Glavni sadrzaj | Navigacija u kategoriji

Pretraživanje

Abecedni pregled



Aleksić, Lucija
Babin, Ankica
Balabanić, Josip
Balen, Branka
Balen-Letunić, Dubravka
Barbalić, Željko
Barbić, Vesna
Baričević, Dorotea
Baričević, Marina
Batorović, Mato
Bauer, Antun
Bauer, Antonija
Begonja-Vidović, Leonilda
Benc-Bošković, Katica
Benyovsky, Lucija
Borošak-Marijanović, Jelena
Brajdić, Vjekoslav
Brlošić, Stjepan
Bulat, Mirko
Buršić, Herman
Cvitanović, Đurđica
Čorak, Željka
Ćus-Rukonić, Jasminka
Diana, Deša
Diminić, Josip
Dobronić, Lelja
Draganić, Danica
Drechsler-Bižić, Ružica
Dukat, Zdenka
Durbešić, Viktorija
Dvojković, Zdravko
Eckhel, Nerina
Fazinić, Alena
Frajtag, Zdenka
Gašparović, Ljerka
Girardi-Jurkić, Vesna
Gjetvaj, Nada
Goll, Predrag
Gotthardi-Škiljan, Renata
Hajduk, Stjepan
Hećimović, Branko
Heim, Mira
Horvat, Ida
Horvat, Vlado
Horvatić, Franjo
Iskra-Janošić, Ivana
Ivanuša, Dolores
Ivetić, Marija
Ivkanec, Ivanka
Ivoš, Jelena
Jajčević, Zdenko
Kalauz, Ksenija
Kalšan, Vladimir
Karaman, Antun
Kečkemet, Duško
Kelemen, Boris
Kero, Pavao
Kirigin, Branko
Klemm, Miroslav
Kličinović, Božena
Kosanović, Nikola
Koščević, Želimir
Kraguljac, Božena
Kralj, Ariana
Kružić-Uchytil, Vera
Ladović, Vanda
Ladović, Josip
Lazarević, Aleksandra
Lechner, Zdenka
Leskošek, Vilim
Lončarić, Magdalena
Majanović, Nada
Maleković, Vladimir
Maroević, Tonko
Maroević, Ivo
Maruševski, Olga
Matić, Ivan
Mrkobrad, Valerija
Munk, Zdenka
Nedved, Branka
Orlić, Alma
Oštrić, Olga
Oštrić, Goroslav
Pauletich, Antonio
Pavić, Vladimira
Pavlović, Zagorka
Petricioli, Sofija
Petr-Marčec, Smiljana
Premerl, Nada
Prister, Boris
Quien, Guido
Radauš-Ribarić, Jelka
Radovčić, Jakov
Ramušćak, Ljubica
Randić, Mirjana
Rendić-Miočević, Ante
Ribičić-Županić, Anica
Rus, Zdenko
Sakač, Mirjana
Schneider, Marijana
Sokač-Štimac, Dubravka
Sorić, Ante
Staničić, Stanko
Stergar, Branka
Susovski, Marijan
Šercer, Marija
Šestan, Ivan
Širec, Ljubica
Škulj, Božica
Šterk, Slavko
Šutalo, Kata
Toldi, Zvonimir
Tomičić, Jasna
Tonković, Marija
Tonković, Snježana
Uskoković, Jelena
Velić, Biserka
Vikić, Branka
Vinterhalter, Jadranka
Vojnović, Zdenko
Vojnović, Mihovil
Vorano, Tullio
Vrbanić-Fadjejev, Ivana
Vrkljan-Križić, Nada
Zebec, Vladimir
Zidić, Igor

Pronađi muzealca

Ime i prezime: Ustanova: Polje djelovanja:




Zdenko Vojnović


kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju
kliknite na sliku za veću rezoluciju


zvanje prof. filozofije
stručno zvanje kustos
polje djelovanja knjižničarstvo, kultura stanovanja, stilski namještaj
uže polje djelovanja muzejska pedagogija, muzeologija
ustanove Muzej za umjetnost i obrt
biografija
Zdenko Vojnović rođen je 1912. u Zagrebu gdje je pohađao osnovnu školu i Prvu klasičnu gimnaziju. Nakon mature upisao se na zagrebački Filozofski fakultet kao student tadašnje XXVII. grupe predmeta. U sklopu prvoga stručnog predmeta upisuje kolegije psihologije, logike i teorije spoznaje te povijesti filozofije, dok su mu u sklopu drugog predmeta kolegiji etika i estetika. Tijekom studija usporedno sluša predavanja iz povijesti umjetnosti. Studij filozofije i estetike završava 1935. S grupom povjesničara umjetnosti pokreće časopis za umjetnička i kulturna pitanja Ars. Kao stipendist francuske Vlade dva je semestra studija proveo u Francuskoj.
Svoju djelatnost u Muzeju za umjetnost i obrt započeo je 1940. u svojstvu knjižničara volontera, a 1941. primljen je u stalni radni odnos. Krajem 1943. položio je stručni ispit za zvanje knjižničara te je postao prvi stručno kvalificirani knjižničar u povijesti MUO-a. Još kao student bio je osvjedočeni ljevičar i djelovao je ilegalno kao član antifašističke grupe pa je početkom 1944. s kolegicom i suprugom Zdenkom Munk otišao u partizane. U travnju 1944. zaroblili su ga pripadnici SS postrojbi i prebačen je u Beč na prisilni rad, a početkom 1945. dospijeva u zatvor Gestapoa, gdje je u vrlo teškom stanju dočekao kraj rata. U lipnju 1945. vraća se u MUO, gdje priprema izložbu "Povijest muzeja za umjetnost i obrt" i stalni tematski postav Zbirke keramike stakla i metala. Godine 1947. stekao je zvanje kustosa. Nastojeći oživotvoriti ideju "živog muzeja" održao je niz predavanja iz muzejske pedagogije, organizirao razne stručne skupove i književne večeri. Najveće Vojnovićevo dostignuće svakako je osnivanje Kolegija muzeologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (1950.), a značajnu ulogu ima i u osnivanju udruženja stručnih muzejskih djelatnika. Mjesto direktora MUO-a preuzeo je 12. lipnja 1952.
U jesen 1954. odlazi na bolničko liječenje, gdje je zbog pada pogoršano njegovo zdravstveno stanje i umire u Rijeci u 42. godini. Svoje tekstove objavljivao je u Književniku, Hrvatskoj reviji, Hrvatskom kolu, Arsu, Republici, Kulturnom radniku, Arhitekturi, Historijskom zborniku i Muzeologiji.

Napomena: svi podaci preuzeti iz materijala i tekstova koje je Stanko Staničić (MUO) napisao, priredio i predao MDC-u za Personalni arhiv.


Iz Knjižnice MDC-a:
Radovi autora
O autoru su pisali