Izaberi pregled

Pregled tjedna


<listopad 2013>
pusčpsn
30123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031123
45678910

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

Miroslav Kraljević - retrospektiva

Gradski muzej Požega

mjesto održavanja: Gradski muzej Požega, Požega
datum početka/završetka: 18.10.2013. / 16.11.2013.
radno vrijeme: svaki dan: 10,00 - 19,00 sati
organizator: Gradski muzej Požega, Požega; Moderna galerija, Zagreb

U 2013. g. navršava se 100 godina od Kraljevićeve smrti († 14. IV. 1913). Isti broj godina dijeli nas od posmrtne izložbe njegovih slika u Salonu Ullrich kojom je, uz panegirike kritike i promocijski esej nenadmašnog A. G. Matoša, uvršten u prvake hrvatske likovne Moderne. Paradoksalno je da je Kraljevićev opus u tih sto godina – unatoč taloženja goleme stručne, književno esejističke i biografske građe o njemu i pronalasku mnogih „zagubljenih“ djela te velike zastupljenosti njegovih djela na izložbama Minhenskog kruga – bio retrospektivno izlagan samo daleke 1961. godine. I broj monografskih izložbi začuđujuće je malen. Svega tri samostalne izložbe: godine 1970. u MG (djela iz fundusa) te 2004. u rovinjskoj Galeriji Adris i požeškoj Gradskoj vijećnici.

Sve ovo govori u prilog tomu da Kraljevićevo djelo valja izložiti in optima fide i forma kako bi ovaj naraštaj kustosa ispunio svoju zadaću, najprije prema međašnjem opusu našeg slikarstva a onda i prema vrlo brojnim Kraljevićevim poklonicima koji njegovo djelo štuju do mitskih razmjera. Izložba koju pripremamo koncipirana je i retrospektivno i antologijski, jer izborom Kraljevićevih vrhunskih slika, crteža i skulptura, ocrtava njegovu ulogu inovatora i značaj prvoga istinski modernoga hrvatskoga slikara. Slijedeći njegovu tvrdnju iz jednog pisma da je: više privržen svojem zavičaju, svojoj obitelji, svojim prijateljima, svojim životinjama - nego Parizu, likovni postav izložbe pokazuje i summu slikarovih motivskih značajki.

Ne favorizirajući slikarove pariške godine, u skladnoj kohabitaciji njegovih stilskih i životnih značajki nižu se djela: od požeških krajolika, ingenioznih pariških veduta, portreta i crteža s koketama i plesačicama do skulptura s hedonističkim sižeima, modernih portreta i ruralnih prizora s ladanjskog imanja pl. Kraljevića.

Autorski tim izložbe čine: Zvonko Maković, Željko Marciuš te Ante Rašić; broj izložaka prelazi dvoznamenkasti broj, a čine ga djela iz fundusa Moderne galerije (47), Muzeja suvremene umjetnosti, Galerija i Muzeja u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Dubrovniku i, dakako, Požegi te iz brojnih privatnih zbirka u Hrvatskoj i inozemstvu, poglavito Kraljevićeva remek-djela iz Narodnog muzeja i Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Cilj koji se želi ostvariti ovako koncipiranom izložbom je: s pozicije suvremenih spoznaja struke dimenzionirati Kraljevićev udjel u rađanju Moderne te ukazati na poticajnu i ključnu ulogu njegova nasljeđa u hrvatskoj likovnoj umjetnosti 20. stoljeća.

 

