fraza ključna riječ
ime i/ili prezime ustanova
polja djelovanja mjesto
stručno zvanje zvanje
 

Ljubica Širec

Zvanje prof. povijesti umjetnosti i povijesti
Stručno zvanje viša kustosica (u mirovini)
Polje djelovanja povijest, povijest umjetnosti
Uže polje djelovanja muzejska pedagogija, srednjovjekovna keramika, glazirana keramika, muzejska pedagogija
Ustanove Arheološki muzej Istre
Ljubica Širec rođena je u Zagrebu 1944. godine. Osnovnu školu pohađala je u Zagrebu i Puli, a gimnaziju je završila u Puli. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani studirala je povijest umjetnosti i povijest, ali je zbog bolesti i dugotrajnog liječenja 1966. završila samo prvi stupanj. Od 1970. radila je u Arheološkome muzeju Istre u Puli kao viša muzejska tehničarka na poslovima vođenja fototeke i dokumentacije, uz povremena vodstva i suradniju pri postavljanju muzejskih izložaba.
Godine 1985. diplomirala je povijest umjetnosti i povijest na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i od tada je u Muzeju arheoloških spomenika Istre u Puli vodila Srednjovjekovni odjel, obradu keramike mlađih razdoblja, a ujedno se bavila i pedagoškim radom. Primjenjujući suvremene edukacijske metode, osnovala je Muzejsko-školski servis za suradnju sa školama i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama.
U vrijeme Domovinskog rata bila je članica Republičke komisije Hrvatskog restauratorskog zavoda za popis umjetnina i muzeološkog inventara na Brijunima., a radila je i na inventarizaciji sakralnog blaga Istre. Bila je stručna suradnica i suautorica niza izložaba, među kojima su "Zbirka sakralne umjetnosti-pinakoteka i biblioteka župne crkve u Vodnjanu", "Arheologija i umjetnost Istre", "Čarobna Istra", s kojima je Muzej gostovao u Sjevernoj Americi i mnogim zemljama Europe. S diplomantima Pedagoškog fakulteta u Puli pedagoškom je djelatnošću na projektu Upoznajte svoj grad, ostvarila vrlo kvalitetnu suradnju koja je urodila suradnjom i s dječjim vrtićima, osobama s posebnim potrebama, s domovima umirovljenika. S istim je projektom sudjelovala na UNESCO-ovu Skupu mladih u Dubrovniku i Zagrebu. Objavljivala je tekstove s temom muzejske pedagogije u Muzejskom glasniku Istre, Informatici Museologici i drugim muzejskim publikacijama. U suradnji s udrugama iz Labina objavila je radno-didaktičku bilježnicu za osmoškolce i srednjoškolce Život Rimljana te uz pomoć didaktičkih listića na muzejskim radionicama obrađivala različite teme: Pamtimo povijest i kulturne običaje Raskoš ornamenata, Nakit, Iskrice iz muzeja i dr.
Autorica je nekoliko znanstvenih i niza stručnih članaka te više kataloga izložaba. Od 2003. je u mirovini.

Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 23. ožujka 2007.

Fotogalerija

Zvučni zapis

Tekst zvučnog zapisa

Pretpostavlja se da su možda radili sami svoju keramiku, što bi bilo vrlo interesantno malo više istražiti i produbiti. Taj materijal je bio jako zanimljiv. Jako je bio zanimljiv i materijal iz Brijuna i naš pulski, koji je nađen u nekom depou, koji se kasnije otkrio, pa se počelo i njega polako obrađivati. Naime, s našim muzejom bilo kao i još s nekima nakon drugog svjetskog rata. Sav materijal je otišao u Italiju, velikim dijelom, onda je bilo potrebno restitucijom to kasnije vratiti. I kad je materijal vraćen, onda je vraćen svakako, i bez potpune dokumentacije i bez popratnih dokumenata. Ta keramika, koju nisu smatrali toliko bitnom, bila je u određenim sanducima bez dokumenata, tako da se nije mogao odrediti ni lokalitet, ni mjesto ni vrijeme, zato se to obrađivalo se prema analogijama.

Iz knjižnice MDC-a