Izaberi pregled

Pregled tjedna


<listopad 2013>
pusčpsn
30123456
78910111213
14151617181920
21222324252627
28293031123
45678910

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

Lala Raščić / Nema zemlje do slobode

Muzej moderne i suvremene umjetnosti

mjesto održavanja: Galerija SIZ u Malom salonu, Korzo 24, Rijeka
datum početka/završetka: 02.10.2013. / 08.10.2013.
otvorenje: 20 sati
organizator: Muzej moderne i suvremene umjetnosti

SIZ galerija predstavlja samostalnu izložbu 'Nema zemlje do slobode' umjetnice Lale Raščić. Na izložbi će, od 2. do 8. listopada, biti prikazana tek završena dvokanalna video instalacija 'Nema zemlje do slobode', kao i već ostvarena, ali do sada još ne predstavljena hrvatskoj publici, video instalacija i serija pripadajućih staklenih panela 'Bilo koji predmet'.
 

U oba spomenuta projekta, Lala polazi od teksta koji postaje studija slučaja interpretirana ili analizirana kroz izvedbu za kameru. U video instalaciji 'Bilo koji predmet' polazište za scenarij postaje nekoliko slučajno pronađenih, izmještenih stranica, a njihova analiza provlači se kroz tri različita jezika, nižući informacije bez prevođenja, na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Za razliku od Sophie Calle, koja secirajući pismo bivšeg ljubavnika dobiva tragi-komičan rezultat, rad 'Bilo koji predmet nalikuje rješavanju misterija kroz čije se rješavanje pronađeni tekst smješta u precizan geopolitički kontekst zapadnog Balkana i progovara o međuodnosima koji na ovom području postoje više od stoljeća a posljedice vuku do danas.

U dvokanalnoj video instalaciji 'Nema zemlje do slobode' Lala kao polazište uzima literarno djelo − putopis. Radnja se odvija na području rijeke Mississippi. Narativ proizlazi iz zapažanja Elisea Reclusa, mislioca iz 19. stoljeća, anarhista i geografa. Reclus kroz svoju knjigu 'Put do New Orleansa' ['A Voyage to New Orleans'], piše o doticajima modernosti s prirodom, bilježi mlado američko društvo, a njegov opis se doima kao opis današnjeg društva.

Iako lociranje ova dva rada u dva udaljena kraja svijeta, možemo prvenstveno pripisati tome da umjetnica živi na potezu između ove dvije lokacije, u povijesnim narativima radova počinjemo uočavati sličnosti. Ako izuzmemo partikularnost specifičnog konteksta, u oba slučaja umjetnica smješta sadašnjost u konkretan povijesni slijed.