biografija
Ivana Iskra Janošić rođena je 1942. u Dugoj Resi. Realnu gimnaziju završila je u Prijedoru (BiH), nakon čega je upisala jednopredmetni studij arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1965. i iste se godine zaposlila na Arheološkom institutu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je radila do 1968.
Poslove kustosice u Gradskome muzeju Vinkovci preuzela je 1968.
Tijekom rada napredovala je do zvanja muzejske savjetnice. Radeći kao kustosica, obavljala je i poslove direktorice Muzeja u razdoblju od 1970. do 1991. godine.
Nakon dolaska u Muzej upisala je poslijediplomski studij, a tema njezina magistarskog rada bila je Orijentalni kultovi u našem dijelu Panonije. Na temelju istraživanja, objavljenih radova i rada na zaštitnim arheološkim radovima na području grada Vinkovaca prihvaćena je njezina doktorska disertacija s temom Urbanizacija Cibala i razvoj keramičkih središta, s posebnim osvrtom na lončarske proizvode, koja je rezultat vlastitih istraživanja na području rimskog naselja Colonia Aurelia Cibalae.
Tijekom dugogodišnjeg rada u svojstvu voditeljice obavljala je arheološka istraživanja na antičkim lokalitetima u Pakoštanima i Mulinama (na Ugljanu), u Vučedolu i Bapskoj, na srednjovjekovnim lokalitetima Borinci, Meraja i Vinkovci te sva veća iskopavanja na području Vukovarsko - srijemske županije. Istražila je 35.000 m2 raznih lokaliteta, od toga 25.000 m2 unutar grada Vinkovaca.
Napravila je 10-ak autorskih izložaba, a o rezultatima istraživanja pisala je
u brojnim znanstvenim i stručnim radovima, katalozima i novinskim člancima.
Za svoj rad odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Nagradom za životno djelo Vukovarsko - srijemske županije.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 27. ožujka 2006.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Ja sam onda shvatila da tu arheologiju mi moramo prilagoditi širokoj masi. Ne struci. Stručnjak će doći, pogledati, ono što mi imamo zapisano u svom dnevniku, u svojim papirima. Danas se mi bavimo velikim papirima, velikom papirologijom, ali nismo prilagođeni društvu. Mi moramo biti dio onih ljudi koji će razumjeti tu arheologiju. Ta arheologija nije za nas, nego za široku masu. To je moj stav i shvatila sam onda to, i ja pišem sasvim drugačije, možda me netko i olajava da nisam dovoljno stručna. To nema veze s time. Onaj tko je stručan, on će shvatiti što sam ja stručno napisala, ali meni je velika čast kad sam ja čula da su moju knjigu, moj doktorat, pročitali mnogi ljudi, kažu; nismo neke dijelove razumjeli, ali smo ipak shvatili.To je za mene bila čast. To je za mene čast! A svaki stručnjak će dobiti svaki podatak koji treba dobiti. Ne pišemo za nas stotinu, nego za široku publiku. Jer ako ta arheologija nije za široku publiku, onda ne treba ni biti.
|
