biografija
Ljerka Gašparović rođena je u Novskoj 1923. godine. Studij povijesti umjetnosti završila je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i odmah nakon diplome 1958. volontirala je u Strossmayerovoj galeriji JAZU, gdje je kasnije dobila i stalni posao.
Uz redovnu muzejsko-galerijsku djelatnost, edukativni rad, stručna vodstva i korespondenciju na stranim jezicima (engleski, francuski, njemački) priredila je niz izložaba, od kojih su najpoznatije: " Paollo Veneziano i njegov krug", "Julije Juraj Klović" te izložba "Ante Topić Mimara", za koju je dobila Nagradu grada Zagreba 1969. Također je radila na preuređenju i novom postavu Strossmayerove galerije.
Objavljivala je stručne i znanstvene radove u Buletinu JAZU, Ljetopisu JAZU i Enciklopediji likovne umjetnosti Leksikografskog zavoda te u Peristilu.
Bila je članica Komisije za otkup umjetnina SIZ-a za kulturu grada Zagreba, te tako aktivno sudjelovala u kreiranju otkupne politike recentnih ostvarenja na izložbama.
Njezin magistarski rad s naslovom "Drveni oltarni retabli XVII. stoljeća na teritoriju bivše banske Hrvatske", unutar kojega je provela iscrpnu formalno-stilsku analizu drvenih retabla i njihove dekoracije, te figuralne plastike na području sjeverozapadne Hrvatske, ocijenjen je odličnim, uz preporuku da se dostavi nadležnim zavodima - Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture i Hrvatskom restauratorskom zavodu, zato što je u njemu dokumentirano zabrinjavajuće stanje pojedinih obrađenih objekata.
Napomena: podatci preuzeti iz anketnog upitnika, materijala predanih za Personalni arhiv MDC-a i iz intervjua snimljenog 18. svibnja 2004. Razgovor vodila i snimila Jozefina Dautbegović.
Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali
tekst zvučnog zapisasakrij tekst zvučnog zapisa
Kad se diplomira zapravo to je tek jedna osnovna baza, zapravo informacija koja se stekla kroz studije. Treba konstantno pratiti, kao i sve ostale nauke, pratiti literaturu, što smo donekle imali u Strossmayerovoj galeriji, jer su nam dolazili listovi, strana literatura. Uglavnom smo imali mogućnosti, ali i tim studijskim putovanjima vani. To bi trebalo putovati, što je više moguće putovati, naime, obilaziti muzeje. Uzeti jedan sektor koji se dubinski obrađuje. Naravno, to je posao gdje se treba biti vrlo ozbiljan, vrlo organiziran, pedantan, treba dubinski ići u probleme i to je to.
|
