#1 | #2 | #3 | #4 | #5 | #6

MDC – Radionica o istraživanju podrijetla umjetnina u muzejima

Muzejski dokumentacijski centar u suradnji sa Strossmayerovom galerijom i doc. dr.sc. Antonijom Mlikotom s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organizira Radionicu o istraživanju podrijetla umjetnina, koja će se održati u ponedjeljak 14. svibnja 2018. u 10.30 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru, Ilica 44, Zagreb.

Istraživanje podrijetla umjetnina, pitanje vlasništva i njegova prijenosa kroz vrijeme, njihove autentičnosti i vrijednosti koju imaju vrlo je važan dio muzejske djelatnosti kojoj se u nas ne posvećuje dovoljna pažnja. Provenijencija je u svijetu postala važan segment muzejskog rada pa tako danas brojni muzeji imaju posebne službe ili kustose zadužene samo za rad na istraživanju podrijetla umjetnina u vlastitim zbirkama jer gotovo da nema veće zbirke koja u sebi ne posjeduje neku, tijekom povijesti bespravno oduzetu umjetninu.

Docentica dr. sc. Antonija Mlikota, koja u Zadru na diplomskom studiju povijesti umjetnosti jedina u Hrvatskoj drži kolegij pod nazivom “Provenijencija - istraživanje podrijetla umjetnina” u uvodnom predavanju će predstaviti problematiku provenijencije kao i obveze koje je Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem Washingtonske deklaracije iz 1998. godine. Naime, prije dvadeset godina Hrvatska je zajedno s još četrdeset i tri druge zemlje takozvane Washingtonske principe ili deklaraciju o umjetninama konfisciranim za vrijeme nacizma (Washington Principles on Nazi-Confiscated Art). Sve zemlje potpisnice, pa tako i Hrvatska, obvezale su se da će istražiti i identificirati takve predmete, otvoriti sve arhive koji bi pomogli u istraživanju, istražiti predmete koji u navedenom razdoblju i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ulaze u muzejske i galerijske zbirke, osigurati osoblje koje će pomoći u istraživanju takvih predmeta, detektirati i istražiti „rupe“ u utvrđenom lancu vlasništva nad pojedinačnim predmetom, pokušati utvrditi prijeratne vlasnike, osigurati središnji registar takvih umjetnina, razviti mehanizme i procedure kako bi se riješili takvi slučajevi.

Dvadeset godina kasnije, iako smo se potpisivanjem deklaracije obvezali i na njezinu implementaciju nije se puno napravilo, nisu se osigurala sredstva i osoblje za provedbu takvih istraživanja, nema registra takvih umjetnina niti razvijenih mehanizama i procedura koje bi se primjenjivale u svakodnevnoj praksi.

U radioničkom dijelu sudionici međunarodnog projekta „Project Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century“ (TransCultAA) - dr. Ljerka Dulibić, dr. Iva Pasini Tržec i Ivan Ferenčak iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU predstavit će polaznicima metodologiju istraživanja atribucije i podrijetla vlasništva na konkretnom primjeru Mimarine donacije slika Strossmayerovoj galeriji starih majstora.

Predviđeno trajanje radionice je četiri sata (uz jednu pauzu).

Radionica je besplatna, a zbog velikog interesa molimo da se zainteresirani prijave na mail ivalidzija@mdc.hr.


 

Međunarodni dan muzeja 2018 – konferencija za novinare

Kako napraviti animaciju s poznatim povijesnim likovima iz prošlosti Hrvatske, kako „lađariti“ u muzeju, koje se kratke priče s audio vodiča o lokalitetu rijeke Ljuta u Konavlima mogu preslušati na osobnom telefonu ili tabletu, što rade migranti u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“, koji su novi pristupi u komunikaciji hrvatske književne baštine te zašto su muzeji izašli na ulicu, saznajte na konferenciji za novinare koja će se održati u četvrtak 17. svibnja 2018. u 10.00 sati u Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu povodom obilježavanja 38. Međunarodnog dana muzeja.

