HR | EN
fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Vedrana Gjukić-Bender

Zvanje profesorica povijesti umjetnosti i talijanskog jezika
Znanstveni stupanj doktorat humanističkih znanosti
Stručno zvanje muzejska savjetnica
Polje djelovanja slikarstvo renesanse i baroka Dubrovačkog primorja
Uže polje djelovanja slikarstvo renesanse i baroka
Ustanove Dubrovački muzeji
Vedrana Gjukić Bender rođena je 1953. godine u Gospiću. Osnovnu i glazbenu školu i gimnaziju završila je u Dubrovniku. Početkom 1978. godine diplomirala je povijest umjetnosti i talijanski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magisterij iz muzeologije s temom „Muzeji u povijesno-umjetničkim zdanjima na dubrovačkom području“ obranila je 1985. godine, a 2012. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu obranila doktorsku disertaciju „Zbirka portreta iz fundusa Kneževa dvora-muzejska prezentacija, podrijetlo i putevi nabave“.
Odmah po završetku fakulteta počela je volontirati u Dubrovačkim muzejima, a kao kustosica pripravnica zaposlena je u prosincu 1978. godine. Godine 1988. godine promovirana je u zvanje više kustosice, a 1997. postaje muzejska savjetnica. Od 2001. godine imenovana je voditeljicom Kulturno-povijesnog muzeja, Knežev dvor.
Po dolasku u Muzej preuzima Zbirku slikarstva te započinje aktivno surađivati s profesorom Grgom Gamulinom, akademikom Krunom Prijateljem i akademikom Vladimirom Markovićem oko determinacije i atribucije građe.
Uz Zbirku slikarstva, skrbi i za Zbirku grafike, Zbirku keramike i porculana i Zbirku varia.
Nakon potresa 1979. godine dvije godine je bila smještena i radila u Umjetničkoj galeriji, a po obnovi i otvaranju Kneževog dvora, 1982. godine postavila je ambijentalan stalni postav unutar pet dvorana koji je uključivao slike i predmete sakupljene iz dubrovačkih palača i ljetnikovaca.
Do Domovinskog rata Vedrana Gjukić Bender je objavljivala stručne radove i izlagala građu iz Zbirke slikarstva koju je prezentirala kako u Dubrovniku, tako i na značajnijim izložbama Muzeja za umjetnost i obrt.
Početkom agresije na Hrvatsku muzejska građa je pojedinačno zapakirana te sklonjena u najsigurnije dijelove Kneževog dvora, a svi prozori i vrata su sigurnosno zaštićeni od granatiranja. Muzej je nanovo, na inicijativu kustosa otvoren za javnost 1993. godine.
Po završetku Domovinskog rata angažirana je od Zavoda za zaštitu spomenka Dubrovnik da popiše pokretnu i nepokretnu baštinu koja je u gradu Dubrovniku i okolici stradala od granatiranja. Taj rad je, osim točnih popisa stradale baštine, Vedrani Gjukić Bender omogućio da dobije točan uvid u građu koja bi dopunila fundus Kneževog dvora i planiranje sredstava za otkup tih predmeta.
Vrijeme nakon rata donijelo je Dubrovniku turistički prosperitet koji je postao poseban izazov (masovni dolazak turista koji se dive gradu, ali o njemu znaju vrlo malo) za Vedranu Gjukic Bender i njezine kolege u Muzeju.
Zamisao je bila da, izlaganjem svojeg fundusa, a povodom važnih obljetnica, naglase važnost znamenitih Dubrovčana i važnih tema za Dubrovnik.
Započeli su 2011. povodom 300.obljetnice rođenja Ruđera Boškovića. Tim izložbama te popratnim katalozima predstavili su javnosti Stjepana Gradića, sv. Vlahu, Luku Sorkočevića, Nikolu Božidarevića, Knežev dvor. Visoka kvaliteta ovih izložaba prepoznata je od široke i stručne javnosti te je izložba o Kneževom dvoru nagrađena nagradom Hrvatskog muzejskog društva.
Tijekom dugogodišnjeg rada Vedrana Gjukić Bender objavila je brojne stručne te znanstvene radove, sudjelovala je s izlaganjima na 12 znanstvenih simpozija i skupova (od toga 5 međunarodnih), organizirala je i postavila veći broj izložaba u matičnom muzeju i nekoliko u muzejima drugih hrvatskih gradova (Pula, Split, Šibenik, Osijek i Zagreb). U matičnom muzeju uređivala je nekoliko kataloga izložbi Kulturno-povijesnog muzeja i Zbornike Dubrovačkih muzeja.

Od 1978.–1999. članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, i od 1978. je postala članicom Hrvatskog muzejskog društva, te je u dva navrata birana u Izvršni odbor HMD-a (1979.–1982. i 2008.–2012.). U okviru HMD-a birana je u: Povjerenstvo za dodjelu nagrada, Nadzorni odbor i od 2009. članica je redakcije časopisa Vijesti muzealaca i konzervatora.

Napomena: podaci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 16. listopada 2017. Razgovor vodila i snimila Iva Validžija.

Iz knjižnice MDC-a