Izaberi pregled

Pregled tjedna


<listopad 2012>
pusčpsn
1234567
891011121314
15161718192021
22232425262728
2930311234
567891011

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Događanje

Zatvaranje ARTUMA

Muzej grada Umaga - Museo civico di Umago

mjesto održavanja: Muzej grada Umaga, Muzejska zgrada Trg sv. Martina 1, Umag
datum početka/završetka: 20.10.2012. / 20.10.2012.
vrijeme održavanja: u 20.00 sati
organizator: Muzej grada Umaga

Autorica projekta: Biljana Bojić, MGU
Selektorica: Maja Briski
 
Središnji program zatvaranja ARTUMA je dodjela nagrada SALONA, tom prilikom biti će dodijeljene dvije nagrade:
1. XL NAGRADA SALONA 2012 - u iznosu od 5.000,00 kn neto koju sponzorira Turistička zajednica Grada Umaga, nagrađeni rad biti će uvršten u likovnu zbirku Muzeja.
2. L NAGRADA SALONA 2012 - nagrada publike, publika će odlučiti koji autor će imati izložbu u 2014 g. u Muzejskoj galeriji (svojim „sviđa mi se“ na facebook stranicama Muzeja i stavljanjem „X“ pored rada dolaskom u Muzejsku zgradu- birate svog favorita)

Na zatvaranju biti će prezentiran i katalog projekta, s prezentacijom svih 34 autora koji su učestvovali sa svojim radovima na temu DODIRA!

U suradnji s Knjižnicom Grada Umaga predstavit ćemo:
Zbirku pjesama „ZAGRIZI U LJUBAV“ našeg sugrađanina Dejana Martića, izdanje Matice Hrvatske ogranak Buje
Zbirku pjesama „ŽIVOT U RUKSAKU“ Maje Klarić, izdanje AGM iz Zagreba, njenu poeziju će nam približiti Neven Ušumović, ravnatelj Knjižnice u Umagu.
Zbirke se predstavljaju unutar programa Mjeseca Hrvatske knjige.

Maja BRISKI tekst kataloga (insert):