Muzeji svakog svibnja različitim aktivnostima obilježavaju Međunarodni dan muzeja. Svake se godine izabire nova, muzeološki relevantna tema, a za 2018. je predloženo “Hiper-povezani muzeji: novi pristupi, nova publika“. Pred muzejsku zajednicu, koja komunicira različite baštinske sadržaje zastupajući interese svih društvenih skupina, postavljen je izazov da ih na nove načine učine općim dobrom. Komunikacija je ove godine posebice usmjerena na pojedinačnog posjetitelja. Njemu muzeji u današnjem vremenu nude nove komunikacijske modele putem kojih ga nastoje izravno/osobno zainteresirati za sadržaje, educirati, učiniti angažiranim, zabaviti.

Uz ovogodišnju temu Međunarodnoga dana muzeja, MDC će objaviti svoje nove mrežne stranice Književna baština u muzejima na kojima će ponuditi tematski vodič kroz muzeje i zbirke koji posjeduju pojedine predmete ili pak cjelovite ostavštine književnika. Korisnicima će ponuditi ulazak u imaginarni virtualni muzej s trenutno 500-tinjak različitih predmeta 261 književnika unutar 602 muzeja i srodnih baštinskih ustanova te popis petstotinjak referenci o različitim publikacijama, izložbama i projektima kojima je književna baština promovirana.

Na konferenciji za novinare bit će predstavljeni sljedeći projekti:

  • Audio vodič o lokalitetu rijeke Ljuta / Konavle, Muzeji i galerije Konavala, Antonija Rusković Radonić, ravnateljica
  • Animacijom kroz "nedostupnu" baštinu, Hrvatski povijesni muzej, Marjan Sutlović, muzejski pedagog
  • Izložbe: Akt Barbara Luisi / Feat Treat / Bojan Mrđenović & Stipan Tadić: Grčki dnevnik, Muzej / Museo Lapidarium, dr.sc. Jerica Ziherl, ravnateljica
  • Projekt „Nikola Tesla. Migrant“, Tehnički muzej „Nikola Tesla“, dr.sc. Kosjenka Laszlo Klemar, muzejska pedagoginja
  • Muzeji izvan muzeja_MIM_2018., Hrvatski prirodoslovni muzej, mr.sc. Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić, voditeljice projekta
  • 23. EMA – Lađa: HMD/ Gradski muzej Karlovac, Matea Galetić, voditeljica projekta
  • Književna baština u muzejima, Muzejski dokumentacijski centar, mr. sc. Snježana Radovanlija Mileusnić, knjižničarska savjetnica

Više o događanjima koja su organizirana povodom Međunarodnog dana muzeja saznajte na mrežnim stranicama MDC-a. (Tončika Cukrov)


 

MUO – Izložba "Šezdesete u Hrvatskoj"

Izložba “Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost” otvorena 26. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt nije sentimentalno hodočašće u sretniju prošlost hrvatskih baby-boomera već znalački i znanstveno precizno iscrtana slika prijelomnog desetljeća u političkoj, društvenoj, gospodarskoj i kulturnoj povijesti Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata.

Autor koncepta izložbe dr.sc. Zvonko Maković šezdesete je rasprostro kronološki između 1958. i 1971. godine, između 7. kongresa Saveza komunista Jugoslavije na kojem dolazi do liberalizacije partije i smekšavanja dogmatskog socijalizma do pojave Hrvatskog proljeća kao temelja onoga što će jednom biti samostalna Hrvatska. Bilo je to desetljeće potrošačkog rasta, brzog rješavanja stambenog pitanja i materijalnog blagostanja, društvene živahnosti i umjetničkog uzleta. Započinje seksualna revolucija i pobuna mlađih generacija protiv građanske klasične elegancije koji dovode do stvaranja dotad gotovo nepoznatog pojma generacijskog jaza, a na kulturnom području nastaju projekti poput Zagrebačke škole crtanog filma, Kazališta &TD, Novih tendencija i Muzičkog bijenala koje su Zagreb i Hrvatsku ucrtali na kartu europske kulture.