Zvonko Maković: Ukratko o Kraljevićevoj retrospektivi

Miroslav Kraljević nedvojbeno je ključna ličnost hrvatskoga slikarstva prve polovice 20. stoljeća. Njegovu su ulogu i značenje prepoznali kako suvremenici, tako još više generacija koja je uslijedila neposredno nakon njegove rane smrti. Neki od tih, uvjetno rečeno sljedbenika, sjećali su se kako su kao mladići pohodili Kraljevićeve izložbe u Galeriji Ullrich 1912., a osobito posthumnu održanu u istoj galeriji u jesen 1913. godine. Hodali smo izložbom na prstima i u tišini iz strahopoštovanja, sjećao se mnogo godina kasnije Milivoj Uzelac. Činjenica rane smrti nedvojbeno je pojačavala snagu aure Kraljevićeve umjetnosti, međutim, čitav je niz inovacija koje je on unio u naše slikarstvo, a što su mladi jasno prepoznali i nastojali izgraditi svoj jezik na zasadama svojega prethodnika. Kraljević je donio tzv. čisto slikarstvo, lišeno simbola i literature, a kultivirano na velikim izvorima francuske umjetnosti 19. stoljeća. Okrenuo je kompas s Beča i Münchena i usmjerio ga na Pariz koji nije bio nepoznat Hrvatima. Pariz koji je do tada doticao hrvatsko slikarstvo, u najboljem vidu kroz djelo Vlahe Bukovca, bio je Pariz koji je funkcionirao poput devalvirane monete. Ono što je Kraljević donosio bila je umjetnost kultivirana na Manetu i impresionistima, Cézanneu prije svih drugih, ali i potpuno novi ikonografski potencijal koji je plijenio pozornost. Ono što je Kraljevića izdvajalo od svih drugih, to je njegova superiorna pripadnost svijetu koji je slikao i crtao, svijetu modernoga velegrada. On je otkrivao vrijednosti flanerstva i pokazivao ga bilo slikajući pariške ulice, parkove, kavane i kazališta, bilo idilični svijet rodne Požege. Kraljević nije bio usamljen koji je u isto to vrijeme neposredno pred Prvi svjetski rat donosio u hrvatsku kulturu kozmopolitski svijet Pariza. Uz njega su presudnu ulogu u tome imali i jedan A.G. Matoš i Ivan Meštrović. I Josip Račić, dakako, na svoj način.

Iznimno bogat i raznolik opus Miroslava Kraljevića, zgusnut u svega pet godina intenzivnoga stvaralaštva, bio je ishodištem za čitav niz budućih velikih osobnosti (Uzelac, Trepše, Gecan, Steiner....) koji su nakon smrti svojega velikog uzora definirali ono što on ranom smrću nije uspio. Drugim riječima, oni su još kao adolescenti prepoznali duh novoga vremena, oličenoga u ekspresionizmu koji je Kraljević u nekim svojim kasnim radovima intuitivno otkrivao, i tu su opciju upisali u hrvatsko slikarstvo samo sporadično tijekom ratnih godina, a u punome smislu neposredno nakon Prvoga svjetskog rata.

Godina 2013. jubilarna je godina u kojoj se navršava stotinu godina od Kraljevićeve smrti. Izložba u Modernoj galeriji je retrospektivna i kroz izbor najznačajnijih slikarovih djela, od slika, do crteža i skulptura, ocrtava njegovu ulogu velikoga inovatora, a prije svega veliku osobnost prvoga istinski modernoga hrvatskoga slikara. S druge strane, uz nekoliko izabranih djela umjetnika koji su se u svojim formativnim godinama referirali na Kraljevića pokazuje se njegova povijesna dimenzija. Poneko djelo Uzelca, Trepšea, Gecana, Steinera, pa sve do Vanište jasno će ukazati na genetski kod preuzet iz umjetnosti Miroslava Kraljevića i tako pojasniti njegovu ključnu ulogu u našem slikarstvu 20. stoljeća.

Priređivanje izložbe izvan Zagreba i njezina premijera (smanjenog opsega izložaka) u Muzeju grada Požege kao hommage zavičajnoj sredini slikara te reprize u Galeriji umjetnina Split, Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, Galeriji likovnih umjetnosti Osijek i drugdje, hvalevrijedno je i atraktivno obogaćenje izložbenog programa uključenih ustanova, a za njihovu publiku, i to svih uzrasta i struka, likovna svečanost koja se ne propušta.

 

 

Izložba će se održavati u:
Gradski muzej Požega: 18. X. – 16. XI. 2013.
Moderna galerija, Zagreb: 19. XII. 2013. – 6. IV. 2014.
Galerija umjetnina, Split: 10. 7. – 7. 9. 2014.
Galerija likovnih umjetnosti, Osijek: 2. X. – 30. XI. 2014.