Izaberi pregled

Pregled tjedna


<svibanj 2013>
pusčpsn
293012345
6789101112
13141516171819
20212223242526
272829303112
3456789

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

MDM 2013 / Teatar i povijesni prizori

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

mjesto održavanja: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Muzejski trg 1, Rijeka
datum početka/završetka: 17.05.2013. / 15.11.2013.
otvorenje: u 20,00 sati
radno vrijeme: 9,00 - 24,00 sata
autor stručne koncepcije: Denis Nepokoj
organizator: Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

stručna suradnica: Tamara Mataija

dizajn izložbe: Vesna Rožman

Teatar i povijesni prikazi

Teatar i povijesni prikazi izložba je o kazalištu: o povijesti i arhitekturi kazališta, o riječkim kazališnim počecima i o ljudima koji su svojim znanjem, talentom i ljubavlju prema kazalištu, ispisivali riječku kazališnu priču.

Ispreplićući povijest Grada s poviješću kazališta izložba progovara i o razvoju scene i scenskih prostora u Rijeci od prvih zapisa o društvenom životu do današnjih dana.

Okosnice ove muzejske kazališne priče dvojica su Riječana koji su svojim snažnim osobnostima, svaki u svoje vrijeme, snažno obilježili riječki kazališni život i jedna kazališna predstava – najsnažnija veza Grada i njegova kazališta u dugoj povijesti scenskoga života u Rijeci.

Početke ozbiljnijega kazališnog života ili života scene obilježio je Andrija Ljudevit Adamić – vizionar, čovjek uvijek korak ispred vremena u kojem je živio, rodoljub i lokalpatriot snažno upleten u gospodarski, politički, diplomatski, društveni, kulturni život grada kojem, između ostalog, daruje kazalište. Otvoreno 1805. Adamićevo je kazalište gotovo puno stoljeće središte kulturnog i društevnog života grada u vrijeme njegova najvećeg prosperiteta.

Ivan pl. Zajc skladatelj i dirigent, rođenjem Riječanin svoj skladateljski, glazbeni put započinje kao dijete u Adamićevu kazalištu, a nastavlja ga u Milanu, Rijeci, Beču i Zagrebu. U svojih sedam riječkih godina – od 1855. do 1862. – Ivan Zajc ispisuje najsjajnije stranice riječkoga kazališta, ostavljajući u hrvatskoj glazbi trajan trag. Njegovo ime, danas nosi riječka nacionalna kazališna kuća.

Prateći politička događanja koja utječu i na Grad, ali i na njegove scenske prostore izložba prati i izgradnju novoga kazališta koje na tadašnjem Trgu Ürmeny grade umjetnici arhitekture Hermann Gottlieb Helmer i Ferdinand Fellner kao i poduzetničke korake Catterine Riccotti koja gradi Teatro Riccotti, kasnije Teatro Fenice i Gradu daje još jedan scenski prostor.

Izložba bilježi i povijesne trenutke poput prve hrvatske riječi izgovorene s riječke scene u pozdravnom, načas improviziranom govoru dr. Đure Rošića, prvog intendanta riječkoga kazališta čime započinje novo razdoblje riječkog kazališnog života.

Posljednji, ali ne manje važan dio izložbe je predstava Vježabanje života, najsnažnija veza Grada i njegova kazališta koju su Riječani prepoznali kao predstavu o identitetu Grada i u njoj iščitavali svoju povijest i prošlost,  pronalazili korjene koji zauvijek vežu uz prostor predaka, djetinjstva i odrastanja i u koju su, kako je rekao akademik Nedjeljko Fabrio, Riječani velikodušno investirali kapital svojega srca. Nedjeljko Fabrio, Darko Gašparović, Georgij Paro, Zlatko Kauzlarić Atač, Marija Žarak, Miljenko Vikić i Igor Savin atori su spektakla stoljeća, sage o Gradu s kojom je živio Grad i sâm pretvoren u scenu i koja se iz kazališta premjestila u Grad i dobila svoju nekazališnu, a ipak kazališnu verziju.

Izložba je poziv u kazališnu prošlost, ali i hommage  svima koji su Rijeku – kroz višestoljetnu povijest scene – pretvorili u respektabilan kazališni grad čiji su građani uvijek, neupitnom ljubavlju voljeli svoje kazalište.