Više od tisuću eksponata postavljenih u 12 dvorana muzeja – od svakodnevnih predmeta do simbola vremena koji su mijenjali svijet, mnoštvo umjetničkih djela i fotografija, filmskih i glazbenih inserata, donose društveno–politički kontekst i svakodnevicu potrošačkog društva šezdesetih godina s posebnim naglaskom na umjetnosti, arhitekturu i dizajn. Doprinos boljem razumijevanju i praćenju izložbe daje i posebno dobro odabran izbor iz svjetskih i domaćih događaja na “vremenskoj crti” razdoblja - sve od rođenja LEGO kocke, Zagrebačkog velesajma ili hulahopki, do susreta Nixon Hruščov, gostovanja Žuži Jelinek u New Yorku i The Old Vic kazališta u HNK-u.

Rast lake industrije, proizvodnja robe široke potrošnje, jačanje uloge domaćih dizajnera i pojava prvih kredita pokreću potrošačku revoluciju koju na izložbi oslikava mnoštvo uporabnih predmeta karakterističnih za tu epohu poput starih ambalaža, proizvoda i oglasa Kraša, Efke, Saponije, Bagata, Iskre, popularnog mlinca za kavu Miki ili kolonjske vode Crna mačka.

Arhitektura i urbanizam bili su punom uzletu, niču nove gradske četvrti, a veliki urbani projekti bazirani su na naprednim konceptima usporedivim sa svjetskim tendencijama. Grad Zagreb prelazi Savu, gradi se Novi Zagreb, brojni hoteli na Jadranu, paviljoni na svjetskim izložbama toliko su kvalitetni, posebice oni Richterovi da dobivaju prve nagrade, a jedan je, onaj u Torinu 1961. posjetio čak i sam Le Corbusier.

Kvaliteta gradnje bila je solidna i na znatno višoj razini od ostalih zemalja Istočne Europe. Publika na izložbi ima priliku razgledati brojna ostvarenja visokih estetskih i funkcionalnih vrijednosti – Dječje lječilište u Krvavici Rikarda Marasovića, Vitićev - Dom JNA u Komiži, koji je već tada uspostavio dijalog s okolišom, katoličku župnu crkva u Podgorici Zvonimira Vrkljana i Borisa Krstulovića, Uhlikovu Putničku zgradu Aerodroma Zagreb i brojne hotele koje grade najpoznatiji domaći arhitekti, a namještajem i posuđem opremaju domaće tvrtke u suradnji s dizajnerima poput Bernardija ili Goldonija.

Šezdesete su bile vrijeme procvata eksperimentalnog filma, video i multimedijske umjetnosti, amaterskih kino-klubova, a posebice je uspješna hrvatska animacija Zagrebačke škole crtanog filma. Godine 1962. animirani film Dušana Vukotića "Surogat", koji je nastao kao kritika potrošačkog društva dobiva Oscara, prvog koji je dodijeljen nekom ne-američkom filmu. Na izložbi su predstavljeni kultni dokumentarni i igrani filmovi vremena, djela Papića, Berkovića, Škrabala, kao i najskuplje filmsko ostvarenje snimljeno u Jugoslaviji "Bitka na Neretvi" Veljka Bulajića, koja je također bila nominirana za Oscara.

Pobuna protiv konvencija dovela je do novih dramskih i kazališnih projekata od kojih je svakako najvažniji Teatar &TD u Zagrebu koji pomiče granice i slobodu izražavanja baveći se egzistencijalnom tematikom samoće i otuđenošću pojedinca u dehumaniziranom svijetu. Upravo su u Teatru &TD izvedene mnoge suvremene svjetske i hrvatske drame od kojih su neke dobile epitet antologijskih poput "Kaspara" Petera Handkea , "Predstave Hamleta u selu Mrduša Donja" Ive Brešana i "Stilskih vježbi" Tomislava Radića.

