biografija
Zdenko Rus rođen je u Karlovcu 1941. godine. Osnovnu je školu završio u Čemincu, u Baranji, a gimnaziju u Osijeku. Godine 1961. doselio je u Zagreb, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i filozofiju. Od početka ga je privlačilo slikarstvo, ali i čista filozofija. Nekoliko se godina družio s Veselkom Tenžerom, s kojim je dijelio studentsku sobu. Predavao je estetiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, vodio tjednu radijsku emisiju, imao stalnu kolumnu u Oku, a od 1974. stalno mu je radno mjesto u Modernoj galeriji u Zagrebu gdje je voditelj Zbirke grafike 19. i 20. stoljeća.
Autor je ili suautor 40-ak izložbi, postava, kataloga i koncepcija izložaba suvremene hrvatske umjetnosti te dviju monografija - Marijane Muljević (1985.) i Đure Sedera (1996.).
Autor je knjige Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj. Slikarstvo, egzistencija, apstrakcija (1985.). Redovito je objavljivao likovne kritike, recenzije, eseje i studije u stručnim časopisima, tjednicima i dnevnom tisku, kao i na radiju i televiziji. Vodio je razgovore, intervjue i polemike s poznatim slikarima, sudjelovao na brojnim simpozijima i okruglim stolovima, pisao enciklopedijske jedinice za Leksikografski zavod "Miroslav Krleža". Bio je scenarist i stručni suradnik u nekoliko filmova o hrvatskim umjetnicima.
Član je brojnih umjetničkih savjeta, prosudbenih komisija redakcija i stručnih komisija. Radio je i nekoliko ekspertiza (Sindrom ranih radova J. Račića, Josip Račić: Perunike u vrču i Kraljevićeva slikarska šifra).
Dobitnik je nagrade "7 sekretara SKOJ-a".
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 22. ožujka 2005. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Moj sistem rada je mazohistički. Ja moram vidjeti i tražim od umjetnika da mi pokaže baš sve, sve i ono što smatra da čak nije ni za baciti, jer mu se ne da, toliko je smeće.
Sad kako smo u doba digitalizacije ja svaku takvu stvar snimim, pa je isprintam i tako slažem i sad će Vlado Martek imati bar 1.000 takvih snimaka, iz čega je popis s potpunom kataloškom obradom, od čega će biti izloženo jedna četvrtina. To je jedini način da uđeš u suštinu stvari, da možeš odabrati stvarno ono što će umjetnika najbolje reprezentirati i s druge strane da se ne dogodi da površno, lijepo kao na valovima, na površini pišeš i tako provučeš sebe u svom uvodnom tekstu s par pametnih fraza, a da iza toga ne stoji temeljiti u punom smislu, istraživački, reću ću tu odioznu riječ, taj pozitivistički materijal, koji treba svladati.
|
