja provela je u Muzeju suvremene umjetnosti kao ravnateljica ustanove, muzejska savjetnica i voditeljica Odjela marginalne umjetnosti (Outsideri).
Na Kraljevskom institutu za umjetničku baštinu u Bruxellesu (1978.) provela je šest mjeseci na specijalizaciji s područja zaštite predmeta i na izradi dokumentacije umjetničke baštine.
Osim neprekinutoga stručnog rada u muzejskim ustanovama (dulje od dvadeset godina) surađivala je u stručnim časopisima objavljujući tekstove, studije i eseje o suvremenoj glazbi - jazzu i šansonama, a bila je i vanjska suradnica Radio Zagreba I.,II., i III. programa te HTV-a.
Posljednjih godina redovito surađuje u gotovo svim etabliranim stručnim časopisima i glasilima koja se bave kulturom. Njezina bibliografija sadržava respektabilan broj tekstova, predgovora katalozima, monografskim katalozima te brojna predavanja održana u zemlji i inozemstvu. Autorica je mnogih izložaba, među kojima i prezentacije "Outsideri ili Marginalna umjetnost", na Međunarodnoj izložbi naive - "Insita 94." u Bratislavi.
Posebno zanimanje pokazala je za slikara Karla Sirovyja (1896.-1948.) kao i za mnoge druge outsidere otkrivajući time čudesan svijet marginalnih umjetnika. U organizaciji MAISON DES CULTURES DU MONDE boravila je 2000. godine na stručnom usavršavanju kao stipendistica francuske Vlade za strane stručnjake s područja kulture. Od 2002. urednica je stručnog časopisa Vijesti muzealaca i konzervatora, Hrvatskog muzejskog društva. Za svoj predani rad dobila je odlikovanje Ministarstva kulture Francuske "Orden Viteza umjetnosti i književnosti" (Chevalier de L' Ordre des Arts et des Letters).
Dobitnica je Nagrade HMD-a za životno djelo „Dr. Pavao Ritter Vitezović“ 2006. godine.

Preminula je u Zagrebu 1. studenog 2012. u 72. godini života.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 25. rujna 2002.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Puno sam putovala zadnjih godina, kada je moguće, bila u Berlinu i pratila tu scenu izgradnje muzeja u svijetu. Bilbao sam imala sreću posjetiti, to je fascinantan doživljaj, pa sam puno sam pisla o tome što je uloga muzeja u novom svijetu, u 21. stoljeću. Što on treba biti? On mora biti maksimalno otvoren javnosti, mora privlačiti, ne širi dijapazon ljudi, ne samo usko stručni, nego vrlo širok dijapazon ljudi. On mora pružati informaciju i senzaciju. Današnji muzej ne može biti samo zatvorena znanstvena ustanova u koji će ući tri i pol posjetioca da istražuju svoje usko područje interesa. Mora biti jedno živo kulturno stjecište, svih mogućih interesa. U njemu se mora stalno nešto odigravati. On mora biti na neki način i teatar i koncertna dvorana i muzej i izložbena dvorana. On mora biti strahovito raznolik, mora imati vrlo raznoliku ponudu, naravno, koncentriran oko svoje osnovne teme, ovisno o kojemu se muzeju radi. Muzeji suvremene umjetnosti su postali danas prava Meka svih mogućih turista.

Iz knjižnice MDC-a