„Izložba Šezdesete u Hrvatskoj — Mit i stvarnost obrađuje sve segmente života pa se na njoj može vidjeti presjek kroz najznačajnija umjetnička ostvarenja koja su obilježila doba i pomakla granice, pregled promjena na medijskoj sceni od osnivanja Televizije Zagreb, promjena koje nastaju i u tiskanim medijima, pojave Starta, VUS-a, Plavog Vjesnika ili Studija, sve od avangardne glazbe s Muzičkoga biennala do popularne s brojnih festivala, od fiće do antibebi pilule, od dizajna omota knjiga do dizajna reklama za Agrokokina jaja, od badića iz “dva dijela” do kostima iz salona gospođe Stepinski koji je 1963. na Garden Party-ju engleske kraljice nosila supruga tadašnjeg rektora Zagrebačkog sveučilišta.

Šezdesete su godine kada se artikuliraju i ideje o većoj nacionalnoj i državnoj suverenosti, jača samosvijest, nastaje Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Hrvatskoj toga doba nicale su ideje koje će se aktualnima činiti ponekad i mnogo poslije, što samo ide u prilog pretpostavci da su "šezdesete godine minulog stoljeća važan segment naše novije povijesti, segment koji treba upoznati da bi se bolje razumjela i sadašnjost“, pojašnjava dr. Zvonko Maković u predgovoru kataloga izložbe.

Ovaj izložbeni projekt rezultat je višegodišnjeg rada tima stručnjaka. Uz Zvonka Makovića na izložbi su radili Ana Lederer, Ante Batović, Dunja Nekić, Hrvoje Horvat, Igor Duda, Inoslav Bešker, Koraljka Vlajo, Krešimir Nemec, Lovorka Magaš Bilandžić, Maja Đurinović, Marija Tonković, Marina Bagarić, Maroje Mrduljaš, Nada Zgrabljić Rotar, Nina Simončić, Seadeta Midžić, Tomislav Šakić. Vizualni identitet potpisuje Numen/For Use.

Postav izložbe prati opsežni katalog s više od 400 stranica, a izložba se može razgledati do 30. rujna 2018. godine. (Maja Kocijan, Ivan Guberina)

 

Foto: Ivan Guberina


 

British Museum – Rodin spojio antičku i modernu umjetnost

Nedavno otvorena izložba u British Museumu, Rodin and the art of ancient Greece (Rodin i umjetnost antičke Grčke) zajednički je projekt londonskoga muzeja i Musée Rodin iz Pariza, kojega su zajednički osmislili kustosi Ian Jenkins, voditelj Zbirke grčke umjetnosti pri Odjelu Grčke i Rima, Celeste Farge i Bénédicte Garnier.

Izložba je podijeljena u pet tematskih cjelina: Umjetnost i priroda, Spomenik, Fragment, Emocija i Pokret. Po prvi put Rodinovi radovi su združeni s fragmentima Partenona, odnosno Elginovim mramorima iz 5. st. pr. Kr., arhitektonskom skulpturom koju je osmislio Fidija, uz Mirona i Polikleta najslavniji kipar antike. Auguste Rodin prisvojio je Fidiju kao svojeg učitelja, a lekcije su se odvijale upravo u British Museumu, kojega je prvi put posjetio 1881. godine i često mu se vraćao.

U decentnom postavu, koji ne trpi od pretrpanosti, vječne boljke mnogih izložbi, obogaćenom zanimljivim citatima Augustea Rodina i njegova tajnika, književnika Rainera Marie Rilkea, postignuta je smislena komparacija antičke i moderne skulpture, u kojoj se produbljuje naše shvaćanje njihovih srodnosti i razlika. Modernost skulptura s Partenona očituje se u Rodinovu pogledu na njih. Naime, on je njihovu reduciranost veličao kao samodostatnu prirodnost i životnost, koju je prenio u svoju umjetnost, prekinuvši tako poveznicu s akademskom skulpturom 19. stoljeća.

 

Izložba nudi niz različitih, fino isprepletenih uporišta kojima se približavaju dva povijesna i umjetnička razdoblja, čineći ih tako još razumljivijima današnjici. Jer, kao što ravnatelj British Museuma, Hartwig Fischer, poentira u uvodnom tekstu kataloga, Rodin uistinu prkosi granici između prošlosti i sadašnjosti. Djela na ovoj izložbi transponirana su, pomoću komparacije, u sadašnjost sa svom svojom univerzalnošću, koja uvjerljivo progovara i suvremenom čovjeku. Nakon dugo vremena Elginovi mramori, oko kojih se uglavnom vode rasprave o utemeljenosti vlasništva i smještaja, dobili su nova tumačenja, baš kao i Rodinova djela, koja počesto zbog svoje popularnosti izazivaju jednoznačne i jednostavne interpretacije. Izložba je otvorena do 29. srpnja.

