Izaberi pregled

Pregled tjedna


<studeni 2012>
pusčpsn
2930311234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293012
3456789

 izdavačka djelatnost
 izložba
 događanje
 skup
 ostalo

Pregled mjeseca

Pregled godine

Izložba

Jozo Ćetković / Fotografije

Muzej za umjetnost i obrt

mjesto održavanja: Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, Zagreb
datum početka/završetka: 13.11.2012. / 06.01.2013.
otvorenje: u 19 sati
radno vrijeme: utorak, srijeda, petak, subota: 10 - 19 sati, četvrtak: 10 - 22 sata, nedjelja: 10 - 14 sati
organizator: Muzej za umjetnost i obrt

Kroz izbor 130 djela iz četri najznačajnija autorska ciklusa - portreti, aktovi, masline i kamen - nastalih u periodu od 1961.- 1981., Muzej za umjetnost i obrt, u formi retrospekitve, predstavlja opus Joze Ćetkovića (Stari Bar, 1940. - Zagreb, 1986.), umjetnika instančanog likovnog senzibiliteta. Autorica izložbe Dubravka Osrečki Jakelić, voditeljica Zbirke novije fotografije MUO, u katalogu izložbe objavljuje analitičan, ali i nadahnut tekst s autobiografskim elementima koji svjedoče da je "Ćetkovićev atelijer bio i mjesto okupljanja fotografa, književnika, novinara, mjesto druženja, izmjene iskustava s kolegama... Iznenada i prerano umire u jesen 1986.".

Jozo Ćetković završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1961., kad započinje i nejgova intezivna izlagačka aktivnost. Samostalno izlaže u Zagrebu, Beogradu, Nišu, Bjelovaru, Titogradu, New Yorku, Torinu... Prve nagrade, što za pojedinačan rad, što za kolekciju fotografija osvaja u Krškom i Beogradu ( 1962.) te u Zagrebu (1966. i 1967.). U Muzeju za umjetnost i obrt izlaže 1970. godine. Onovremana likovna kritika Jozu Ćetkovića označavla je kao stavaraoca koji u hrvatskoj fotografiji zauzima posebno mjesto, autora čija djela ulaze u antologiju naše fotografske umjetnosti.

Dubravka Osrečki Jakelić ističe da su fotografski ciklusi Joze Ćetkovića prividno neovisni jedan o drugome, da egzistiraju i samostalno, ali da ih povezuje osebujan, prepoznatljiv autorov izričaj utemeljen na majstorskom vladanju fotografskim metijerom i na njegovoj otvorenosti za prihvaćanje izražajnih oblika drugih medija. Korištenje tehnike foto-grafike postalo je obilježje Ćetkovićeva izričaja. Riječ je o tehnici postupne obrade negativa u laboratoriju kako bi bili eliminirani polutovnovi, a prevladala crno-bijela grafička vrijednost. Autorovu istraživačkom duhu odgovarala je složenost stavranja foto-grafika, postupak mu je otvarao prostor za iskazivanje invencije, a inventivnost neupitni status kreativca.

Fotografije iz ciklusa Zdanja Ćetković snima u Starom Baru u Crnoj Gori, mjestu svojeg rođenja i u Zagrebu, gdje se školovao, ostvario profesionalnu afirmaciju, osnovao obitelj... U prvom slučaju crno-bijeli grafički raster - "optimalno okruženje za otkrivanje sjećanja i prikrivanje zaborava", piše Dubravka Osrečki Jakelić - obuhvaća kuće, kule, crkve, stabla, brda, a u drugom slučaju središnje je mjesto autorove pozornosti zgrada Škole za primijenjenu umjetnost, u početku prikazana realistički, a potom u interpretacijama bliskim konstruktivističkom i apstraktnom slikarstvu.

Ciklusom portreta Ćetković iskazuje odmak od općeprihvaćenih odrednica, odmak od vjernog prikaza ili detaljnog oslika osobe. Klasična portretna fotografija postaje polazište za oblikovanje svjetlosnim tonovima, potom za transformaciju kadra i izgradnju kompozicije crno-bijelim plohama. U izradi portretnih fotografija često koristi tehnike solarizacije, bareljefa ili efekta fotocinkografije.

Za temu akta dovoljno je reći da je u fotografskom opusu Joze Ćetkovića dominantna, da joj se neprekidno vraćao i obrađivao ju u stilski homogenim ciklusima, ali i pejsaž je tema koja ga je preokupirala.

Zaključno, Dubravka Osrečki Jakelić piše: "Za Ćetkovića je pejzaž prije svega maslina... nepresušan motiv, pogodan za sve likovne obrade i ukazivanje na sve faze njegova stvaralaštva. Ona je s njim od prvih životnih početaka; kao i uvijek pun iznenenađenja, iznenadio je i mjestom svojega rođenja u masliniku, u zavjetrini ovog svetog drva... U svoj umjetničkoj inventivnosti Ćetković će ući i u područje grafike, slikarstva, kiparstva, ali uvijek se vraća na prostore fotografskog određenja. Fotografija je točka njegova polazišta i povratka. Poput većine stvaralaca široko usmjerenog senzibiliteta, Ćetković je kroz svoja inventivna ostvarenja potvrdio širinu potencijala fotografskog medija".