fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Ivo Fadić

Zvanje profesor arheologije i povijesti umjetnosti
Znanstveni stupanj doktorat humanističkih znanosti, polje arheologija
Stručno zvanje muzejski savjetnik
Polje djelovanja antičko staklo
Uže polje djelovanja arheologija Dalmacije
Ustanove Muzej antičkog stakla u Zadru,
Arheološki muzej u Zadru
Ivo Fadić rođen je 1949. godine u Zadru. Osnovnu i srednju školu završava u Zadru, a na Filozofskom fakultetu u Zadaru, Sveučilišta u Splitu studira arheologiju i povijest umjetnosti. Za vrijeme studija sudjeluje u arheološkim istraživanjima Arheološkog muzeja Zadar.
Nakon diplome radi kao profesor u školi, a u Arheološkom muzeju u Zadru, na mjestu kustosa, započinje raditi 1982. godine. Viši kustos postaje 1993.g., muzejski savjetnik 1998. godine, a naslov znanstvenog savjetnika dobiva 2004. godine.
Od samih početaka djelovanja u muzeju Ivo Fadić ima dvije profesionalne točke interesa, u kojima će, kroz profesionalnu karijeru kustosa i pišući brojne stručne tekstove ostvariti zavidne rezultate: epigrafika i antičko staklo.
Sudjelovao je u brojnim arheološkim istraživanjima: rimski vojni logor Burnum, Sv. Stošija u Zadru, zidine, forum i luka Nina, rimska nekropola na “Vlaškoj njivi” na Visu, rimske nekropole “Stanovi”, “Koteks”, i “Relja” u Zadru. Istraživao je villu rustiku u Diklu kod Zadra, gradske četvrti antičkog Jadera, rimskog vodovoda Aserije te Sv. Luka u Škabrnji.
Kao dio tima Arheološkog muzeja i FIlozofskog fakulteta u Zadru te Sveučilištu u New Castlu sudjelovao je petogodišnjem interdisciplinarnom projektu “Nethermal Dalamatia” u kojem su bila uključena područja arheologije, geologije, etnologije, paleobotanike i geodezije)
Od 1989. do 2007. godine vodio je veliki dio zaštitnih arheoloških istraživanja na nekoliko pozicija antičke nekropole Zadra. Od 1998. voditelj je sustavnih istraživanja antičke Aserije kod Podgrađa nedaleko od Benkovca, a kao logičan slijed istraživanja uređuje, u suradnji s prof.dr.Slobodanom Čačom časopis “Asseria”.
U bogatoj izložbenoj djelatnosti značajno je spomenuti izložbu “Rimsko staklo Argyruntuma”koja je obišla preko pedeset gradova Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Italije i Švicarske. Autor je izložbe “Rimsko staklo Hrvatske” (Transparenze Imperiali-Vetri romani in Croazia) koja je gostovala u Rimu, Lisabonu, Veneciji, Ankoni i Torinu.
Kruna izložbene djelatnosti je izrada muzeološke koncepcije stalnog postava Muzeja antičkog stakla koji uključuje preko 2000 predmeta u stalnom postavu.
Muzej antičkog stakla osnovan je 2006. godine kao specijaliziran muzej s ciljem objedinjenja staklenog inventara s područja sjeverne Dalmacije. Palača Cosmacendi u Zadru je za potrebe muzeja obnovljena i dograđena. Muzej je otvoren 2009. godine, a zamišljen je kao hrvatsko i europsko središte za proučavanje ovog segmenta materijalne kulture antike. Uz glavnu temu-antičko staklo, Muzej antičkog stakla redovito izlaže radove današnjih umjetnika koji rade umjetnine od stakla.
Uz bogatu istraživačku i izložbenu djelatnost dr.sc. Ivo Fadić je izdao preko 140 pisanih radova (izvorni znanstveni radovi, prethodna priopćenja, pregledni radovi, ocjene i prikazi, katalozi izložbi).
Uz časopis “Asseria” urednik je i mnogih monografskih izdanja (Aryruntum u odsjaju antičkog stakla, Antičko staklo: restauracija, Ususret božićnoj svjetlosti, Od palače do Muzeja, Savježđe Mediterana, Staklo iz morskih dubina-brodolom kod Gnalića).
Počasni je član simpozija Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, Brijuni-Medulin. Član je Znanstveno izdavačkom savjetu i Znanstvenom odboru Međunarodnog arheološkog kolokvija “Rimske keramičarske i staklarske radionice”.
Dugogodišnji je član Hrvatskog arheološkog društva (HAD), Međunarodnog društva za klasičnu arheologiju (AIAC-ASSOCIAZIONE INTERNAZIONALE DI ARCHEOLOGIA CLASSICA, Međunarodnog društva za povijest stakla (Aihv-ASSOCIATION INTERNATIONALE pour l’HISTOIRE du VERRE) te društva za izučavanje stakla Comitato nazionale Italiano-AIHV.

Fotogalerija

Iz knjižnice MDC-a

Iz personalnog arhiva