Muzeji Ivana Meštrovića povezani su s ovim značajnim projektom. Naime, 12. srpnja održat ću predavanje u British Museumu pod naslovom Rethinking The Thinker. Pod mentorstvom Iana Jenkinsa i Celeste Farge koncipirala sam putujuću izložbu, koja se bavi jednom od tema izložbe Rodin and the art of ancient Greece – pitanjem kako je Rodin uvođenjem fragmenta transformirao tijek moderne umjetnosti. Izložba će se ostvariti u sklopu projekta British Museuma Spotlight Loan project, kroz koji ovaj muzej diljem Engleske prikazuje djela iz svojih bogatih kolekcija, diseminirajući odjeke svojih projekata koji zbog svoje financijske i organizacijske kompleksnosti nije moguće postaviti u nekom drugom muzeju.

Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović


 

NSK – održan Osmi festival digitalizacijskih projekata

Na Osmom festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata (dFest) koji se tijekom dva dana, 3. i 4. svibnja 2018. održavao u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu imali smo priliku poslušati oko trideset izlaganja iz područja digitalizacije, izrade i upravljanja digitalnom građom te korištenja na digitalnom tržištu i u turizmu.

Za muzejsku zajednicu je bilo iznimno važno uvodno izlaganje Analiza trenutnog stanja digitalizacije kulturne baštine u Republici Hrvatskoj autorice Jelene Bilić, voditeljice Službe za digitalizaciju kulturne baštine pri Upravi za arhive, knjižnice muzeje Ministarstva kulture Republike Hrvatske jer su javno predstavljeni rezultati rada na pripremi projekta Digitalizacija kulturne baštine. Temeljni cilj u ovoj fazi je priprema natječajne dokumentacije za prijavu projekta za sufinanciranje sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa konkuretnost i kohezija 2014.-2020. Odobrenim sredstvima uspostavila bi se infrastruktura, ne samo za digitalizaciju već i pohranu i očuvanje digitalne i digitalizaciju arhivske, knjižnične i muzejske građe.

Autorica nas je upoznala s rezultatima analize trenutnog stanja koji je dobiven na temelju anketnog upitnika koji je ispunilo 138 ustanova (78%), od toga 55 od 70 muzeja na koje je upućen upitnik. Uvidom u ključna poglavlja upitnika i ključne elemente analize, upoznati smo s trenutnim stanjem informatizacijskog sustava, standardima i formatima koje ustanove koriste, razinom korištenja digitalnih repozitorija, opremom i softerima koje institucije koriste kao i broju zaposlenika koji je uključen u poslove ili projekte digitalizacije. Autorica je govorila i o oblicima financiranja (državni proračun, projekti, vlastiti izvori, ostali izvori) kao i vrstama pristupa (otvoren, djelomičan ili zatvoren). Analiza je pokazala da 36% anketiranih institucija ima plan digitalizacije, a samo 9% i strategiju za očuvanje digitalne građe te da je od 87 milijuna objekata digitalizirano sedam milijuna.

U istome festivalskom bloku mr.sc. Zoran Krstulović iz Narodne in univerzitetne knjižnice Slovenije predstavio je Koncept razvoja Digitalne knjižnice Slovenije, dok su se u sljedećem bloku mogla poslušati praktična, projektna iskustva na području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine.

