Događanje
OSA - Open Source Art @ MSU
Muzej suvremene umjetnostimjesto održavanja: Muzej suvremene umjetnosti, Avenija Dubrovnik 17, Zagreb
datum početka/završetka: 01.12.2012. / 01.12.2012.
vrijeme održavanja: u 17 sati
organizator: Muzej suvremene umjetnosti
Pozivamo Vas na sudjelovanje u projektu O S A @ MSU, Open Source Art 01.12.2012. godine, 17-19:30 sati
17:00 - Artist Talk
Željko Blaće, Sandro Đukić, Darko Fritz, Mihael Giba, Deborah Hustić, Ana Hušman, Kruno Jošt, Maja Kalogera, Ivan Marušić Klif
Pozvani umjetnici će prezentacijom svojih radova predstaviti razne aspekte upotrebe alata otvorenog koda, od korištenja, dijeljenja i nadograđivanja do samog publiciranja
Okrugli stol - Open source i umjetnost
- Prožimanje socijalnog i kulturnog polja djelovanja u suvremenom kulturnom kontekstu
- Problematika authorship-a, ownership-a i ekonomije
Moderator: Deborah Hustić
19:00 - Radionica
Upoznavanje sa Open Source alatima i programima.
Projekt OSA se bavi korištenjem novih komunikacijskih i tehnoloških medija na području umjetnosti koja se bavi, producira ili publicira radove pomoću open source alata i programa. OSA se provodi kroz prezentaciju suvremene novomedijske umjetnosti koja se koristi alatima baziranim na idejama slobodne kulturne razmijene. Open Source Software ili Program otvorenog koda je besplatni, nadogradivi, kooperativni program za izradu digitalnih, audio vizualnih i interaktivnih aplikacija i radova.
Open Source kao društveni model
"Open Source" je jedna od pravih revolucija u organizaciji rada a proizlazi iz, budimo iskreni: "hakerske kulture". Koncept dijeljenja izvornog koda, kako bi ga se poboljšalo kolektivno, a zatim (kolektivno i pojedinačno) profitiralo od dodane vrijednosti koju implicitno generira, preraslo je u kulturni životni stil. "Otvoreni Rad", definiran od talijanskog semiotičara Umberta Eca 1962. je konceptualno afirmirao nelinearnost, a posebno otvorenost pisanih koncepata (kao "polja" a ne "nizova") i tako stvorio bazu za kolektivno, i naposljetku kolaborativno, dijeljenje smisla. U sedamdesetima je razvojna strategija softvera donjela više tehnički povezan koncept sve dok nije postala popularna sa razvojem Linux-a u devedesetima. Također tu je još jedna učinkovito formulirana metafora američkog računalnog programera Erica S. Raymonda u njegovoj "The Cathedral and the Bazzar", gdje "Bazzar" (tržnica) predstavlja plodni razvoj softvera čiji je proces potpuno otvoren kroz mreže. Početkom 2000-ih drugačiji doprinos dolazi kroz knjigu "Hakerska etika" finskog filozofa Pekka Himmanena. Ta etika analizira kako u hakerskim zajednicama postoji jaka želja da se vještine dijele u zajednici, sa zajedničkim ciljevima i sticanjem priznanja kroz poklanjanje plodova rada svima.
Ovaj pristup sintetizira ono što je open source i kako se primjenjuje u širokom rasponu društvenih područja, iako još uvijek u zametku. Umjetnost (pogotovo novo medijska umjetnost) takav pristup njeguje još od davno, ali došlo je vrijeme kada će on prožeti cijele kreativne produkcijske modele.
Alessandro Ludovico
Alessandro Ludovico je medijski kritičar, od 1993. glavni urednik časopisa Neural (www.neural.it). Autor je više eseja o digitalnoj kulturi. Alessandro je i jedan od osnivača Nettime community i Mag.Net-a.
Voditelji programa; Božidar Katić, Martina Mezak
Organizatori; Artenativa & MSU
Projekt OSA je financijski potpomognut sredstvima Ministarstva kulture RH i Grada Zagreba.