ARTUM ... je li to DODIR?
... ...
Prije svega, slojevita suština ARTUMA gradi se na kriterijima s jasnim umjetničkim pretenzijama, na kontinuiranom istraživanju vremena i prostora koji nas okružuju, na kreativnom okupljanju oko zajedničkog motiva ili teme, na izrazitoj želji za promjenama u vlastitoj, a ako je moguće i u tuđima glavama, na konstatnom učenju i potrebi za znanjem, na maksimalnom respektu prema umjetnicima s kojima surađujemo uz uvažavanje njihovih raznovrsnih signala (primjerice, pri postavljanju radova u izlagačke prostore) te na snažnoj promociji novih, mladih autora.
I jasno, da ne zaboravim, na ODGOVORNOSTI! Naime, taj osjećaj odgovornosti što smo ga stekli kroz proces definiranja Salona, obvezuje ARTUM na kontinuirani razvoj i nadgradnju. Stoga je i logično da se u odnosu na lanjski, koji je ispitao i prezentirao umaški art ambijent, ovogodišnji ARTUM višestruko multiplicirao i po broju sudionika, kao i po veličini teritorija što ga je umrežio. Na temu DODIR što ju je predložila i obrazložila Biljana Bojić, reagiralo je sedamdesetak umjetnika odazivajući se ili na svakom dostupni javni poziv, ili na individualni, direktni upit selektora, da bi si naposlijetku mjesto na premijernoj izložbi priskrbila 34 autora i jedan gost-projekt. Pri njihovu izboru, presudan je bio jedino intenzitet umjetničkog odgovora na zadanu temu.
Živost i elastičnost ARTUMA došla je do punog izražaja i u nastavku, pri postavu izložbe jer su, primjerice, prilikom komponiranja izložbenog prostora u nekoliko navrata radovi jednog artista ugrađeni ili sljubljeni s kompatibilnim radovima drugog umjetnika. DODIR je takvim postupcima doslovce, iz lajtmotiva prerastao u sveopću ili generalnu oznaku senzibiliteta projekta: ne samo kao osnovni motiv pri završnom izboru radova, nego i kao ključni model za njihovo razumijevanje, kroz odluke o njihovom međusobnom suživotu u prostorima Muzeja. Uz dodatne konzultacije sa zainteresiranim autorima, neki dijelovi njihovih ciklusa ili koncepata zamijenjeni su novim radovima, prikladnijim zakonitostima prostora kako bi se postigla neophodna usklađenost na sve četiri izložbene razine. One zbog toga istodobno funkcioniraju i kao harmonične samostalne epizode, ali i kao smisleno izvedena zajednička struktura.
Dosljedna primjena navedene strategije postala je na kraju i kreativno izvorište za koncept, estetiku i izvedbu kataloga ARTUM II čija je primarna i zapravo jedina funkcija bilježenje cjelokupne složene izvedbene putanje Salona: izbor radova, promišljanje i završna rješenja postava, otvorenje, artisti, video radovi, art catering, posjetitelji itd. Uz detaljan popis radova (i njihovih autora), dijelove njihovih originalnih obrazloženja i opširnih potpisa pod svaku uvrštenu fotografiju, jedino je takvom metodologijom moguće cjelovito i trajno registrirati sve dragocjene aspekte, namjere, informacije i rezultate tako kompleksnog eventa kao što je ARTUM.
Kad je riječ o radovima koji su najupečatljivije odgovorili na temu Salona, osobni mi je favorit kolekcija fotografija SAM SA SAMIM SOBOM umaškog artista Roberta Sironića: njegovi personalizirani krajobrazi suptilna su umjetnička tkanja koja odišu rijetko viđenim razumijevanjem i afinitetom za ambijent što ga okružuje.
Snažan pečat ovogodišnjem ARTUMu utisnuo je i rovinjski art krug (Jadranka Kalenić, Branko Kolarić i Lada Luketić te tri fotografa Centra vizualnih umjetnosti BATANA, Ermano i Kristijan Bančić, Silena Košara), čiji je multimedijalni klasik Nikola Ražov ponudio svoju efektnu work-in-progress instalaciju NEMOGUĆNOST DODIRA. Između raznolikih video “dodira” posebno me impresionirala FATALNA GREŠKA KRALJA MIDE, filmski stampedo Marine Burolo. Performance ekvilibrist Darko Brajković Djepeto prema očekivanju je uzurpirao kompletnu četvrtu (zemaljsku) razinu Muzeja, kompletirajući svoja polja maslačaka u suradnji sa zaigranim posjetiteljima. Denis Licul, labinska umjetnica s njujorškom adresom autorica je TRAGOVA PRISUTNOSTI, najkompletnije multimedijske interpretacije interakcije fizičkog i duhovnog doticanja. Dirljiva je posveta koju je Zaneto Paulin ispisao velikom hrvatskom umjetniku Ivi Vrtariću, kao što su neodoljivi i duhoviti STAKLENI KRUGOVI Radovana Rajića.
Slovenska umjetnica Jerca Šantej, osim kao autor dva urnebesna akrila (čiji su protagonisti Burt i Tito), na ARTUMu se predstavila i kao producent vlastitog gost-projekta THE SOUL OF THE FUTURE, putujućeg platna na kojem su prisutni artisti upisali svoja viđenja o tome koje vrijednosti smatraju presudnima za budućnost humanoida i svih onih koji se takvima osjećaju. 
To je gostovanje bez sumnje, ne samo dobrodošao impuls unutar aktualnog izlagačkog koncepta, nego zasigurno i legitiman signal za idući ARTUM: zamišljam novu, još intrigantniju osnovnu temu, još intenzivnije inzistiranje na originalnim radovima načinjenim specijalno za ARTUM, nastavak beskompromisne promocije mladih autora, potragu za sudionicima na još širem (međunarodnom) teritoriju te gostovanje ili razmjenu ARTUMa sa srodnim europskim umjetničkim eventima. 
Propitivanjem, koje je uvijek i traganje, tražim nešto u čemu još nemamo zajedničko iskustvo, vodeći se mudrom sentencom američkog filozofa-arhitekta Philipa Johnsona (1906-2005), svojedobno ravnatelja u njujorškom Muzeju za modernu umjetnost (MOMA) i autora spektakularne Staklene kuće (Glass House, New Canaan, Connecticut, 1949):
“Na fakultetu učimo stvari koje nam u životu nisu potrebne. Život je suprotnost akademskom svijetu, pa su mi stoga draži postupci samotnjaka! Htio bih potaknuti ovu mladu generaciju, kao i sve koje će uslijediti, da razmišlja o formama i da slijedi svoj put. Ono što je dobro kod umjetnosti jest činjenica da se ona ne treba brinuti ni o praktičnim ni o filozofskim pitanjima. Ona pronalazi inspiraciju isključivo u estetskim aspektima koje riječi ne mogu iskazati. Riječi ne pokreću stvari. Bitna je samo imaginacija pojedinca!”

Maja BRISKI