Tijekom prvoga dana predstavljena su četiri projekta tri muzeja: Muzej za umjetnost i obrt (Vesna Lovrić Plantić: Digitalni repozitorij secesijske arhitekture dunavskih zemalja i njegovo dodatno korištenja), Muzej Slavonije u Osijeku (Marina Vinaj, Ivana Knežević Križić, Tihomir Engler, Kristijan Crnković: Digitalizirane njemačke novine u Muzeju Slavonije u sklopu projekta Digitalizacija njemačkih tiskovina od 18. do 20. stoljeća u Hrvatskoj; i Goran Zlodi, Marina Vinaj, Ivana Knežević Križić: Mrežni katalog i virtualna izložba u sklopu suradničkog projekta Valpovački vlastelini Prandau-Normann) te Strossmayerova galerija starih majstora HAZU (Ljerka Dulibić u suradnji s Ruth von dem Bussche: Zajedničko istraživanje provenijencije – istraživačka infrastruktura projekta TransCultAA).

Drugi dan D-festa protekao je u nizu kvalitetnih predavanja i inspirativnih prezentacija. Dan je započeo izlaganjem Vlaste Klarić o trendovima u kulturnom turizmu i transformaciji iskustava turista koje je ukazalo na vrlo visoku informiranost informatički obrazovanih turista o sadržajima koje žele posjetiti diljem svijeta zahvaljujući internetu. Za sudionike festivala posebno su bili zanimljivi pokazatelji o sve većoj potrebi turista za kulturnim sadržajima, ali i o vrlo niskoj kulturnoj ponudi za takve konzumente u Hrvatskoj.

Uz ovo se predavanje temom nadovezalo i izlaganje Eme Makarun koja je ukratko predstavila tri projekta digitalizacije u službi kulturnoga turizma ostvarena u suradnji Centra za industrijsku baštinu, Sveučilišta u Rijeci i Muzeja grada Rijeke – projekt „Rijeka Heritage“ koji obuhvaća industrijsku i kulturnu baštinu grada Rijeke; projekt „Pitaj, ne skitaj“ o kulturnoj baštini grada Krka te projekt „Visit Krk“ o kulturnoj baštini otoka Krka.

Ivana Hebrang Grgić i Nives Tomašević predstavile su novi izdavački projekt – pametne knjige. Radi se, naime, o tiskanim knjigama povezanima s internetom putem QR kodova koji nude niz dodatnih multimedijskih sadržaja. Jedna od takvih je i knjiga „Kratka povijest knjižnica i nakladnika“ koja nudi i popratni kviz (povijestknjige.net).

Milan Gudeljević i Darina Škarica predstavili su inovativne proizvode svojih firmi iz područja virtualne stvarnosti. Posebno zanimljiv je projekt „oživljavanja novčanica“ u projektu „Hrvatski velikani“ studija Delta Reality nastao korištenjem proširene i virtualne stvarnosti kao i aplikacija „Pozdrav iz Zagreba“ Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja nudi vodič kroz stari i novi Zagreb nastao digitalizacijom zbirke razglednica te upotrebom suvremenih mobilnih tehnologija.

O korisničkim potrebama i obvezi informacijskih stručnjaka da ih prepoznaju i zadovolje na najbolji način, razgovaralo se u drugom bloku. Ovaj put pažnja je posvećena izradi višejezičnih pretražnika implementacijom postojećih višejezičnih tezaurusa pri izradi metapodataka, odnosno, izgradnjom vlastitih tezaurusa i pojmovnika na temelju postojeće građe. Svoje su najnovije projekte iz toga područja predstavili Kristijan Crnković (ArhivPro) o korištenju EUROVOC tezaurusa te Goran Zlodi iz tvrtke Link2 o prijevodima pomoću semantičkih tehnologija na primjerima Hrvatskoga muzeja turizma i Zbirke Perinić.

Posebnu pažnju privuklo je i izlaganje Jelene Balog-Vojak i Zdenke Šinkić o izazovima online predstavljanja dvodimenzionalnih predmeta u najnovijem projektu Hrvatskoga povijesnoga muzeja – „Sjećanja na 20. stoljeće“, ali i rasprava Annemari Štimac iz Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo o intelektualnome vlasništvu i njegovoj zaštiti vezanoj za tradicijska umijeća i kulturne izričaje.

