Izložba

Edgar Degas skulpture: Baletni iskorak u bronci

Galerija Klovićevi dvori

mjesto održavanja: Galerija Klovićevi dvori, Jezuitski trg 4, Zagreb
datum početka/završetka: 15.03.2012. / 13.05.2012.
otvorenje: 19 sati
organizator: Galerija Klovićevi dvori



Stvaralaštvo Edgara Degasa (1834. -1917.), francuskog umjetnika rođenog u 19. stoljeću, no umjetničkim opusom duboko uronjenim u zbivanja 20. stoljeća, pripada vrhuncima svjetske likovne baštine. Njegove su izložbe, kao i djela u svjetskim muzejima, posebno važni događaji, svojevrstan privilegij koji nije lako uživati. Galerija Klovićevi dvori na utemeljiteljski će datum svojega osnutka, 15. ožujka, kada su se prije trideset godina trima izložbama (Otona Glihe, Dušana Đamonje i Alberta Dürera) građanima Zagreba i cijele Hrvatske otvorila vrata izložbenoga prostora na Gornjemu gradu, i izložbom Edgar Degas skulpture: Baletni iskorak u bronci predstaviti kiparski opus jednoga od najvećih umjetnika modernoga doba.

Mala četrnaestogodišnja plesačica

Edgar Degas najpoznatiji je po prikazivanju balerina i svijeta na sceni čije blještavo lice što ga doživljavamo iz gledališta ima svoje naličje skriveno iza kulisa. Teški napori, mukotrpne vježbe i predanost koju zahtijeva profesija nisu čitki pred svjetlima pozornice. Upravo to naličje, taj drugi osoban pogled koji ogoljuje nataložene slojeve reprezentativnosti Degasov su primarni interes, bilo da se radi o kazalištu, cirkusu, konjskim utrkama ili sličnim toponimima pariškoga onodobnoga mondenoga života. Impresionist, po načinu tretiranja trenutka ovjekovječenoga u pokretu plesačice, labilnoj ravnoteži tijela akrobatkinje ili konja u trku, on nije u potpunosti priklonjen načinu rada impresionista, posebice kada se radi o njihovu izlasku iz ateljea u prirodu.

Fascinirala ga je fotografija, čije postupke i način zahvaćanja stvarnosti pokušava primijeniti u mediju tradicionalne umjetnosti, slikarstvu ili skulpturi. Iako je za života izložio samo jednu skulpturu, onu Male četrnaestogodišnje plesačice, za koju danas znamo da joj je kao model poslužila baletna debitatantkinja Belgijanka Marie van Goethem, njegove su skulpture najintrigantniji dio opusa. Na izložbi je impresionista 1881., upravo zbog inovacijskog postupka amalgamiranja visokovrijednih umjetničkih materijala poput bronce sa efemernim (prozaičnim) materijalima kose i tkanine, ta skulptura izazvala zgražanje.