Izaberi pregled

Pregled tjedna


<listopad 2013>
pusčpsn
30123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031123
45678910

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Događanje

Promocija knjige / Ive Šimat Banov: Hrvatsko kiparstvo od 1950. do danas

Gliptoteka HAZU

mjesto održavanja: Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, Zagreb
datum početka/završetka: 24.10.2013. / 24.10.2013.
vrijeme održavanja: 18.00 sati
organizator: Gliptoteka HAZU, Zagreb; Nakalda Ljevak

Hrvatska skulptura u razdoblju od 1950. do danas važna je i znakovita slika i unutar europske umjetnosti. Značajniji se prikazi skulpture druge polovice XX. stoljeća mogu naći u pojedinačnim većim ili manjim cjelinama, manje ili više pouzdanima, dobrim interpretacijama pojedinih dijelova kiparske prošlosti i sadašnjosti. Fragmenti te slike mogu se naći na velikim tematskim, problemskim, bijenalnim i trijenalnim izložbama. Tu su i tekstovi kritičara i povjesničara umjetnosti koji su skulpturi posvetili velik dio svojih radova. Istodobno, već je zamijećeno da usprkos brojnim monografijama, pojedinim prilozima, istraživanjima, izložbama, ta slika boluje od poslovičnoga nedostatka sintetskih ocjena, studija i pristupa te bogate i vrijednosno značajne cjeline likovnoga života u Hrvatskoj nakon 1950. godine. Uz djela mnogih autora smatramo da knjiga uvaženoga profesora i povjesničara umjetnosti Grge Gamulina prirodno priziva svoj nastavak kako bi slika moderne i suvremene skulpture XX. stoljeća bila cjelovitija i potpunija u nastojanju da opravda naslovom »prigrabljeno« vrijeme.

Stoga zahvalnost profesoru Gamulinu ostaje u temeljima i ovoga napora neovisno o tome što su naši pristupi, i više nego sama građa, različiti. Jer Gamulinovom knjigom dobili smo biografski i kronološki sređenu građu do 50–ih godina prošloga stoljeća

 

Postoji li nakon 1945. godine doista neka specifična poslijeratna umjetnost? pita se Manfred Schneckenburger. I premda dobar dio europske umjetnosti i umjetnika nakon Drugoga svjetskog rata ustraje na razradi svojih ranijih traženja i rješenja, zacijelo ima razloga nakon toga užasnoga iskustva drugačije govoriti o europskoj umjetnosti koja traži svoj izgubljeni humanistički temelj. Europsko se kiparstvo dobrim dijelom vezuje i trijezni sudbinom ponižena svijeta, iskazuje jednu egzistencijalističku bolnu crtu umjetnosti pune pesimističkih i tragičnih slika (uzmimo G. Richier, A. Giacomettija, M. Marinija i brojne druge).

U Hrvatskoj je to pitanje više nego umjesno. Odgovor je potvrdan. Doista, u Hrvatskoj nakon 1950. godine postoji »specifična« poslijeratna umjetnost. Jer umjetnost koja se u nas rađa nakon 50–ih nema puno zajedničkoga s vlastitom prošlošću i umjetnošću 20–ih, 30–ih godina, ali ima puno s europskom umjetnošću prvih desetljeća XX. stoljeća, kao i s aktualnim europskim zbivanjima u umjetnosti nakon 1945. ili bolje rečeno 1950. godine. Pa premda nema datumski određenih zbivanja, ipak su pedesete granica na kojoj se lome stare i rađaju nove koncepcije hrvatskoga kiparstva. A kako se ne može puno učiniti pukom kronologijom i tipologijom europskoga kiparstva u odnosu na hrvatsku umjetnost do sredine stoljeća, pedesete daju za pravo da se o hrvatskome kiparstvu promišlja na drugačiji način i iz drugačijih osnovica. I kada im se ne priznaje status prijelomnice ili novoga početka, hrvatsko kiparstvo i umjetnost općenito od 50–ih bilježi svoje uspone i plodne dodire i prožimanja s europskom i svjetskom umjetnošću. Te vrline se dijelom zahvaljuju i oslonima na iskustva velikih plastičara (Marino Marini, Henry Moore, Jean Arp, Constantin Brancusi, Alberto Viani), a dijelom i vraćanjem na modernističku avangardnu umjetnost prvih desetljeća XX. stoljeća.

U hrvatskome kiparstvu nakon 1950. rodila se kiparski bogata i raznorodna slika koja se izdvaja i svojim vrijednosnim i leksičkim posebnostima. Štoviše, nakon 1950. situacija se u hrvatskom modernome i suvremenome kiparstvu može označiti pravim procvatom i ponovno nađenom europskom sudbinom — što nije bio slučaj s kiparstvom između dva svjetska rata.