(Lada Dražin Trbuljak / Snježana Radovanlija Mileusnić)


 

MUVI 07: muzeji-video-film i MUVI LAB – otvorene prijave

MUVI i MUVI LAB, dvije su manifestacije i mjesta susreta svih IT ljubitelja muzejskih priča, filma, multimedijskih i web projekata. Tijekom dvanaest godina i šest izdanja, manifestacija je pobudila interes ne samo muzejskih stručnjaka već i kreativnih poduzetnika, dizajnera i studenata muzeologije.

Cilj ovih manifestacije je promicanje filmskog i AV medija te bijenalno praćenje projekata kao motivacija zainteresiranima da na primjerima dobre prakse i inovativnosti uspješnih realizacija steknu nova iskustva i znanja s kojima se susreću ili svladavaju prepreke, svi oni koji i sami kreću u nove projekte. Istodobno nam je zadovoljstvo da možemo pratiti kakve su efekte proizveli filmski i digitalni sadržaji i kakva je primjena digitalnih tehnologija u muzejskoj zajednici.

U prikazivačkom dijela MUVI 07: muzeji-video-film planira se predstaviti izbor filmova nastalih u produkciji hrvatskih muzeja ili ustanova koje prezentiraju muzejske i baštinske priče. U pozivu muzejima za sudjelovanje na manifestaciji MUVI 07 fokus je ne samo na prijavi recentnih filmova već i kratkih promotivnih filmova koje ćemo prikazati u posebnom dijelu programa.

Nastavljamo i s novim programom, manifestacijom MUVI LAB koju najavljujemo kao festival multimedijskih i web projekata. Na festivalu, koji na neki način ima za cilj da djeluje kao kreativni laboratorij za projekte koji koriste tehnološka rješenja, bit će predstavljeno oko dvadeset prezentacija na kojima će sudjelovati muzejski djelatnici zajedno s predstavnicima firmi koje su sudjelovale u izradi.

Na prethodnim manifestacijama prikazani su brojni video/filmovi - bilo da su nastali u produkciji muzeja ili je tema kojom su se bavili muzeji ili baština, predstavljene su srodne europske manifestacije koje populariziraju muzeje i film, sudjelovali su brojni vanjskih suradnici (predavači, voditelji radionica, filmski autori) iz Hrvatske i inozemstva.

Vjerujemo da se zahvaljujući manifestaciji MUVI: muzeji – video – film odnos prema muzejskoj filmskoj produkciji s godinama mijenjao te da je manifestacija dijelom pridonijela popularizaciji medija u smislu ne samo korištenja filma/videa na povremenim izložbama, stalnim postavima i prigodnim filmskim projekcijama u muzejima, već i osnivanju specijaliziranih filmskih festivala. Širenjem područja prezentacije i na multimedijske i web projekte nadamo se da ćemo pridonijeti istraživanju audio-vizualnih medija u našim muzejima.

Želja nam je da putem ovih dvaju manifestacija – MUVI: muzeji-video-film i MUVI LAB festivala multimedijskih i web projekata – u razdoblju uoči provedbe nacionalnog projekta Digitalizacije kulturne baštine nastavimo jačanje suradnje i skrenemo pozornost na kreativne i inovativne projekte u kojima su upravo muzeji ti koji uspostavljaju dijaloge i koriste istraživanje, znanost i tehnologiju za bolje očuvanje i prezentiranje digitalne baštine.

više o prethodnim manifestacijama MUVI: muzeji-video-film

mjesto održavanja: Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
vrijeme održavanja: 6.- 7.12.2018.
trajanje: dva dana (prvi dan filmski prikazivački program, drugi dan festival multimedijskih i web projekata)
rok za prijavu: 15. lipnja 2018.

MUVI 07 (prijavnica za film/video)

MUVI LAB (prijavnica za multimedijske i web projekte)


 

Impressum

Vijesti iz svijeta muzeja - elektronički dvotjednik, ISSN 2459-8690

Glavni urednik: Ivan Guberina Uredništvo: Maja Kocijan, Iva Validžija, Ivan Guberina Grafički urednik: Denis Bučar

Izdavač: Muzejski dokumentacijski centar | Ilica 44 | 10000 Zagreb | 01 4847 897 | info@mdc.hr | www.mdc.hr