biografija
Nikola Kosanović rođen je u Voćinu 1916. godine. Učiteljsku školu završio je u Osijeku, a Filozofski fakultet, grupu povijest, na Sveučilištu u Zagrebu. Dulje vrijeme radio je kao profesor povijesti po raznim školama, a 1963. godine zapošljava se u Muzeju Slavonije Osijek, gdje je ostao do umirovljenja.
Devet godina bio je kustos Historijskog odjela, a osam posljednjih godina službovanja bio je direktor Muzeja Slavonije Osijek.
Kao kustos Historijskog odjela radio je na sređivanju zbirke te je potpuno preuredio i modernizirao stalni postav. Nakon preuzimanja dužnosti ravnatelja najveći dio radnog vremena posvetio je sanaciji i modernizaciji muzejske zgrade te adaptaciji pojedinih odjela. U najveće zasluge ubraja mu se adaptacija i uređenje zgrade Muzeja Slavonije Osijek i obilježavanje 100. obljetnice Muzeja kao i organiziranje međunarodnoga znanstvenog skupa koji je pratila velika izložba "100 godina osnutka i rada Muzeja Slavonije" na kojoj su bili izloženi pisani dokumenti i fotografije iz povijesti Muzeja i predstavljen rad svakoga pojedinog odjela.
Radove je objavljivao u Osječkom zborniku, kojemu je neko vrijeme bio i glavni urednik. Bavio se proučavanjem radničkog pokreta u Slavoniji do dolaska Khuena Hedervaryja na vlast, pisao o natpisima i dekorativnim elementima na orijentalnom hladnom oružju u Muzeju Slavonije Osijek, evoluciji naselja u Slavoniji, cehovima i cehovskim dekorativnim elementima. Autor i urednik spomenice osječkog vatrogasnog društva 100 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Osijeku-Gornji grad.
Bio je sudionik nekoliko važnih znanstvenih skupova i simpozija. U pripremi za tisak je publikacija o sintezi njegova rada s naslovom Članci i zapisi iz prošlosti moga grada. Za svoj rad odlikovan je Ordenom zasluga za narod.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 20. listopada 2004. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Postoji suštinska razlika između današnjih muzejskih radnika i onih nekada. Kad sam došao u ovaj muzej, tu su bili, ne samo iz nekih materijalnih razloga, nego ljudi koji su zaista voljeli taj muzejski posao, recimo posebno pokojna dr. Pinterović, pa Marija Malbaša. To su bili obožavaoci svog posla. Na kraju krajeva, postojalo je jedno muzejsko društvo koje je okupljalo zainteresirane intelektualce, Muzejsko društvo Mursa. Sve to danas nema. Danas mladi kadar, njihove sposobnosti ne osporavam, ne mislim o njima govoriti, ali oni dolaze da dobiju mjesto. Nema tu onoga afiniteta, neke posebne ljubavi za taj posao, možda će ga kasnije dobiti.
|
