biografija
Mihovil Vojnović rođen je u selu Duće nedaleko od Omiša. Gimnaziju je završio u Splitu, a Filozofski fakultet (grupu povijest) 1961. u Zagrebu. Od 1962. do 1969. radio je kao nastavnik u selu Lećevici.
Od 1969. zaposlen je u Muzeju narodne revolucije u Splitu kao kustos Zbirke trodimenzionalnih predmeta. Muzej narodne revolucije otvoren je za javnost 1980., na Dan oslobođenja grada Splita. Za stalni postav Vojnović je izradio muzeološku koncepciju i scenarij za razdoblje od kapitulacije Italije, u rujnu 1943. do kraja Drugoga svjetskog rata 1945., u kojemu je obradio 21 tematsku cjelinu.
U suradnji s ostalim kustosima radio je na gotovo svim tematskim izložbama: "Tito u Dalmaciji", "Split velikih dana slobode", "Osnivanje prve narodne vlasti", "Jugoslavenski dobrovoljci u španjolskom građanskom ratu", "IV. splitska udarna brigada", "Split 1941.-1945." i dr. U suautorstvu s Tatjanom Kovač objavio je knjigu U spomen revoluciji, u kojoj su opisi svih spomen - obilježja posvećenih događajima iz povijesti radničkog pokreta. Knjiga je objavljena u izdanju Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije.
Bio je član Odbora za izradu novoga muzejskog postava II. zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. Od 1992. zaposlen je u Muzeju grada Splita, gdje je radio na selekciji i sređivanju građe koja je ukidanjem Muzeja narodne revolucije pripala Muzeju grada Splita.
Jedan je od autora izložbe "Split 1991.". Također je autor elaborata Popis i stanje spomen-obilježja podignutih od 1945.-1994., za Poglavarstvo grada Splita. Sudjeluje i u sređivanju podataka o splitskim gradonačelnicima od 1940. do 1990.
Autor je izložaba "Iseljeništvo Dalmacije", 1996., "Hrvatski narodni preporod u Splitu", 1998. i "Demokratski izbori u Splitu 1990.-2000." Za svoj rad dobio je priznanje SUBNOR-a grada Splita.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 19. lipnja 2006.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Bilo je teških stvari, a najgore je to što je u tome Muzeju, dok smo mi radili, uvijek neka politika imala svoje prste. Ne mislim baš da je bilo puno, ali su neki iz tih krugova voljeli imati nekakav utjecaj na rad i na ocjene rada u tom Muzeju. To su bili u prvome redu borci iz Drugog svjetskog rata, koji su sebe poistovjećivali s Muzejom i mislili da nije bilo njih, ne bi bilo ondašnje Jugoslavije. Kad se radi jedna izložba onda vam neki političar dođe i kaže ova fotografija ne može ići. Ja se dobro sjećam kad smo imali jednu izložbu "Tito u Dalmaciji" ili "Tito u Splitu", ne znam sad točno, onda je između ostalih s Titom na slici bila i Svaka Dapčević, normalno. E, sad je trebalo Savku Dapčević izbaciti, odnosno te fotografije na kojima se ona pojavljivala ne stavljati na izložbu. Ja sam ih stavio, ali onda je recenzija došla i takve su fotografije izbačene.
|
